Labari kpa n bo
YOHANE
akɛrɛ i ni
1
Yesu ti Nɔaniɛ n bo i ma ŋgɔɔ n a
Kana Nyɛmɛ ba yi durunya ni, be woori bɛrɛ bo bu fere i ka Nɔaniɛ. I ni Nyɛmɛ woori bɛrɛ a. Yiri Nɔaniɛ ni ti Nyɛmɛ a. Fite i bumboori n kɛrɛ, yiri ni Nyɛmɛ wo bɛrɛ a. Na Nyɛmɛ ama Nɔaniɛ n ayi deke n kɛrɛ. Deke be wo má bɛrɛ bo wɔ yi má i. Ŋgɔɔ fite yiri Nɔaniɛ ni dɔ a. Nyini ŋgɔɔ ni fa wein ba tekeeri adamande nyi a. Na wein n aje awosin nu, na awosin n akoro akunma má wein ni.
Nyɛmɛ yo sunmaari sɔnɔ be, bu fere i ka Yohane. I baari ka i ba di nyini wein n daani wɔ, na i kan i jɔrɛ kere minɛm, adena sɔnɔ kɛrɛ bo i tiiri kabo i kan ni, na bu daari nyini wein n ŋu. Yohane n mmɔɔ ni i tii yo ti má wein ni, ama, i baari ka i ba di wein n daani wɔ. Nyini wein ni ti wein nahɔrɛ su n a, bo wɔ ba durunya n nu, na i teke adamande kɛrɛ nyi.
10 Yiri n bo bu fere i ka Nɔaniɛ n yo woori durunya n nu wɔ, Nyɛmɛ faari yiri yiiri durunya n a, haari ni nyini n kɛrɛ mmɔɔ, durunya n nu­fɔm asi má i. 11 Na wɔ ba i tiɛŋgu dɛɛ asiɛn n su minɛm dɔ, na ba kete ka bu de má i. 12 Ama, na minɛm kɛrɛ bo bu deeri i, na bu daari i ŋu ni, na wɔ ma bu atin ka bu kaaki Nyɛmɛ nbaam. 13 Bu Nyɛmɛ nbaa kaakii­wam n ti má ka bu wu bu ni adamande mbunja a, nzɛn má nyini, i ti má ka biɛsɔ ni bara saŋga a ye bu wu bu a, ama, Nyɛmɛ ni i tii, ti bu Si a.
14 Na yiri Nɔaniɛ n akaaki adamande aba awo ya dɔ. Ahɔrɔma ni nahɔrɛ wo i dɔ beberebe. Ya ŋu i jirima woo­wa ni, nyini jirima woo­wa n ye Nyɛmɛ afa ama i Wa kun n kpein n a.
15 Yohane diiri i daani kereeri minɛm, na wɔ tiɛn ase ka, “Nyini sɔnɔ n bo m yo seeri am ka i wo m sin suba na i tara m fieo n lɛɛ, dama kana bu ba wuuri m ni, yiri wo bɛrɛ wɔ.”
16 I ahɔrɔma beberebe n dɛɛ ti, ye ya di i ahɔrɔma, na ya toko di i buka su. 17 Nyɛmɛ yo faari i nɔaniɛ kpamaa­wa ni maari Moyisi ka i fa kere Yisareli­fɔm, ama, Yesu Kristo aba ka i ba kere ya kabo Nyɛmɛ ahɔrɔma n ni i nahɔrɛ n ti barasu wɔ. 18 Be nya ŋu má Nyɛmɛ, má ka i Wa kun n kpein n bo i ni i Si Nyɛmɛ n ti kun ni, na i wo Nyɛmɛ dɔ ni, yiri ye wɔ kere ya kabo Nyɛmɛ ti a.
Yohane Nyɛmɛ Nzue Biɛ­fɔ n daani dii­wa ni
19 Ahin ti daani dii­wa n bo Yohane yo diiri i, saŋga bo Yuda­fɔm nkpiɛn­kpiɛnm n bo bu wo Yɛrusalem miɛ kpiri n nu n sunmaari Nyɛmɛ sa­yoo­wa dɔŋgu­yo­fɔm ni bu buka­fɔm ka bu kɔ bisa Yohane ka, “Wɔrɔ la ŋma a?” 20 Yohane afiɛ má bu jɔrɛ be su, na wɔ kan i kɛrɛ kpain akere bu. I ŋa, “Má mini ti Kristo ni, Tii­de­fɔ n bo Nyɛmɛ ŋa i súnma i n a.” 21 Na ba bisa i bekun ka, “Ye wɔrɔ la ŋma a? Wɔrɔ ti Nyɛmɛ nɔaniɛ kan­fɔ Eliya n a?” Na wɔ se bu ka, “Má yiri la mini.” Na ba kaaki abisa i ka, “Wɔrɔ ti Nyɛmɛ nɔaniɛ kan­fɔ n a?” I ŋa, “Ai.” 22 Na ba sa su abisa i ka, “Ye wɔrɔ la ŋma a? Ma ya nɔaniɛ na ya kɔ se bo bu sunmaari ya ni. Wɔrɔ ŋa, wɔrɔ la ŋma tenle su a?” 23 Na wɔ se bu ka, “Sɔnɔ n bo Nyɛmɛ nɔaniɛ kan­fɔ Esaya yo kɛrɛɛri i jɔrɛ ka i bá subo ndoori boro kpantain nu n ka,
‘Am yo Mibiɛ n atin n dɔŋgu.’
Yiri la mini.”
24 Minɛm bo bu bisaari Yohane bisaa­wa ni, Farasi­fɔm bo bu ti Yuda­fɔm asɛsɛ be ni sunmaari bu a. 25 Na ba kaaki abisa i ka, “A ŋa a ti má Kristo Tii­de­fɔ ni, a kaaki ti má Eliya, na a kaaki ti má Nyɛmɛ nɔaniɛ kan­fɔ n ni, ye nzu ti ye a biɛ minɛm Nyɛmɛ nzue a?” 26 Na wɔ bɔ bu nu ka, “Mini biɛ minɛm Nyɛmɛ nzue wɔ. Ama, sɔnɔ be wo am nu fɛn bo ambɛrɛ si má i. 27 I wo m sin suba, m ti kaan ni bo m dodo i mmɔɔ.” 28 Ahin sa n kɛrɛ yo yoori miɛ n bo bu fere i ka Betani n nu wɔ, i wo Yodan kunma n wiɛ afiiri, deke bo Yohane yo biɛɛri minɛm Nyɛmɛ nzue n wɔ.
Kabo Yohane ŋa Yesu ti Nyɛmɛ bɔmbaa ni
29 Alecin fɔfɔrɛ na Yohane aŋu ka Yesu suba i dɔ, na wɔ se ka, “Am niɛ, Nyɛmɛ bɔmbaa n bo wɔ ba ka i ba yi durunya n nu­fɔm satiɛ n lɛɛ. 30 Yiri, ye m yo seeri am ka sɔnɔ n bo i wo m sin suba na i tara m fieo n lɛɛ, dama i yo woori bɛrɛ wɔ ka, ye bu wuuri m a, yiri lɛɛ. 31 Mini mmɔɔ ni m tii yo si má i, m dɛɛ la ka m biɛ minɛm Nyɛmɛ nzue wɔ, adena ambɛrɛ Yisareli­fɔm si i.” 32 Na Yohane adi daani ase minɛm ka, “Ma ŋu ka Nyɛmɛ Awiɛwiɛ Casi n afite aŋgoro ajura ka tiiwa dɛɛ su aba atana i ŋu, na wɔ wo i dɔ. 33 Mini mmɔɔ ni m tii yo si má i, ama, Nyɛmɛ bo i sunmaari m ka m ba biɛ minɛ Nyɛmɛ nzue ni, yiri seeri m ka, ‘A bá ŋu ka m Awiɛwiɛ ni júra ba tana sɔnɔ be ŋu, na i wó i dɔ, yiri má m Awiɛwiɛ Casi n ba wura minɛm ŋu a.’ 34 Ma ŋu i sɔ ye m sudi daani kere minɛ a, ka yiri ti Nyɛmɛ Wa n nahɔrɛ su a.”
Minɛ n bo bu du mɔ yoori Yesu susu­fɔm ni
35 Na alecin fɔfɔrɛ bekun na Yohane ni i susu­fɔm ni nnyɔ jina. 36 Na wɔ niɛ aŋu ka Yesu wo natiiri su susin, na wɔ se ka, “Am niɛ, Nyɛmɛ Bɔmbaa n lɛɛ.” 37 I susu­fɔ nnyɔm n tiiri sɔ n na ba kɔ asu Yesu su. 38 Na Yesu akaaki aniɛ aŋu ka bu susu i su, na wɔ bisa bu ka, “Am koro nzu wɔ?” Na ba bisa i ka, “Rabi, a da ni wɔ?” Rabi bu la ka, ya Kere­fɔ. 39 Na wɔ se bu ka, “Am bra na am ba niɛ.” Nyini saŋga ni, naasɔ kerefi nna abo, na ba su i su, na ba kɔ aŋu deke bo i wo ni. Na ba ka i dɔ nyini cɛɛn ni. 40 Nyini minɛ n nnyɔm n bo bu yo tiiri kabo Yohane seeri n na bu suuri Yesu su ni, bu nu kun ye bu fere i ka Andere n a, bo i gɔrɔ la Simon Petoro ni. 41 Nyini sin na Andere akɔ aŋu i gɔrɔ Simon, na wɔ se i ka, “Ya ŋu Mɛsaya ni.” Mɛsaya bu la ka Kristo, Tii­de­fɔ n bo Nyɛmɛ ase ka i súnma i ni. 42 Na wɔ fa i aba Yesu dɔ. Na Yesu aniɛ i nyunu, na wɔ se i ka, “Bu fere u ka Simon wɔ, wɔrɔ ti Yohane wa n a, ama, bu bá fere u ka Kefasi.” I bu la ka yabuɛ, i ni Petoro kɛrɛ ti duma kun wɔ.
Kabo Yesu fereeri Filipu ni Nataniɛli ka bu su i su ni
43 Alecin fɔfɔrɛ na Yesu ayasu ka i kɔ Galili dɛɛ awɔrɛ n nu. Na wɔ kɔ aŋu sɔnɔ be bo bu fere i ka Filipu ni, na wɔ se i ka, “Ba su m su.” 44 Filipu bɔsu la miɛ be bo bu fere i ka Besayida n wɔ. I ni Andere ni Petoro kɛrɛ fite miɛ kun su wɔ. 45 Na Filipu gusu akɔ aŋu sɔnɔ be bo bu fere i ka Nataniɛli, na wɔ se i ka, “Ya ŋu sɔnɔ n bo Moyisi yo kɛrɛɛri i jɔrɛ Nyɛmɛ nɔaniɛ kpamaa­wa kadasi n nu ni, na Nyɛmɛ nɔaniɛ kan­fɔm gusu yo kɛrɛɛri i jɔrɛ bu dɛɛ kadasi n nu ni. Yiri la Yesu n bo i fite Nazarɛti ni, na i si la sɔnɔ be bo bu fere i ka Yosefu ni.” 46 Na Nataniɛli abisa i ka, “Deke kpa koro fite Nazarɛti dɛɛ miɛ n gusu nu?” Na Filipu ase i ka, “Bra na a ba niɛ.” 47 Nyini saŋga na Yesu aŋu ka Nataniɛli suba i dɔ, na wɔ se ka, “Ahin sɔnɔ n ti Yisareli­fɔ baa a nahɔrɛ su, bo sa be wo má i ŋu.” 48 Na Nataniɛli abisa i ka, “A yo sɛ siiri m a?” Na Yesu abɔ i nu ka, “M ŋuuri u saŋga bo a toko tana damba baka n bu n wɔ, nyini sin ye Filipu fereeri u n a.” 49 Na Nataniɛli ase i ka, “Ya Kere­fɔ, wɔrɔ ti Nyɛmɛ Wa n a, nahɔrɛ su. Wɔrɔ ti Yisareli­fɔm Fɛmɛ n a.” 50 Na Yesu ase i ka, “Bo ma se u ka m ŋuuri u damba baka n bu n ti ye a yo m yarada, nzɛn sɛ? A bá ŋu alekutura sam bo bu tara sɔ. 51 Nahɔrɛ ye m suse am a. Am bá ŋu kabo aŋgoro bá teke na Nyɛmɛ mɛrɛkɛm bá sufun kɔ aŋgoro, na bu bá sujura ba mini Adamande Wa n dɔ.”