4
Elgan ni li bada mbahmgbe
(Mat 13:1-9; Luk 8:4-8)
Jisos kehm kpe tahm go eto ji Galili song tib ane. Ellong ane ni ba yiimi senng-e kak, gbale sehng. Owo á kehm song yel go egbang bi woomo go alahb, ellong ane jol ga nkpe egbuk.
Á jo ko ngaane, tib bo nsol tvv. A wo li eltibi ene ni á tibi bo re, “Wuungen atung! Nne jolo gona, no tahme re á song wohngo amohk nti enye. Eji á tahme no re á song wohngo amohk nti go ege egbe, nyandiki gbo noongo go mbang. Nruk ba suudu kpee mele.
“Nyandiki gbo noongo go ndi nyi li atal atal. Abon ndi jolo ntiil. Amohk nti nyao gulu elmahnge. Tibre edi jio, ndi gbalem. Njul nyaare kan a me, akohdo nti nyao wuudu, fere kpo. Tibre alohk jolem.
“Nyandiki gbo kuumu elkob akpiri. Akpiri nyao gbale na, bulu akohdo nti nyao, kabem.
“Amohk nti nyako gbo noongo go nnooba ndi, kehm mahnge, fere gbal arahn, kab. Atasok nyandiki jo jolo eltahl a nkab ewubu eltahl a nkab ewubu, atasok nyandiki nkab atahl ara ara, atasok nyandiki nkab atahl alon alon.” Jisos kehm bungu re, “Wuungen atung! Nne no kpi atung, nong á wuk!”
Ji wahng ka Jisos jo tꞌtuubu ngaane
(Mat 13:10-17; Luk 8:9-10)
10 Eji Jisos jolo ntahngtahng, egom jindiki, a abatꞌtoono ebe kehm song ji senng-e kak, kehm-e bahbe bada ngaane enye. 11 Jisos kehm faange re, “Wahn, boblennge nsol nyi li bade etul bi Esowo ka-n, nyi Esowo behre no. Ngare anyehng anyehng egom jehko jo wuku ngaane nyi nyi.
12 “ ‘Re bo seenge na seenge seenge, jol bo nehm tiki nyehn.
Re bo wuk na wuk wuk kak atung,
jol bo nehm tiki kahn,
eji bo lꞌkꞌgbo ndon,
feere goji Esowo,
fere bel eltahmeka.’ ”*4:12 Jon 12:40; 2 Kor 4:4
Ana Jisos lennge elgan ni li bada mbahmgbe
(Mat 13:18-23; Luk 8:11-15)
13 Jisos kehm bahbe bo re, “Elgan nia wahn lenngema? Bahke limi renan, ń kehm kahne ngaane nyehko nyi m bahke kpe tuubu?
14 “Mbahmgbe noo tahme song wohngo alum Esowo.
15 “Ane bandiki li ana amohk nti nya gbo noongo go mbang. Bo lꞌwuk alum Esowo, nnehm soro ba tvtv, ba yehke etib bio go bo a ntim.
16 “Ane bandiki li ana amohk nti nya gbo noongo go ndi nyi li atal atal. Bo lꞌwuk alum Esowo, bo ko tvtv a eyebatahng. 17 Nehm yel rahbe go bo a ntim, lim alohk. Jol nehm tohko kꞌkang, erem lꞌba, a ntong go alum Esowo nya bo wuku no, bo soro gbo tvtv.
18 “Ane bandiki li ana amohk nti nya fooro gbo go elkob akpiri. Bao ba li ane ba kpo wuk etib bio o. 19 Gana, nsol nyi njini nyia kpi bo gbiingi go bo a ntim. Ekor akpohko kpꞌnehme bo. Bo fere jo nok, eji bo lꞌbel ejum ajehng ajehng ji bo ki kpi. Nsol nyia kpee bahke rake yel go bo a ntim, bulu alum Esowo tv. Akab nehm kab.
20 “Ane bako li ana amohk nti nya bo wohngo go nnooba ndi. Bo lꞌwuk alum Esowo ko, bo fere kab akab, egom jindiki eltahl a nkab ewubu eltahl a nkab ewubu, egom jindiki nkab atahl ara ara, egom jindiki nkab atahl alon alon.”
Etꞌrekahng ji bo konngo ejeere
(Luk 8:16-18)
21 Jisos kehm kpe soro asi re, “Nne ebkꞌko etꞌrekahng ba a jia, ba nyaala, fere rod ejeere konnga, afi á bum go nla ekpꞌkuru? Á kpo rod kunu go edi ji li gbuul. 22 Ajehng ajehng ji bo behre no, bo bahke koko ba edi ji li gbuul. Ajehng ajehng ji bo bulu no, bo bahke tiki lennge. 23 Wuungen atung! Nne no kpi atung, nong, á wuk!”
24 Fvfo, á kehm bungu tong bo re, “Kunen ekpu go ajehng ajehng ji ń kpo wuk. Mbang nyꞌnehm nyi ń kpo lam ane bako, nyꞌnehm nyi Esowo bahke tob lam-n. Elam ji Esowo bahke gbale sehng, fere sꞌsab. 25 Nne no kpi no, Esowo bahk-e kpe budu na. Nne no kpi ntiil, Esowo bahk-e gohro taare na, no á kpi no.”
Elgan ni li bade amohk nti nya gbale antahng
26 Jisos kehm bungu re, “Etul bi Esowo li ana nne no song wohngo amohk nti go ege egbe. 27 Á jo kono elnoongo lal ngare atv, fere nyahme efungfu. Amohk nti nyao mahng, fere gbal. Á kahnem ana limi lim. 28 Ndi nyi kpo lim antahng re nsol mahng, fere gbal, kab akab. 29 Ngare nyi nti nyio ma kab, nne noo bahke koko ebgbagodo, song bong. Tibre ngare elbongo ebrehng.”
Elgan ni li bada mmohk asia
(Mat 13:31-32; Luk 13:18-19)
30 Jisos kehm bahbe re, “E bahke bungu renan bade ana etul bi Esowo li no? Elgan ani e bahke koko lennge? 31 Li ana mmohk asia nyi sahb sꞌse go njini nyia sehnge mmohk eti anyehng anyehng. 32 Nne kehm rodo bahm go ndi. Kange kan a me, kehm gbale sehnge elrahnti anehng anehng, jamme agburu abꞌbo, nruk ba si ntahk.”
33 Jisos jo bungu alum enye gbalee go ngaane ana elgan nia. Á jo bungu, eji bo lꞌmal elwuku. 34 Á jo tiki bung a bo go ngaane. Á lꞌjol ntahngtahng, a abatꞌtoono ebe, á jo lennge ajehng ajehng tong bo.
Ana Jisos bungu tong nfeb, a ebuku naange
(Mat 8:23-27; Luk 8:22-25)
35 Efung bꞌnehm ona, ngare elgung, Jisos kehm tongo abatꞌtoono ebe re, “Wahr siiren eto jia, rehng go egbuk jehko.” 36 Bo kehm yake ellong ane bao. Abatꞌtoono ebe kehm tahme yel egbang. Ngare nyio Jisos ebyel. Agbang nyako tob jolo o fvfo. 37 Nfeb nyi kpꞌtahne kehm bake. Ebuku kehm kehme ellimi. Alahb kehm jo kim, yel egbang, ba elruru.
38 Jisos noongo go nnahb egbang jo lal. Á kunu esi go etisi. Abatꞌtoono ebe kehm-e nyahme re, “Ntꞌtibi, wa nehme luba, wahr ga yahke tano?!”
39 Jisos kehm mehle yiimi, kehm bungu tꞌtahne, tong nfeb re, “Rahke!” Á kehm fere tong ebuku re, “Goomo!” Nfeb nyio kehm rahke. Edi kehm naange soom.
40 Jisos kehm fere bung tong abatꞌtoono ebe re, “Jen ji ń kpꞌfahle ana? Jen ji wahng ka ń kil-m elbumu go etingitingi?”
41 Tibre bo fahle sehng. Bo kehm kehme elbungu atemtem re, “Anv, elkohn nne awo anae, no kpo bung tong nfeb, a ebuku, wuk-e?”

*4:12 4:12 Jon 12:40; 2 Kor 4:4