12
Ayist nya Bab Farisi
(Mat 10:26-27)
Eji ellong ane gbalee ma ba rur edi ajehng, bo ruru sehng, fere jo kadde atem go akpade, owo Jisos kehm gboko mbang tong abatꞌtoono ebe re, “Jo gberen ayist nyao nya Farisis, nya li alum abal abal.*12:1 Mat 16:6,12 Ejumjum limm, ji bo bulu no, ji bo lꞌkꞌlennge. Ejumjum limm, ji bo behre no, ji lꞌkꞌjol gbuul. Ejum ajehng ajehng ji ḿ bungu go ejannge, bo bahke wuku ngara njul. Ji ḿ bungu awꞌwa go nkimi, bo bahke kuumu go aro ntahk, tooro wahre wahre.
Nne awo fuumu re nne fahl-e
(Mat 10:28-31)
“Ate ebame wahn, n kp-n tongo re, Kana jo fahl ane ba kpo wul ngubjing, ba lꞌkꞌma kpe lim ejumjum budu. M bahk-n tibi nne no fuumu re wahn fahl-e. Jo fahlen ye jio ji kpi nsahm nyi á bahke ma ro nne kak ellulagun ngare nyi ngubjing ma kpo. N kp-n tongo re, ye wo nobo re wahn fahl-e.12:5 Ell 20:10
“Nne li ma gunu nruk elon go are, ka mpene ebal. Jol tvtv ona, abehng abehng limm, bi Esowo m-e yini. Alv enyahne nya li go egahne esi, Esowo ebfange kpee.12:7 Luk 21:18 Owo nobo re wahn kꞌjo fahl. Tibre wahn ba ga gbal sehnge nruk, jol afi bo ruru renan.
Bada ntianse ayiimi ka Jisos go esamahr ane
(Mat 10:32-33; 12:32; 10:19-20)
“N kp-n tongo re, Nne awohng awohng no lꞌyiim-m ntianse go esamahr ane, Mmon no nne bahk-e tob yiimi ntianse go esamahr enjel nyi Esowo. Nne no lꞌten-m go esamahr ane, Mmon no nne bahke tob ten-e fvfo go esamahr enjel nyi Esowo. 10 Nne awohng awohng no lꞌbung ellum tob Mmon no nne, á bahke ma bel eltahmeka.§12:10 1 Jon 1:7-9 Nne no lꞌbung ebi tob Etingi Etohko, á nehm bel eltahmeka.*12:10 1 Jon 5:16-17; Jon 16:7-9 11 Bo lꞌko-n, tahm a nahne go ntahk ero, afi jolo go esamahr atubesi, afi bo fere kak-n esub, kana jo tiiri bade ana ḿ bahke faange, jol kana jo tiiri ana ḿ bahke bungu. 12 Tibre Etingi Etohko bahk-n tibi ngare nyio ji ḿ bahke bungu.”
Elgan ni li bade egboolo efange nne
13 Nne awohng go ellong ane bao kehm bungu tong Jisos re, “Ntꞌtibi, ba tong mmonannee, wahr baange nsol nyi e li elkv me!”
14 Owo Jisos kehm-e faange re, “Mbi, nnene limm, no tong-m re me n jo lam alam, fere jo bak-n nsol nyi ḿ ma li elkv.”12:14 Jon 3:17
15 Á kehm bungu tong bo ane kpee re, “Jo kunen ekpu, wahn jo gbere elnahne, eji ń lꞌkꞌjo baare amahr enyahne go nsol ane re wahn jo bel na bel bel bel budu. Tibre nsol gbalee nyi nne kpi no sang li elkpin ene.”12:15 1 Tim 6:9-10
16 Owo á kehm tubu bo elgan re, “Efange nne ajehng jolo gona, ji egbe eje sahb lꞌlak. 17 Á kehm bahbe elne re, ‘Anv, m bahke limi renan? Ebuungu ejame gbalem, ji m bahke lake eblu ebame.’ 18 Owo á kehm bungu re, ‘Ana wo m bahke limi. M bahke kpe nyange ebuungu ejame. Owo m bahke lake eblu ebame, a nsol nyehko gona kpee. 19 Owo m bahke kehm bungu tong elname re, Me n li efa sehng. M bahke jehke, re ekv, bel elkpin, jo li na li li li, fere jo wo, bel eyebatahng. Tibre me m bel nsol gbalee nyi bahk-m biingi go nnya tvv.’
20 “Esowo kehm-e tongo re, ‘Wo egboolo jia, lela atv bo bahke bake, ba ko elkpin ena. Nsol nyi a ma kuuru bum elna, nne nondiki wo bahke ba ting ko.’§12:20 Hib 9:27
21 “Ano wo tob li ka nne no lꞌkpu nsol afang luk elne, no ki gbo afang nya Esowo.”*12:21 1 Tim 6:17-19
Esowo kpꞌkahne ji nne kpꞌsebe
(Mat 6:25-34)
22 Jisos kehm bungu tong abatꞌtoono ebe re, “Ana wo wahnge n kp-n tongo re, wahn kꞌjo tiiri bada nsol alehke nyi ḿ bahke jo li, a nsol nyi ḿ bahke jo kak go egahna ngubjing. 23 Elkpin ni ga gbal sehnge nsol alehke. Ngubjing ga gbal sehnge abomo.
24 “Nyehnen nruk! Bo kpehme bahm. Bo kpehme kpa. Abuungu, bo kpimm, jol bo kpehme kak go ayake. Esowo bi kpo le bo. Anv, wahn sang ga gbal sehnge nruka? 25 Nne awo ewahne no bahke kpe ma budu abon nnya go ege elkpin, eji á kpꞌtiiri ana? 26 Eji ń lꞌkꞌma lim mmonsꞌsohko ejum ana noo, jen ji wahnge ń kpꞌtiiri bada nsol nyehko?
27 “Nyehnen ana atꞌtul nkpad kpo gbal go emahng! Bo kpehme nyennge, lim eltum. Bo kpehme jamme nsol, kak elbo. Wo, n kp-n tongo re, jol Solomon go ege ellub, á liibem ana etꞌtuul ajehng go ellong atꞌtuul nyao. 28 Ana Esowo kpo liibi ajele nya li go emahng, nya kpo kpin lela lela, behna bo jahm fi, jen ji wahnge á lꞌki-n tob liibi, wahn ji kpꞌkahn taame ntiil?
29 “Ano wo fvfo nobo re wahn kꞌjo sahb sꞌseb nsol nyi ḿ bahke jo li, fere jo wo.12:29 1 Tim 6:6-9 Kana jo tiiri! 30 Tibre ane baka baka ba ki nyi Esowo ba kpo lim ano. Nso ejahne kpꞌkahne re, ń kpꞌsebe nsol nyia. 31 Ga nob re wahn gbo mbang seb etul bi Esowo. Nsol nyehko kpee á bahk-n budu.12:31 Kol 3:2
Afang nya ejahbetul
(Mat 6:19-21)
32 “Kana kpe fahl, wahn mmoblong ejoro! Tibre koro Nso ejahne re wahn tob ji go eti etul eje.§12:32 Luk 22:29-30
33 “Gungen nsol nyi ń kpi no, wahn rod akpohko ka akpak.*12:33 Luk 18:22 Belen abon abam akpohko ba lꞌkꞌtiki kul, wahn fere gbo afang nya ejahbetul Esowo, nya lꞌki-n mal go abo, nya li edi ji nwajv anyehng anyehng lꞌkꞌma rehng, etan lꞌkꞌma wo. 34 Tibre edi ji nsol afang enya li no, owo eltim ena bahke jolo.12:34 Fil 3:20
Alokeltum ba kpꞌsiki nde ebo
35 “Tooben ebjing, wahn gbaange agbaange go egahne ebun!12:35 1 Pit 1:13 Taben av atꞌrekahng enyahne wahre!§12:35 Mat 25:1-13 36 Jolen ana ane ba kpꞌsiki nde ebo re á kehnge elkak elbal ba, eji á lꞌfeere ba kahd, bo lꞌlennge ka-e.
37 “Elfuulu li ka alokeltum ba lꞌkꞌlal ngare nyi nde ebo bahke bake.*12:37 Jon 14:3 Etingitingi, n kp-n tongo re, á bahke tongo bo re bo ji ekpꞌkuru nsol alehke. Á bahke gbaange egbaange eje, fere jo loko bo. 38 Á li ma ba nlum atv. Á li ma ba nkpese efungfu.
“Elfuulu li ka alokeltum bao ba, á lꞌba nyehn bo, bo ma toobo ebjing. 39 Jia ji nobo re wahn kahn. Tibre nfontahk kahne kahn ngare nyi nwajv kpꞌbake, kehn á jol baabe etahk eje, kꞌtaame nwajv lahm etahk eje yel.12:39 1 Tes 5:2
40 “Wahn fvfo, tooben ebjing, tibre Mmon no nne bahke bake ngare nyi ń kil tiri re á kpꞌbake.”
Nkakesehk a nlokeltum, a ebi nlokeltum
(Mat 24:45-51)
41 Pita kehm-e bahbe re, “Ntul, elgan nia, a tubu tong wahra, afi nne awohng awohng?”
42 Owo Ntul a Jisos kehm faange re, “Li ka ekahnkahn nlokeltum no kpi ekakesehk, no nde bahke yake alokeltum bako, kak go ege ebo re á jo le bo ngare.12:42 1 Pit 5:2-4; Elt 20:28 Nne awo li elkohn nlokeltum ana noa? 43 Eyebatahng bahke jolo a nlokeltum noo, no nde lꞌba, á bahke ba kpir-e, á kpꞌlimi ano. 44 Etingitingi, n kp-n tongo re, á bahke yake nsol enye kpee kak-e go ebo.§12:44 Mat 25:21
45 “Nlokeltum noo lꞌfere bung go ege eltim re, ‘Nsoo eblaange elbake,’ á lꞌbom alokeltum bako go eldohko, fere jo li, jo wo, fere jo buumu, 46 owo nde nlokeltum noo bahke bake efung bi á kil ekpu kunu re á bahke bake, ngare nyi á kil elkahne. Nde noo bahk-e boomo, kiimi akv akv akv, fere tuur-e eltuuru nꞌnehm ana ni á bahke tuuru ane ba ki taame tv-e.
47 “Nlokeltum no kahne ji nde sebe re á lim, kꞌtoobo ebjing, fere lim, bo bahk-e sahb dꞌdv.*12:47 Jems 4:17; Jon 9:41
48 “Nlokeltum no ki kahn ji nde sebe re á lim, á lꞌfere lim nsol nyi fuumu re bo dv-e, ye, bo we nehm ga dv.
“Nne awohng awohng no bo m-e ka nsol gbalee, bo bahke sebe nsol gbalee go ege abo.12:48 Ef 4:7 Nne no bo ma yake nsol gbalee kak-e go ebo, ye wo, bo bahke koko gbalee go ege.12:48 Mat 25:20,22
Jisos kpo lim ane yab
(Mat 10:34-36)
49 “M ba re me m ba kono agun go njini. Kor-m kor re, kehn agun nyao bom ellulu.§12:49 Elt 2:3 50 Ewohngalahb jia, ji m bahke tohko bel, ji ji ma-m gba area. Bahke jolo anaana tete mal.*12:50 Jon 12:27 51 Anv, ń kpꞌtiri re, eji m ba njini nyia, n ko elkoono ba a nia? N kp-n tongo re, elkoono sang wahnge m ba no. M ba, eji ane lꞌyab.12:51 Rom 12:18; Jon 7:43; 9:16 52 Bomo anv asongo ane alon lꞌjol nlaaga anyehng, abal bahke yabe jol ebo ebo, ane ara bako jol ebo ebo. 53 Nde nne bahke woomo njahm nyehko, mmon ewe woomo njahm nyehka. Nnyehn nne bahke woomo njahm nyehko, mmon ewe woomo njahm nyehka. Nnyehn nne bahke woomo njahm nyehko, nkal a mmon woomo njahm nyehka.”
Ana nne bahke kahne ngare
(Mat 16:2-3)
54 Jisos kehm tob bung tong ellong ane bao re, “Ń lꞌnyehn ekparesemsem ma tahl go erede nfam kpꞌbake, ń kpo bung tvtv re, ‘Elahb yahke ba elnake.’ Lohko na fvfo. 55 Nfeb lꞌkehme ellimi nyi lohng go elka emahng, ń kpo bung re, ‘Ewannge yahke ba.’ Lohko ba fvfo.
56 “Wahn aneb alum abal abal ba! Ń kpo mal seenge elbung abola ndi, fere kahn ana ji bahke jolo. Jen ji wahnge ń lꞌkꞌma kahn ngare nyi li anv?12:56 Luk 19:42,44; Elt 17:30; 1 Tes 5:1; 1 Jon 2:18
57 “Jen ji wahnge wahnfono antahng kil ebtiki kahn ji kpꞌnobo? 58 Nnekv ewa lꞌfere ko-a, tahm a na go esub, nok, eji a lꞌtoobo a ne ngare nyi ń kpeke li go mbang, eji á lꞌki-a tohng, tahm a na goji nlamalam, nlamalam faak-a, kak mbehresi go ebo, mbehresi ko-a song kak ngbekobo. 59 N kpa tongo re, a nehm tiki lohng ona, tete a gohro gal mbong enya kpee mal, jol ederi ajehng ajehng nehm sa.”§12:59 Mat 5:25-26; 18:34; 2 Tes 1:9

*12:1 12:1 Mat 16:6,12

12:5 12:5 Ell 20:10

12:7 12:7 Luk 21:18

§12:10 12:10 1 Jon 1:7-9

*12:10 12:10 1 Jon 5:16-17; Jon 16:7-9

12:14 12:14 Jon 3:17

12:15 12:15 1 Tim 6:9-10

§12:20 12:20 Hib 9:27

*12:21 12:21 1 Tim 6:17-19

12:29 12:29 1 Tim 6:6-9

12:31 12:31 Kol 3:2

§12:32 12:32 Luk 22:29-30

*12:33 12:33 Luk 18:22

12:34 12:34 Fil 3:20

12:35 12:35 1 Pit 1:13

§12:35 12:35 Mat 25:1-13

*12:37 12:37 Jon 14:3

12:39 12:39 1 Tes 5:2

12:42 12:42 1 Pit 5:2-4; Elt 20:28

§12:44 12:44 Mat 25:21

*12:47 12:47 Jems 4:17; Jon 9:41

12:48 12:48 Ef 4:7

12:48 12:48 Mat 25:20,22

§12:49 12:49 Elt 2:3

*12:50 12:50 Jon 12:27

12:51 12:51 Rom 12:18; Jon 7:43; 9:16

12:56 12:56 Luk 19:42,44; Elt 17:30; 1 Tes 5:1; 1 Jon 2:18

§12:59 12:59 Mat 5:25-26; 18:34; 2 Tes 1:9