3
A junaado ke me nye temehi Kériso
1-2 É panebwénihi a bwo niimihinaado tong ce ne tewé, lépwo acéihi bééng: Wâé heme geé pipwodéén ko a bwo mu tewé me Padaame.
Pipwocile nina ta ni penem delé
Time uce piwâ jo me é pii mwo pie: Geé pipwocile lépwona ta ni penem delé. [Geé te ûmiê ke pipwopweekewé.] Be lé pii pie, wâé heme *pwotegoop tenye ati [wogenye na nye céihi ne ko Iésu]. Woélé lépwo wotaahen! Nimelé me tahagéi a céiu duaan mu ko a éénye. Kehe icehi ana te piticenaado ne kon.
3.3 Roma 2.29Be a ju tegoop, ke [e he ni pwonimenye. Ke] wogenye, [ke a ju bele te Padué]. Be nye penem me den ko a *Jenen Iitihi. Ke time nye uce pipii denye ko nina nye pwo ne he ni éénye, kehe genye te ju pii cehi ana e pwo wo Kériso Iésu me denye.
3.4 2 Korénit 11.18É hemepie pwo pace céiu celi jan me e pipii den, ke o woéo. Ke é hemepie lé niimi ne ce béén pie, nihe pwonaado ne ko ni penem delé, ke woéo ke é wédenilé. 3.5 Luka 1.59; Apostolo 23.6; 2 Korénit 11.22Be woéo, ke pa ju *Juif, pa *Isaraéla, mu ha a pwomwoiu te *Benjamin* 3.5 He pwo grek, ke e hen ni pwooti ce: Pa Ébéru na é piâbeele mu ko ni Ébéru.. Ke pwotegoop tong ne he na 8 ni tan alecehe a bwo picileéo [âcehi a bwomu teme lépwo Juif]. Ke woéo pa céiu béé lépwo *Farasaio [a céiu dihe pwoiitihi teme] na geme nihe mu ko ni *patén de Moosé. Ke woéo, ke pana é te junihe piténedehi ni patén, 3.6 Apostolo 8.3die ko ni cuwo nahi patén 3.6 Die ko ni cuwo nahi patén—Grek: Ke caa te tice ace céiu naado celi me pipé ne kong (irréprochable)..
Ke é nihe pineéo [me de a pwoiitihi tong] die ko ana é pwotahi ne ko ni acéihi ne ko Iésu. [Be é te niimihi pie, é pwo aceli nime Padué kon.]
Ticenaado ne ko ni penem dong
3.7 Mataio 13.44,46[É ha a benaamwon naa] ke te junihe junaado ne tong ninaa. Kehe é jenaa ni, ke é caa temehi pie, te ju piticenaado ne kon, watihen [ana e pwo] wo Kériso. 8-9  3.9 Roma 3.21−22Ana junihe pwonaado ne kon, ke ana é temehi Kériso Iésu, Padaame hung. Ati ni naado, ke te piticenaado ne kon koja anaa. Ke ati ninaa, ke pwohewiin heme te ju ni cabin, ke é tai necu ati. Be é mulie ko Kériso, ke wo Padué, ke e pwo me mwomwon jo ne he pwahamiin, watihen a céihi tong ne ko Kériso. Kehe time uce é mu ko ace bwo piténedehi nen dong ni patén.
10  3.10 Roma 6.3−5, 8.17Nimung me é te nihe temehi Kériso me a junuu [Padué] na e ne me e mulie cemwo mu ha amele. Ke é pé ce panung ko a bwo mu he ni téé me picani, ke a bwo mele ten, beme é pwohewiieng. 11 Be é hemepie wonaa, ke é céihi pie [wo Padué, ke] e bo pamulipiéo mu ha amele, pwohewii Kériso.
Pitéte beme geé nihe âdé
12-13  3.12 1 Timoté 6.12,19E caa celuimiéo wo Kériso Iésu, beme woéo pa apulie na é hején ke wâé te Padué jo, beme mang a céihi tong. Kehe time é uce pii tewé, wogewé lépwo acéihi bééng, pie caa wâé jo, ai é caa tehene nge ko a tai ko pitéte. [Be mwo te nihe bwali a pwaaden.] Ke é te omehi cehi a pwaaden na e ânebuhung, kehe time é uce niê nge alece 3.12−13 Grek: 12Time uce téele wâé jo. Ke é pihane, beme é pé ace cemung, be woéo, ke e pééo wo Kériso. 13Time é uce niimihi, wogewé lépwo âjiénung, pie caa mu ne tong anaa. Ke é necu ni naado na e céing, ke é téte benihi ana e ânebuhung.. Ke é te junihe pineéo me de a naado na céiu: 14  3.14 1 Korénit 9.24É téte ati ko a niihung, beme é hegi a cemung na e todeéo ne kon§ 3.14 A cemung na e todeéo ne kon—ai A mulip na mwo coho na e jeda. wo Padué, é mu ko ana e pwo wo Kériso Iésu me denye* 3.14 É mu ko ana e pwo wo Kériso… ai He e todekenye, na e pwaadeniin bé wo Kériso Iésu..
15  3.15 1 Korénit 2.6Wogenye ati na genye cumang ne he ni céihi tenye, ke wâé heme wonaa ace bwo niimihinaado tenye. Ke mepie pi-ité ce bwo niimihinaado te lépwoce béén ne ko ace céiu naado, ke e bo habwii telé wo Padué a juuju ko ninaa. 16 Ke wâé heme nye piengen ibu, âcehi ni pihuô na genye caa âcehin dieli jenaa ni.
Geé pipwohewiiéo
17  3.17 1 Korénit 4.16Wogewé, lépwo acéihi bééng, ke wâé heme geé pipwohewiiéo. Ke geé pipwohewii mwo lépwona lé pipwohewiikeme.
18 [Geé pipwocile ni huô tewé.] Be é caa pii tewé ânebun pie, te nihe hiwon ni acéihi na lé â cubwonihi a *kuricé te Kériso, mu ko ni huô telé. Ke [nihe piwahin jo ko ninaa, ke] é é.
19  3.19 Roma 16.18Woélé, ke lé te ju pinenimelé cehi ne ko ni naado pwo bwohemwo. Ke lé pinelé ati ne ko nina nimelé kon na ta 3.19 Ke lé pinelé ati ne ko nina nimelé kon na ta—Grek: Ni nalé ke ni duéé helé., ke lé pipii delé ne ko nina me tanim jélé kon. Tai ninaa, ke e o péélé nge ha a mele [ité koja Padué dieli mwo].
20  3.20 Éféso 2.6,19Ke hemepwo é ne konye, ke wogenye ni apulie he miiden, é he na e tebwo lang wo Padaame Iésu Kériso. Ke genye mwo te ucéihi a bwo mwojuia cemwo ten, beme e bobe celuimikenye. 21  3.21 1 Korénit 15.28,43−53Ke e bo taatééhi a éénye na tice niihen, ko a junuun, beme pwohewii a één na te junihe wâé wéden. Ke é ko a junuun naa, ke e bo piwéden ati koja ni naado, ke e bo pihuô telé.

3:3 3.3 Roma 2.29

3:4 3.4 2 Korénit 11.18

3:5 3.5 Luka 1.59; Apostolo 23.6; 2 Korénit 11.22

*3:5 3.5 He pwo grek, ke e hen ni pwooti ce: Pa Ébéru na é piâbeele mu ko ni Ébéru.

3:6 3.6 Apostolo 8.3

3:6 3.6 Die ko ni cuwo nahi patén—Grek: Ke caa te tice ace céiu naado celi me pipé ne kong (irréprochable).

3:7 3.7 Mataio 13.44,46

3:8-9 3.9 Roma 3.21−22

3:10 3.10 Roma 6.3−5, 8.17

3:12-13 3.12 1 Timoté 6.12,19

3:12-13 3.12−13 Grek: 12Time uce téele wâé jo. Ke é pihane, beme é pé ace cemung, be woéo, ke e pééo wo Kériso. 13Time é uce niimihi, wogewé lépwo âjiénung, pie caa mu ne tong anaa. Ke é necu ni naado na e céing, ke é téte benihi ana e ânebuhung.

3:14 3.14 1 Korénit 9.24

§3:14 3.14 A cemung na e todeéo ne kon—ai A mulip na mwo coho na e jeda.

*3:14 3.14 É mu ko ana e pwo wo Kériso… ai He e todekenye, na e pwaadeniin bé wo Kériso Iésu.

3:15 3.15 1 Korénit 2.6

3:17 3.17 1 Korénit 4.16

3:19 3.19 Roma 16.18

3:19 3.19 Ke lé pinelé ati ne ko nina nimelé kon na ta—Grek: Ni nalé ke ni duéé helé.

3:20 3.20 Éféso 2.6,19

3:21 3.21 1 Korénit 15.28,43−53