Jesucristo Pia Pexeinya Diwesi Jume Tatsi Marcos Petinae Diwesi
1
Meje yabara poxonae Juan pon Pebautisabin jiwi cuiduba ira xuepana susato tsurucuae nacuatha
(Mt 3.1-12; Lc 3.1-9, 15-17; Jn 1.19-28)
Baraxue tamropata pitaban xua Jesucristo pia pexeinya jume diwesi tatsi. Bapon Jesucristo, Nacom Pexanto tatsi.
Bayatha Nacom pia peitorobi jume pepaebin, pon pewʉn Isaías, bapon tina petinae diwesitha. Isaías tina Nacom nexa, Nacom barapo diwesitha jeye Pexantotha:
“Itorobin copiya pon tana najume caitorobin
xua catsiwanaya itorobinchi.
Bapon cana exanaena jiwitha xua jiwi yabara
aura tsane abe pia peexanae cuiru coyenein
tatsi, xua poxonae nepatopae wʉnaeya tsane.
Pon itorobin bapon jume tan pon xua wawai
ira xuepana susato tsurucuae nacuatha.
Bapon wawaya jeye: ‘Patsinajʉntʉ cui
coyene wʉnaere, pon jiwi pia pepa
Pecanamataxeinaeinchi nexa pia pepatopae
wʉnaeya tsane’, jei pon xua wawai”,
jei Isaías petinae diwesitha.
Nexata Juan pon Isaías peyabara paebixae bapon ira xuepana susato tsurucuae nacuatha patopa. Bapon Juan bautisaba ducuanaebiya, xua jiwi bautisabatsi merantha. Mataʉtano bapon tsipaeba jiwitha Nacom pia pexeinya jume diwesi tatsi. Bapon Juan jeye jiwitha: “Icha jʉntʉ coyene paxeinare painya neauraxae xua abe paexaname. Bapoxonae Nacom paca yabara jʉntemainaena abe painya neexanae cuiru coyenein”, jei Juan. Daxita Judea nacuamonae, irʉrʉ Jerusalén tomarapiwi, daxita barapomonae pona ichaxota beya Juan bautisaba jiwi ira xuepana susato tsurucuae nacuatha. Poxonae barapomonae nayopita Nacomtha xua bepa pinae Nacom tsita auratsi xua abe peexanaexae bapoxonae barapomonae Juan bautisaba Jordán mentha.
Juan jumaina duwein nabocoto, po duwein pewʉn camello. Coreinya bocoto maraina. Xane pocotsiwa yapupuna pocotsiwan be sure poxi. Mataʉtano bana daeba. Barapon pomonaetha pebautisabixae tsipaeba, jeye: “Pon nepuna patopaena, apara bapon Mesías. Bapon bichocono peayapusʉ itorobi coyenewa xeina beyacaincha xan. Bapon pon jiwi pia Pecanamataxeinaeinchi. Xan bichocono tapawin daxota bapon bichocono tsita pin ura xeinan xua tataxu mʉ isanaxubiwa tsane pia penataxu xatatsiwa tatsi. Tsipei xan bichocono tapawin, beyacaincha pomonae amanaya petanacuichiwi pia pentacaponaewi poxonae barʉ cui itura jina pia pentacaponaewichi. Paca bautisabatsi meratha, ichitha nama barapon Mesías paca bautisabina Nacom pia Pejumope tʉnaxʉtha tatsi poxonae Nacom paca najumope catsibina”, jei Juan jiwitha xua Jesús yabara.
Meje yabara poxonae Jesús bautisabatsi
(Mt 3.13-17; Lc 3.21-22)
Barapo dapaetha Jesús Nazaret tomara weya pona, po tomara eca Galilea nacuatha. Bapon Jordán mentha patopa, ichaxota Juan bautisaba. Baraxota Jesús bautisabatsi. 10 Poxonae mene wejuina barapoxonae caena nainya Jesús itaboco necoicha xua peitaboco nayausaranaxuba. Jesús tane xua Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi patopa bapontha xua be topiboto yaruneica. 11 Barapoxonae Jesús jume tane pocotsiwa peitaboco wetsipaebicatsi, jeichichi: “Xam apara Taxantom, pom bichocono caantobetsi, pom caitapetatsi. Nejʉntʉ coyene weiweina exaname”, jei Nacom.
Meje yabara poxonae Jesús jʉntʉ coyene jʉjʉtatsi caurimonae pia pentacaponaein tatsi xua Jesús abe coyeneya petaexanaenexa tsane
(Mt 4.1-11; Lc 4.1-13)
12 Poxonae Jesús nanacui wetatsi xua bautisabatsi bapoxonae Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi Jesús nainya itorobatsi ira xuepana susato tsurucuae nacua beya. 13 Jesús ira xuepana susato tsurucuae nacuatha popona cuarenta po matacabibe. Baraxota pichiwan xua camatsawan jinompa ichaxota Jesús popona pocotsiwan bichocono atsaca. Caurimonae pia pentacaponaein tatsi pon Satanás Jesús piraichi jʉntʉ coyene jʉjʉtatsi xua Jesús abe coyeneya petaexanaenexa tsane. Pirapae matatsunpiwimonae po matatsunpiwimonae Nacom itoroba, barapomonae pata Jesustha xua Jesús pecui matateicaenexa tsainchi, mataʉtano xua peapatsinexatsi tsainchi.
Meje yabara poxonae Jesús tamropata pitaba pia penacuichiwa xua Galilea nacuatha
(Mt 4.12-17; Lc 4.14-15)
14 Nexata poxonae ichamonae Juan maxʉ waetabatsi xua peetsinexatsi jiwi pecʉbi botha, bapoxonae Jesús Galilea nacuatha patopa. Jesús paeba ducuanaeta jiwitha Nacom pia pexeinya jume diwesi tatsi. 15 Jesús namchi jeye: “Nacom bayatha yabara necana cui weta exana po coyeneya xua poxonae tapatopaewa. Daxota jiwi itacʉpatsi xua naexana Nacom piamonae, pomonae Nacom itorobiya peewatsixae. Daxota icha jʉntʉ coyene paxeinare Nacomtha xua painya neauraxae xua abe paexaname, Nacom piamonae painya nenaexanaenexa tsane. Pajume cowʉnde Nacom pia pexeinya jume diwesi tatsi”, jei Jesús.
Meje yabara poxonae Jesús waba cuatro poyobe pebiwi, pomonae duwei peyamonaewi
(Mt 4.18-22; Lc 5.1-11)
16 Poxonae Jesús pona Galilea pucua itapatha, bapoxonae tane ponbe peyaxunubinbe duwei. Ichʉn pewʉn Simón, ichʉn pewʉn Andrés. Baponbe bara cae peweichobe. Baponbe peweichobe duwei yamonauyabe pucuatha. 17 Jesús waba, baraponbe wabatsibe. Jesús jeye:
—Anetha, pana nepuna pondebe. Paca cuidubinchibe. Anoxuae nama xan paca exanaeinchibe xua pinmonae payawenaenamebe xua barapomonae pejume cowʉntsiwa tsane Nacom icha bayatha paichimbe poxonae payamonamebe duwei nawita, jei Jesús.
18 Bara caena baraponbe botabe barapo peyamonaewa. Bapoxonae napuna ponabe Jesustha.
19 Jesús equeicha pona. Bapoxonae equeicha ichʉnbe tainchibe. Baraponbe ichʉn pewʉn Santiago, irʉ ichʉn pewʉn Juan. Baponbe Zebedeo pexantobe tatsi. Jeratha mataquerabauyabe peyamonaewa xua ucupouna. 20 Jesús nainya waba, baponbe wabatsibe: Jesús baraibe: “Anetha, pana nepuna pondebe”, jei Jesús. Baponbe paxa cuenta ponabe jera weya, pon pewʉn Zebedeo. Mataʉtano cuenta ponabe pomonae Zebedeo pia peyawenae jiwichi tatsi xua yamona duwei. Baponbe Jesustha napuna ponabe.
Meje yabara poxonae pebin pon cauri xeina
(Lc 4.31-37)
21 Bapoxonae Jesús pijimonae barʉ pona Capernaum tomara beya. Bapoxonaerʉ judiomonae barompaya pia pentaquei seicae matacabi tatsi tsuxubi. Barapo matacabitha Jesús pijimonae barʉ joniya judiomonae pia penacaetutsi botha tatsi. 22 Barapo jiwi yabara najʉntʉ coyene cabenaeca, tsipei pocotsiwa Jesús barapomonae cuidubatsi be pon peyaputaein pia peayapusʉ itorobi jume coyeneya tatsi paeba. Jesús jopa cuidubiyo be judiomonae pia pecuidubiwi pia coyeneya tatsi. 23 Pebin pon cauri xeina barapon eca barapo judiomonae pia penacaetutsi botha tatsi.
24 Bapon wawaya jeye:
—¡Jesús Nazaret tomarapim, pana wepu warapare! ¿Eta xua metha patopame pata xantha xua jinya apara abe pata neexanaetsim? ¿Apara patopame jinya pana nejutebichim? Paca yaputainchi yawa paca yaitainchi xam apara pon Nacom caitoroba, pon pepa Nentacuiruyapuxanepanaem, jei pebin pon cauri xeina.
25 Jesús taitaweta, pebin taitawetatsi cauri. Jesús cauritha jeye:
—¡Moyande! ¡Barapon wepu ponde! jei Jesús cauritha.
26 Barapoxonae cauri pebin naichababa exanatsi. Poxonae cauri barapo pebin bichocono wawai exanatsi, bapoxonae barapo cauri pebin wepu poinchi. 27 Daxita barapomonae yabara najʉntʉ coyene cabenaeca. Daxota nayainyaba, jeye:
—¿Eta pocotsiwa jane? ¿Jamaisa baxua mexeya pena pecuidubi coyenewa? Maisa barapo pebin Jesús bichocono peayapusʉ itorobi coyenewa pexeinaein. Mataʉtano caurimonae jume cowʉnta poxonae pocotsiwa bapon itoroba, najei barapomonae.
28 Bapoxonae caena nainya daxita pomonae jinompa Galilea nacuatha jume taerʉcʉpa pocotsiwa juinya Jesús exana.
Meje yabara poxonae Jesús axaibi exana Simón Pedro pamiyo tatsi
(Mt 8.14-15; Lc 4.38-39)
29 Jesús caena nainya pona judiomonae pia penacaetutsi bo tatsi weya. Bapoxonae Jesús joniya Simón pia botha tatsi po bo xua irʉ Andrés pia bo tatsi. Barapo botha Santiago irʉ Juan Jesús barʉ joniya. 30 Simón pamiyo tatsi domae xainchi. Barapowa camatha boca. Poxonae Jesús patopa barapomonae caena nainya Jesús tsipaebatsi, jeye: “Simón pamiyo tatsi domae xainchi”, jei. 31 Jesús caquita pona Simón pamiyo tatsi. Bapoxonae bapowa cobe pitatsi. Barapowa asiya cuaranotatsi. Bapoxonae barapowa caena nainya taaichurucuaetsi domae. Nexata barapowa pexaewa apata barapomonaetha.
Meje yabara poxonae Jesús axaibi exana pin bicheitomonae
(Mt 8.16-17; Lc 4.40-41)
32 Poxonae tabopiya tsanaicha xua quirei tsanaicha, bapoxonae jiwi Jesús tacapoinchi pomonae peatenemonaewi, irʉ pomonae caurimonae xeina. 33 Daxita barapo tomarapiwi nacaetuta bomʉxʉ boupatha. 34 Jesús axaibi exana pinmonae pomonae xeina daxita coyenexi xua xoxi peatenewa. Mataʉtano Jesús taitaweta pomonae cauri xeina. Jesús jopa copatsiyo xua pecueicueijeiwa caurimonae, tsipei caurimonae Jesús cui yaputainchi.
Meje yabara poxonae Jesús cueicueijei Nacom Pejume Diwesi judiomonae pia penacaetutsi bontha tatsi
(Lc 4.42-44)
35 Baya poxonae caemʉmbotha poxonae cataunxuae quiriquirica Jesús nacosataxuba. Bapoxonae tomara weya pona xua ichaxota jiwaibi bara beya pona. Baraxotiya Jesús tsipaebauya, Nacom tsipaebatsi. 36 Nexata Simón irʉ pomonae Jesús pepuna jinompae jiwichi, barapomonae Jesús pu barainatsi. 37 Poxonae barapomonae Jesús caxibatsi, bapoxonae Jesús tsipaebatsi, jeye:
—Daxita jiwi cawenawenei, jei.
38 Jesús jume nota jeye:
—Barabʉ ponaeinchi icha tomaran beya, barapo tomarantha irʉ tacueicueijeinexa tsane Nacom pia pexeinya jume diwesi tatsi. Daxota apara baxua tsipatopeican, jei Jesús.
39 Bapoxonae Jesús siwa pona ducuanaeta daxita tomaran Galilea nacuatha. Judiomonae pia penacaetutsi bontha tatsi Nacom pia pexeinya jume diwesi Jesús tsipaeba barapo judiomonaetha. Mataʉtano Jesús taitaweta caurimonae.
Meje yabara poxonae Jesús axaibi exana pon peperʉ sawinchi
(Mt 8.1-4; Lc 5.12-16)
40 Bapoxonaerʉ pebin, pon peperʉ sawinchi, Jesús caquita poinchi. Bapoxonae bapon pentabocototha uncua Jesús peitabaratha tatsi xua Jesús pebarʉ cui itura jinaexaetsi. Bapon matowa Jesús wʉcatsi, jeye:
—Icha bara ichichipame bara caitacʉpa xua axaibi tana neexanaewam, tsipei jinya neayapusʉ itorobi coyenewa nexeinaem, jei bapon.
41 Jesús yabara najʉntʉ coyene xeina bapon, xua peyawenaenexa. Jesús nacobe yota, bapoxonae bapon mata jayabatsi, jeye:
—Bara ichichipan. ¡Bara axaibinde! ¡Bara caaperʉxaibi exanatsi! jei Jesús.
42 Bapoxonae bapon nainya taaichurucuaetsi xua peperʉ sawiwatsi. Mataʉtano axaibi tsanayano. 43-44 Bapoxonae Jesús jume daunweya itorobiya jeye:
—Jopa yabara tsipaebinde ichamonaetha xua neaxaibiwam. Saya jame meisa ponde sacerdotepintha xua nenaitʉtsinexa xua bapon necataenexa xua bayatha nejumewa. Care bapontha pocotsiwa xua pecatsiwa Nacomtha, pocotsiwa bayatha Moisés cui itoroba xua equeicha jopa jinya nenataxobinexa jinya pepontha. Bapoxonae daxita jiwi cayaputaena xua tsita itapeinya xeinatsi xua xam bara jumem yawa xua perʉ wʉnaem, jei Jesús.
45 Daichitha poxonae bapon pona jopa moya yawʉn xeinaeyo. Bapon yabara tsipaebapona ichamonaetha pocotsiwa xua bayatha peaxaibiwa. Daxota Jesús jopa itacʉpaetsi xua naitʉtsiya pata ducuanaebiya tomarantha. Daxota Jesús tomaran cuariya popona xua aisowantha. Jiwi pomonae daxita ichawan werena pona, barapomonae Jesús pia xantha tatsi tapatatsi.