A béalohe tii te Paulo
nge céii lépwo
Tésalonik
Atabuhi ko a tii
Woo na e tii a tii ce?
Wo Paulo, pa apostolo, he lé mu ha a pwomwo ubwo Korénit me Timoté me Silas.
E tii éniile?
Ha awieme a jo 49 me 52, ni béé wole alecehe a bécéiuhe tii ten ne te lépwo Tésalonik.
E tii me dee?
Te ni acéihi ne Tésalonik. Omehi Atabuhi ko a tii 1 Tésalonik.
É ko ade na e tii?
É alecehe a bwo tii na a bécéiuhe tii nge céii lépwo Tésalonik, ke e téne wo Paulo pie, teko piubwo ngen a céihi me a pipwoééhe telé (1.3). Ke e pipwodéén, ke e tii beme e pamwoiulé.
Ke e tii mwo, beme e pacémunilé mwo ko a bwo mwojuia cemwo te Padaame Iésu, ke a mulie na wâé ha a benaamwon na nye ucéieng. Be hiwon lépwona mu kolé, na time lé uce temehi ehi ni pune na e ha a bécéiuhe tii ten, ke lé niimihi pie, caa tuie ni bénebwéne tan, mu ko ana piubwo ngen a bwo pwotahinaado telé. Be wo lépwo béén, ke lé pii pie, wieli e caa mwojuia cemwo wo Iésu (2.1−2). Ke wo lépwo béén, ke lé necu ni penem (3.6−13). Ke e te pwome tii a tii ce wo Paulo, beme e paténelé ke pacuwolé.
Ade ace âne a tii ce?
E pii ehi wo Paulo ana e o tuie ânebuhe a bwo mwojuia cemwo te Padaame, be mwo time e uce téele tuie. Hiwon ni apulie na lé o cubwoni Padué. Ke e bo pihabwiieng wo pa apulie na te junihe ta nang, na pii kon pie pa Acubwoni (2.3). E bo â tebwo ha a mwaiitihi te Padué, me pipatemehi pie, weeng Padué (2.4). Ke e bo pwo ni inenaado na pwojunuun, na lé téetihi ne ni apulie. Ke o hiwon lépwona e o pahaulilé (2.9−10). Ke e bo pwotahi ne ko ni apulie te Padué.
Kehe icehi ana e pamwoiukenye wo Paulo, beme nye cumang ne he ni céihi tenye. Genye nemwo pwome céihi ne ko lépwona lé pébé ni jepule na ité ko a bwo mwojuia cemwo te Padaame (2.1−3). Wâé heme nye mu ko a pwooti te Padué na nye hegi (2.15). Genye nemwo pwoemaan. Wâé heme nye mulie ha a mulie na pwoiipihi ke wâé te Padué, die ha a pwonehin (1.12).
A bwomune a tii 2 Tésalonik
Pipwobwocu me pwopwoiitihi (1.1−12)
Ânebuhe a bwo mwojuia mwobé te Padaame (2.1−12)
Bénebwéne pwooti ke bépinelé (2.13―3.18)
1
Pipwobwocu
Woéo* 1.1 Woéo—Grek: Wogeme. Wo Paulo na e pwotii, kehe icehi ana e habwii pie te céiu pwonimelé me Timoté me Silas he lu mu pelen. Paulo na é pwotii, he wogeme me Silas me Timoté. É pwotii lé céiikewé, ni acéihi ne Tésalonik; na wogewé ko Padué Caa tenye, ke wo Padaame Iésu *Kériso.
1.2 Roma 1.7Ke me lu ne tewé a *pipwoééhe tice ja kon, ke a péém wo Padué Caa, ke wo Padaame Iésu Kériso.
Pamwoiuhi ne he ni tacebwén
Lépwo bééme, geme te pipwo-olé te Padué é mu kowé, be a céihi tewé, ke piubwo ngen, ke a pwonimewé ko ni béén, ke e teko piubwo ngen. 1.4 2 Korénit 7.4; 1 Tésalonik 2.19Ke anaa, na geme pipii dewé te ni béé acéihi ne ko Padué, wonaa mu ko a bwo cumang dewé, ke a céihi tewé, é ne ha ati ni tacebwén ke ni picani na geé mu hen.
E bo tauti ni apulie wo Padué
Ni téé me ni picani, ke e habwii pie wo Padué, ke e tauti ne ha a mwomwon, be me wonaa, ke me jan ne kowé me geé taa ha a *Mwametau te Padué. Ke é mu kon, na geé ko mu he ni picani. 1.6 Roma 12.19Wo Padué, ke e bo pwo nina mwomwon, beme e ne a picani ne te lépwona lé pwo me geé mu he ni picani. 1.7 1 Tésalonik 3.13Ke me e ne tewé, wogewé na geé mu he ni picani, a mwaale me wogeme, hemepie Padaame Iésu, ke me e pihabwiieng ne jeda he *miiden me ni *âcélo na pwojunuulé, 1.8 Ésaïe 66.15ne ha awieme a duwele miû, beme e pwocuhinaado te nina muhi telé ko Padué; ke nina time lé uce ténedehi a pwooti te Padaame Iésu. 1.9 Ésaïe 2.10A cuhinaado telé, ke o te ju patiedenilé, ke lé o mu ité koja a junuu *a wâé te Padué dieli mwo.
10  1.10 Kolosé 3.4É hemepie e bo âbé a tan na e âbé hen wo Iésu, ke ni apulie ten, ke lé bo pipaunueng, ke lé o bo picedieng nina lé céihi. Geé bo mu pelelé, be geé céihi ne ko nina geme pii tewé.
E pwoiitihi me delé wo Paulo
11  1.11 Kolosé 1.9; 1 Tésalonik 1.2−3É mu ko anaa, na geme tee pwoiitihi me dewé, beme e picani tewé, beme geé mulie ne ha a mulip na wâé ten. Be e todekewé [me geé mulie me den cehi]. Ke geme ileeng me e picani tewé ko a junuun, beme geé panebwénihi ati nina wâé na nimewé me geé pwo, mu ko a céihi tewé. 12 Ke me wonaa, ke o paunuhi a nii Iésu, Padaame henye, mu kowé. Ke wogewé mwo, ke o pipaunukewé me weeng, mu ko a pipwoééhe tice ja kon de Padué henye, me Padaame henye Iésu Kériso.

*1:1 1.1 Woéo—Grek: Wogeme. Wo Paulo na e pwotii, kehe icehi ana e habwii pie te céiu pwonimelé me Timoté me Silas he lu mu pelen.

1:2 1.2 Roma 1.7

1:4 1.4 2 Korénit 7.4; 1 Tésalonik 2.19

1:6 1.6 Roma 12.19

1:7 1.7 1 Tésalonik 3.13

1:8 1.8 Ésaïe 66.15

1:9 1.9 Ésaïe 2.10

1:10 1.10 Kolosé 3.4

1:11 1.11 Kolosé 1.9; 1 Tésalonik 1.2−3