27
Pablo Roma vʉ'ejoopona saocojñosi'ere kʉamʉ
Roma vʉ'ejoopona Pablo'te choovʉ tutupi savʉji saoche care'vasirʉmʉ repaʉ'te chẽa paana Pablo'te chekʉnare chẽacojñosinana'me sa cienrepanare sõtao chʉ̃'ʉkʉni jo'kasinaa'me. Pãi chʉ̃'ʉkʉ César Augusto pa'ijoopo pa'ikuanupʉ, sõtao kuanupʉ ja'me pa'ikʉ paniasomʉ repaʉ sõtao chʉ̃'ʉkʉ, Julio. Ũcuarʉmʉ chʉkʉna Julioni Pablo'te jo'kasirʉmʉ choovʉ Adramitio vʉ'ejoopo raisi'vʉna tuhisinaa'me, Asia cheja choo jʉosa'ñaroãna saipi'rakʉna. Chekʉ Macedonia cheja cakʉ, Tesalónica vʉ'ejoopo raisi'kʉ, Aristarco, ja'me pa'isi'kʉa'mʉ chʉkʉna'te. Saijʉ jo'e apeñatato Sidón vʉ'ejoopona tĩ'a jʉosinaa'me chʉkʉna. Repacheja tĩ'asirʉmʉ Julio, Pabloni oiʉ repaʉ'te re'oja'che cho'onapi repaʉ chiiche'te kuiraa'jʉ chini mani ñañe ʉ̃semanesi'kʉa'mʉ. Jã'achejapi choovʉ tuni jo'e saisinaa'me chʉkʉna. Saijʉna chʉkʉnani rʉarepa rache tutakʉna, Chipre juupo tĩ'a tutamakã'kopi caraisinaa'me chʉkʉna. Chipre juupona'me Cilicia chejana'me Panfilia cheja carani Licia cheja pa'ijoopona Mira vʉ'ejoopona tĩ'asinaa'me chʉkʉna.
Tĩ'a jʉo mani jo'e chekʉvʉ'te choovʉ ku'esi'kʉa'mʉ repaʉ sõtao chʉ̃'ʉkʉ, Julio. Ku'ekʉ Alejandría vʉ'ejoopoji rani Italia cheja saipi'ravʉ'te jñaa ũcuavʉna, “Tuhijʉ̃'ʉ”, chiisi'kʉa'mʉ repaʉ chʉkʉna'te. Repavʉ tuni rʉa pe'kerʉ saisinaa'me chʉkʉna. Chʉkʉnani rʉarepa rache tutakʉna rʉa saicu'asi'kʉa'mʉ chʉkʉna'te. Rʉarepaumucujña pe'kerʉ saijʉ Gnido vʉ'ejoopo ti'jñeñena tĩ'asinaa'me chʉkʉna. Chuta'a rʉarepa rache tutakʉna Creta juupo chekʉkã'kopi sañu chini ũcuajuupo chã'tirona ti'jñeñe jẽni, Salmón chã'tiroji pachusinaa'me chʉkʉna. Salmón chã'tiro carani juupo rʉ'tʉrʉji pe'kerʉ saijʉ Buenos Puertos choo jʉosa'arona tĩ'a jʉosinaa'me chʉkʉna, Lasea vʉ'ejoopo kueñe pa'isa'arona.
Jeerʉmʉ ku'ijʉna okorʉmʉ, ku'icu'arʉmʉ tĩ'api'rasi'kʉa'mʉ. Judíopãi ãu ãimaumucuse caraisirʉmʉjekʉna, chiara ku'inare rʉa asivajʉchʉache pa'isi'kʉa'mʉ rʉa tutarʉmʉjekʉna. Jã'ajekʉna Pablo chekʉnare pãi ija'che chʉ'vasi'kʉa'mʉ:
10 —Ʉmʉpãi, asarepajʉ̃'ʉ. Jo'e saimaneñu mai. Rʉa tutarʉmʉna jo'e saito chiara ʉjara cu'ache ti'jñeja'mʉ maire. Choovʉna'me põse cho'osoja'mʉ. Ũcuachi'a maire rʉa cho'osovajʉchʉache pa'ija'mʉ —chiisi'kʉa'mʉ.
11 Jã'aja'ñe i'kakʉni sõtao chʉ̃'ʉkʉ Julio jachasi'kʉa'mʉ. Pablo i'kache'te asacuhekʉ choovʉ paakʉ chʉ'vachena'me choovʉ tachokaikʉ chʉ'vache'te asasi'kʉa'mʉ repaʉ. 12 Okorʉmʉ pa'icu'asa'arojekʉna choovʉ pa'ina jainʉko jo'e tĩichejana sañu chiisinaa'me. Fenice choo jʉosa'arona ũcuajuupo pa'isa'arona sañu chiisinaa'me repana. Fenice choo jʉocheja ka'chasa'ñaroã pa'isi'kʉa'mʉ. Te'esa'aro ʉ̃sʉʉ na'ikã'kore pa'imʉ. Chekʉsa'aro ʉ̃sʉʉ mʉikã'kore pa'imʉ. Okorʉmʉ rʉa pa'ire'omʉ repasa'ñaroã. Jã'ajekʉna ũcuasa'ñaroãre sani pa'ijʉ ʉ̃sʉrʉmʉ tĩ'añe'te cha'añu chiisinaa'me repana. Chekʉnata'ni saicuhesinaa'me repacheja.
Chiara ku'inare cu'ache ti'jñesi'ere kʉamʉ
13 Jã'aja'ñe cutusirʉmʉ sʉripʉ cakã'kopi pe'kerʉ tutakʉna choovʉ paana sañu chini pojojʉ josesinaa'me. Jose jo'e saisinaa'me chʉkʉna Creta juupo rʉ'tʉvaji. 14 Jmamakarʉ saijʉna co'covʉ cakã'kopi te'erʉmʉ juupo cakã'kopi rʉa tutache tutasi'kʉa'mʉ. 15 Rʉarepa tutakʉna co'covʉ saicu'asi'kʉa'mʉ chʉkʉna'te. Tachocu'ache, tuta saokʉna, rupʉ vavasinaa'me chʉkʉna. 16 Tuta saokʉna Cauda juurʉ ñajʉ chekʉkã'kopi caraisinaa'me chʉkʉna. Jã'acheja na'a pe'kerʉ tutakʉna chekʉvʉ choovʉ jmara'vʉrʉ ʉjavʉna quẽo rueo sara'vʉrʉ'te na'a masi rueni quẽosinaa'me chʉkʉna. 17 Choovʉ ʉjavʉ paana jmara'vʉrʉ na'a masi quẽosirʉmʉ ʉjavʉ pĩsi ʉjameãpi rũhikorovʉ repavʉji vẽesinaa'me na'a jʉjaa'kʉ chini. Jã'aja'ñe cho'o pi'nisirʉmʉ, “Choovʉji Sirte cheja mejavʉna sani tunisokʉ”, chini repavʉ tutasaokãñare casososinaa'me chʉkʉna choovʉji na'a pe'kerʉ saaʉ chini. Repakãña casosirʉmʉ na'a pe'kerʉ saisi'kʉa'mʉ choovʉ.
18 Jo'e apeñatato ũcua cuhama'ñe tutakʉna choovʉ paana chiarana põse rʉa sẽjososinaa'me. 19 Jo'e apeñatato choovʉquee peore sẽjosinaa'me repana. 20 Rʉa si'aumucujña rʉa tutache tutasi'kʉa'mʉ. Rʉarepa tutakʉ umucujña ʉ̃sʉʉjẽ'e ñomanesi'kʉa'mʉ. Ñami ma'jñokojẽ'e ñomanesinaa'me chʉkʉna'te. Jeereparʉmʉ tutakʉna, “Cho'osojanaa'me mai”, chiisinaa'me chʉkʉna ũcuanʉko.
21 Choovʉ paanapi jeereparʉmʉ ãure ãimapʉna Pablo vʉni nʉkakʉ jo'e chʉ'vasi'kʉa'mʉ repanare.
—Ʉmʉpãi, asarepajʉ̃'ʉ. Chʉ'ʉ mʉsanʉkonare aperʉmʉ i'kasi'kʉa'mʉ. “Creta juupona canʉkañu”, chiisi'ere mʉsanʉkonapi jachamaneru ie cu'a ti'jñemanera'asi'kʉa'mʉ maire. Põsejẽ'e cho'osomanera'asinaa'me mai. Choovʉjẽ'e jonisomanera'amʉ. 22 Cu'ache ti'jñecuhamʉ maire. Jã'ata'ni vajʉchʉmairo pa'ijʉ̃'ʉ chiimʉ chʉ'ʉ mʉsanʉkonare. Mai te'eʉjẽ'e cho'osomanejanaa'me. Choovʉchi'a cho'osoja'mʉ. 23 Chʉ'ʉ Diore cho'oche cho'okaikʉ'mʉ. Ñami Repaʉ, Chʉ'ʉre Paakʉ, Dios, ángelni raosi'kʉa'mʉ chʉ'ʉre. Raoʉna chʉ'ʉre kueñe nʉkakʉ ija'che i'kasi'kʉa'mʉ ángel chʉ'ʉre: 24 “Pablo, cho'osoche vajʉchʉmanejʉ̃'ʉ. Roma vʉ'ejoopona sani César ti'jñeñe nʉkakʉ i'kaja'mʉ mʉ'ʉ. Repaʉ César mʉ'ʉ i'kache asa pi'ni mʉ'ʉre cho'ojache cuasa chʉ̃'ʉja'mʉ. Ũcuachi'a inare mʉ'ʉna'me ku'inare oiʉ ũcuanʉkore cho'okaija'mʉ Dios, cho'osomanea'jʉ chini”, chiisi'kʉa'mʉ ángel chʉ'ʉre. 25 Jã'ajekʉna tutache vajʉchʉmanejʉ̃'ʉ mʉsanʉkona. Chʉ'ʉre Repaʉ i'kasi'e cho'okaija'mʉ Dios. Repaʉ i'kache jachama'mʉ chʉ'ʉ. 26 Chiarana runi cho'osoma'ñe juupona tĩ'ajanaa'me mai. Jã'ata'ni choovʉchi'a cho'osoja'mʉ —chiisi'kʉa'mʉ Pablo.
27 Catorcerepaumucujña ku'isirʉmʉ ñami chuta'a Mar Adriático chiara'te vavajʉ pa'isinaa'me chʉkʉna, tuta saocojñova'na. Ñamirepana cheja kueñe tĩ'asinaa'me chʉkʉna. Choovʉ paana ñamasinajejʉ kʉasinaa'me chʉkʉna'te. 28 Cheja kueñejekʉna chiara rʉiche'te masiñu chini cʉnapʉ pĩsime pa'ipʉ'te rʉosinaa'me repana. Rʉo ñato treinta y seis metros rʉisi'kʉa'mʉ chiara. Jmamakarʉ saijʉ jo'e rʉo ñato veintisiete metrochi'a rʉisi'kʉa'mʉ. 29 Pẽachejana rʉarepa na'mi tĩ'akʉna kʉkʉsosinaa'me repana. “Catapʉãna ve'ejani joni runisojanaa'me mai”, chini choovʉ tʉtipʉna rʉkʉmajña ũcuaka'chapamajña quẽ'ke ru'sosinaa'me repana, choovʉji na'a pe'kerʉ saaʉ chini. Quẽ'ke ru'so pi'ni Dioni rʉa sẽesinaa'me repana, na'mi ñataa'kʉ chini. 30 Repavʉ cho'oche cho'ona te'ena eta sañu chini jmara'vʉrʉ'te choovʉ ñoma'ñe jose casosinaa'me. “Choovʉji na'a pe'kerʉ saaʉ chini jo'e rʉkʉche'te quẽ'ke choo koovʉna ru'sojanaa'me chʉkʉna”, chini mʉa jorejʉ jmara'vʉrʉ'te jose casosinaa'me repana. 31 Jose casorena Pablo sõtaopãina'me repanare chʉ̃'ʉkʉ'te kʉasi'kʉa'mʉ.
—Inapi ivʉ cho'oche cho'onapi etasoru cho'osojanaa'me mʉsanʉkona. Cho'oche cho'ona karasojanaa'me —chiisi'kʉa'mʉ Pablo.
32 Chikʉna sõtaopãi repanapi saimanea'jʉ chini choovʉ jmara'vʉrʉ quẽo sʉosi'vʉ chʉto tʉa mevososinaa'me. 33 Ñatapi'ratona repaʉ Pablo choovʉ pa'inare ũcuanʉkore jo'e chʉ'vasi'kʉa'mʉ, ãure ãapʉ chini.
—Maire ti'jñejañere chʉova'na cuasajʉ catorcerepaumucujña ãu jmamakarʉjẽ'e ãima'me mai. 34 Churata'ni ãu ãni vajʉjʉ̃'ʉ mʉsanʉkona. Ãu ãiñeji karamʉ mʉsanʉkonare. Te'eʉjẽ'e cho'osomanejanaa'me mai —chiisi'kʉa'mʉ Pablo repanare. 35 Chini pãpʉ mini Dioni, “Re'orepamʉ”, chini repana ñajʉ'te pãpʉ tʉ'se ãisi'kʉa'mʉ repaʉ. 36 Ãiʉna ña vajʉchʉamaʉna ũcuanʉko pã mini ja'me ãisinaa'me repana. 37 Chʉkʉna choovʉ pa'ina peore doscientos setenta y seirepana pa'isinaa'me. 38 Chajiche ãni trigopʉãre peore sẽjosinaa'me repana, choovʉji na'a vʉ'sajaaʉ chini.
Choovʉ cho'ososi'ere kʉamʉ
39 Ñataʉna vʉni ñato cheja ñosi'kʉa'mʉ. Choo jʉosa'aro meja pa'isa'aro pa'isi'kʉa'mʉ repacheja. Jã'ata'ni ñavesʉsinaa'me chʉkʉna aperʉmʉna repacheja ñamanajejʉ. Mejavʉ pa'isa'arona ña jʉoñu chiisinaa'me repana choovʉ paana. 40 Jʉoñu chini repana quẽ'kesimajña rʉkʉmajña chʉto tʉa rʉoso tachova'tire josesinaa'me repana. Jose pi'ni tutasaokãa charo nʉkakãare tuupʉna mʉo, quẽo sʉo jʉopi'rasinaa'me repana. 41 Jã'ata'ni chiaraji pẽakʉna choovʉ chuta'a tĩ'ama'vʉpi joopona tunisosi'kʉa'mʉ. Choo koovʉji tunisoʉna tʉtipʉ okopi fa'a ve'ejani joni rʉosi'kʉa'mʉ.
42 Jã'ajekʉna sõtaopãi chẽacojñosinare, “Chu'a jẽni sanisojʉ”, chini vanisoñu chiisinaa'me. 43 Jã'ata'ni repanare chʉ̃'ʉkʉ Pabloji vajʉa'kʉ chini vaiche ʉ̃sesi'kʉa'mʉ. Ʉ̃se, chu'amasinare charo chiaraji mejavʉna chu'a maapʉ chini chʉ̃'ʉsi'kʉa'mʉ repaʉ. 44 Chekʉnare chu'avesʉnareta'ni chooko'ñapi choovʉ pa'isimajñapi chẽa vavajʉ jẽapʉ chini chʉ̃'ʉsi'kʉa'mʉ repaʉ. Jã'aja'ñe chu'ajʉ runisoma'ñe ũcuanʉko mejavʉna chu'a tĩ'asinaa'me chʉkʉna.