2
Jʉ̃menijicʉ ʉ̃i mead̶aino majare ʉ̃i mearo d̶acaiye bojecʉbeda
(Ef 6.11-12; Col 1.13; 2.13; 3.6)
Javede majarecabu yaivʉ bácavʉpe maje ũmei coateimara mácavʉ maja Jʉ̃menijicʉre jarʉvarĩ, maje vainí tʉiye báque boje aru maje ãmeina d̶aiyʉe báque boje máre. Dinʉmʉ mácarõre maja cʉrivʉ barejaquémavʉ ãmeina d̶aivʉ yópe ijãravʉcavʉ ne cʉepe ãmeina d̶aivʉ. Maja jʉ aivʉ barejaquémavʉ ñai ãmecʉ, abujuvai jabocʉre. Ʉ̃́recabe bʉoyʉ ina põeva Jʉ̃menijicʉre jʉ abevʉre. Javede maja caivʉ, ina Jʉ̃menijicʉre jʉ abevʉpe, cʉrivʉ barejaquémavʉ, ãmeina d̶aivʉ. Maje ãmeina d̶aiyʉepe d̶arĩ, maje baju ʉrõpe d̶arĩ, aru maje ũme dápiaiyepe máre d̶aivʉ barejaquémavʉ maja. Que baru majare Jʉ̃menijicʉ ãmeina jã́ri, ñájine d̶acʉyʉ barejaquémavʉ caivʉ apevʉ põevape maje ãmeina teiye boje. Maja Jʉ̃menijicʉi ñájine d̶arãjimara majʉrórivʉvacari, pare cõmaje ãroje jã́imi majare ʉ̃, ʉ̃i ʉrarõ baju ʉe boje majare. Que baru ʉ̃ jã́ñʉ mácʉvacari majare yaivʉ bácavʉpe paivʉre maje ãmeina teiye boje, apʉre d̶aibi majare apʉé mamaeque yópe ʉ̃i nacovaiye báquepe Cristore yainore jarʉvarĩ. Nopedeca jã́imi majare Cristoque cũinávʉpe. Que baru cʉrivʉbu maja apʉé mamaeque. Jʉ̃menijicʉi mearo d̶acaiye bojecʉbedecabu mead̶aiye majare.
Maje cʉe boje Cristoque cũinávʉpe, yópe Jʉ̃menijicʉi nacovaimara mácavʉpe yainore jarʉvarĩ cʉrivʉbu maja caride. Aru Jʉ̃menijicʉ jã́imi majare yópe ʉ̃i jaboteimarape, ñai abujuvai jabocʉi bʉobe boje majare caride. Jʉ̃menijicʉ jã́imi majare yópe ʉ̃i dobare d̶aimara mácavʉpe Cristoque cavarõ mearoi. Nópe d̶aibi, jã́d̶ovacʉyʉ caivʉ põevare cainʉmʉa pʉeno ʉrarõ mearo ʉ̃i cõmaje ãroje jã́iyede mearo d̶acayʉre bojecʉbeda majare, Cristoque cʉrivʉre cũinávʉpe. Jʉ̃menijicʉi mearo d̶acaiye bojecʉbedecabu ʉ̃i mead̶aiye majare maje ãmeina teiyede jarʉvarĩ, maje jʉ aiye boje ʉ̃́re. Maja mead̶arĩ oabevʉ maje bajumia. Jʉ̃menijicʉrecabe mead̶ayʉ majare. Ʉbenita mead̶abebi majare maje mearo d̶aiye boje. Maje mearo d̶arĩduiye quĩ́jie bajutamu. Que baru ʉrarõ jaʉrõtamu. Ye mead̶aiye majibevʉ maje bajumia. Quénora Jʉ̃menijicʉ mead̶aibi majare ʉ̃i mearo d̶acaiye bojecʉbeque. Que baru põecʉ cʉbebi “¿Meacʉ bárica yʉ?” arĩ bʉojayʉ. 10 Jʉ̃menijicʉrecabe ñai cʉed̶ayʉ majare. Apʉé mamaeque cʉre d̶aiyʉrejaquemavʉ majare, maje mearo d̶arãjiyepe ayʉ caivʉ põevare cainʉmʉa. Que d̶arejaquemavʉ ʉ̃i cutuiye báque boje majare, maje jʉ arãjiyepe ayʉ Cristore. Jipocamia “D̶ajarãri na mearo matʉiyeda”, arĩ dápiarejaquemavʉ Jʉ̃menijicʉ maja cʉrãjivʉrã Cristoque cũinávʉpe.
Maje cʉe cãrijimenoque Cristoi d̶aiye báque boje
(Mt 21.42; Jn 14.27; 1 Co 3.16-17; Col 1.20; 2.14; 1 P 2.4-5)
11 Mʉja, judíova ãmevʉ, dápiajarã aipe mʉje cʉe báquede javede. Mʉje põeteiye báquede ijãravʉi, Jʉ̃menijicʉi põeva ãmenejaquemavʉ mʉja. Ñʉja ʉ̃mʉva judíova buraicõjeivʉ ñʉje cajede, coreóvare d̶arãjivʉ ñʉje baju Jʉ̃menijicʉi põeva, ãmeina jã́rejaquemavʉ mʉja buraicõjemevʉre. “Jʉ̃menijicʉre coreóvabevʉbu”, aivʉ barejaquémavʉ mʉjare. Ʉbenita iye buraiye ʉ̃mʉvai bajure põeva ne d̶aiyedecabu ne bajumia quénora. 12 Dinʉmʉ mácarõmiareca cʉrivʉ barejaquémavʉ mʉja Cristore cʉvabevʉva. Jʉ̃menijicʉi põeva ʉ̃i beoimara mácavʉ ãmenejaquemavʉ mʉja. Que baru cʉbevʉ barejaquémavʉ mʉja Jʉ̃menijicʉi põevaque. Jʉ̃menijicʉ “Mearo d̶acacʉyʉmu yʉ mʉjare”, ʉ̃i arĩ coyʉiye báque boje ʉ̃i põevare, “Yʉrecabu mʉje jabocʉ. Aru mʉjarecabu ji jaboteimara”, arĩ coyʉrejaquemavʉ na mácavʉre. Ʉ̃i nópe coyʉiye báquede, ye coyʉbedejaquemavʉ mʉjare. Ijãravʉi cʉrivʉ barejaquémavʉ mʉja Jʉ̃menijicʉre coreóvabevʉva. Que baru, “Ye mead̶aimara ãmenajaramu maja”, arĩ dápiarejaquemavʉ mʉja. 13 Ʉbenita caride cʉrivʉbu mʉja Cristoque cũinávʉpe. Mʉja Jʉ̃menijicʉi põevacavʉ ãmenejaquemavʉ javede. Ʉbenita caride cójijovaimaramu ñʉjaque. Que d̶aibi mʉjare Jʉ̃menijicʉ, Jesucristoi jive meiye báque boje ʉ̃i yaiyede.
14 Jesucristorecabe cʉre d̶ayʉ majare cãrijimenoque. Javede maucʉvarivʉ barejaquémavʉ maje baju, judíova aru judíova ãmevʉque. Maje baju coateivʉ barejaquémavʉ maja. Ʉbenita Jesucristo ʉ̃i yainoque jarʉvarejaquemavʉ majare coatede d̶aino mácarõre, cʉre d̶acʉyʉ majare yópe cũináyajubopeda, judíovare aru judíova ãmevʉre máre. 15 Cristoi yaiye báque boje, coreóvaivʉbu maja bʉojabenajivʉre boropatebevʉ Jʉ̃menijicʉi jã́inore maje d̶arĩduiye boje yópe ʉ̃i d̶aicõjeiyepe ʉ̃i coyʉiye báquede Moisés bácʉre. Aru Cristoi ñájicaiye báque boje caivʉre iye d̶aicõjeiyepe d̶abevʉre, coreóvaivʉbu maja Jʉ̃menijicʉi ñájine d̶abenajimarare, maje d̶abe boje yópe ʉ̃i d̶aicõjeiyepe. Que baru ina pʉcayajuboa põeyajuboacavʉ bácavʉ Jesúre jʉ aivʉre, cũináyajubo mamayajubo põeyajubocavʉre cʉed̶arejaquemavʉ ʉ̃, ne cʉrãjiyepe ayʉ ʉ̃́que cũinávʉpe. Que baru cãrijimenoque cʉvʉ maja caride. 16 Ñʉja judíovare aru mʉja judíova ãmevʉre máre, Jʉ̃menijicʉ jã́imi majare cũinátʉrʉra boropatebevʉpe. Cristoi yaiye báque boje jocʉcʉjaravena, bʉojarejaquemavʉ ina pʉcayajuboa põeyajuboacavʉ ne maucʉvae báquede ne baju. Que teniburu yóboi, cójijovaibi majare cũináyajubo põeyajubocavʉpe, cãrijimevʉva cʉre d̶aibi majare Jʉ̃menijicʉque ʉ̃i yaiye báque boje jocʉcʉjaravena.
17 Que baru darejaquemavʉ, coyʉicõjecʉyʉ iye yávaiye méne põevare cãrijimena cʉre d̶aiyede Jʉ̃menijicʉque. Diede coyʉicõjecʉdaibi mʉjare, judíova ãmevʉre, Jʉ̃menijicʉi põeva ãmevʉ bácavʉre. Aru ñʉjare máre, judíovare, cainʉmʉa Jʉ̃menijicʉi põevare, coyʉicõjecʉdaibi ʉ̃ iye yávaiye méne. 18 Cristorecabe jẽniare d̶ayʉ caivʉ majare majepacʉ Jʉ̃menijicʉque. Ʉ̃i yaiye báque boje, cʉre d̶aibi majare ʉ̃́que cũinávʉpe. Ñai Espíritu Santo cũinácʉ cad̶ateibi caivʉ majare, judíovare aru judíova ãmevʉre máre, maje jẽniarajiyepe ayʉ majepacʉ Jʉ̃menijicʉque.
19 Que baru caride mʉja, judíova ãmevʉ, Jʉ̃menijicʉi põeva ãmevʉpe cʉbevʉ mʉja. Ijãravʉcavʉ Jʉ̃menijicʉre jʉ abevʉpe paivʉ cʉbevʉ mʉja caride. Quénora Jʉ̃menijicʉi põevatamu mʉja. Cavarõ mearocavʉpe paivʉtamu mʉja. 20 Maja Jʉ̃menijicʉi põeva ʉ̃i cʉ̃ramipebu. Cʉ̃ravaque d̶aiñamipebu diñami cʉ̃rami. Ñʉja Jesúre jʉ aivʉ ne daroimara coyʉrãjivʉ Jesús ʉ̃i yávaiye méne aru Jʉ̃menijicʉi yávaiyede coyʉcaipõeva mamarʉmʉre jʉ arejacarã ñʉja Jesucristore. Aru bueni bʉ́rejacarã iye ʉ̃i yávaiye méne.
Que baru ñʉjatamu yópe cʉ̃rava Jʉ̃menijicʉi mamarʉmʉ epeivape cʉ̃rami cãchinore. Aru mʉjatamu yópe apeva cʉ̃rava ʉ̃i epeivape ñʉje pʉenora, mʉje jʉ aiye boje ʉ̃́re ñʉjapedeca. Aru Jesucristorecabe yópe cʉ̃ravape cʉ̃ramitõbʉi, parʉriva apeva pʉeno. 21 Yópe ñai cʉ̃ramine d̶aipõecʉ caiva cʉ̃ravare ʉ̃i tʉoiyepe ã́roi tʉoiye jaʉrõi, nopedeca Cristorecabe epeyʉ majare ã́roi majare cʉe jaʉrõi. Yópe ñai cʉ̃ramine d̶aipõecʉi vorĩ, cójijovarĩ tʉore nʉiyepe apeva cʉ̃ravare bʉojacʉyʉ diñami ʉ̃i d̶aiñami cʉ̃ramine, nopedeca Cristorecabe ʉ̃́re jʉ are nʉre d̶aivʉ tenajiyepe ayʉ Jʉ̃menijicʉre memecaivʉre. Yópe cʉ̃ramine d̶aipõecʉi mead̶ami cʉ̃ramine d̶aiyepe põeva ne Jʉ̃menijicʉre mearore jínajiñamine, nopedeca Cristorecabe pʉeno meara baju d̶ayʉ ʉ̃́re memecaivʉre, maje cʉe boje ʉ̃́que cũinávʉpe. 22 Que baru mʉja judíova ãmevʉ máre cʉrivʉ ʉ̃́que cũinávʉpe, Jʉ̃menijicʉi cójijovaimaramu caivʉ apevʉ Jesucristore jʉ aipõevaque. Aru ñai Espíritu Santo cʉbi mʉjaque máre. Que teni apevʉ majare jã́ri, Jʉ̃menijicʉre pued̶arĩ jínajarama mearore majare boje.