11
Ãcõrẽba tʌbʌ urua eradrʌbid̶a
Mãwã nĩnane israelerãra ãdji bia mĩga panʌ carea Ãcõrẽ quĩrãpita biẽ́ bed̶ea duanesid̶aa. Maʌ̃ ũrĩsid̶e Ãcõrẽra quĩrũped̶a tʌbʌ uruada ãdjirãmaa eradrʌbisia. Maʌ̃ tʌbʌ uruaba puru iquid̶abema deda ʌ̃cʌrʌ bácuasia. Maʌ̃ carea israelerãba Moisea quĩrã djuburiada iwid̶isid̶aa. Ara maʌ̃da Moiseba ãdjirã carea Ãcõrẽa bed̶ea djuburiabʌrʌd̶e tʌbʌ uruara quisia. Mama trʌ̃ b̶ʌsid̶aa Taberá, Ãcõrẽba tʌbʌ uruada ãdjirã tãẽna eradrʌbid̶a bẽrã.* Hebreo bed̶ead̶e Taberá trʌ̃ba jara b̶ʌa “tʌbʌ urua.”
Ãcõrẽba põrã diabued̶a
Ʌ̃cʌrʌ ãĩbemarã israelerã ume nĩnaba ãdjia co panʌ awara dewara djicoda co quĩrĩã panasid̶aa. Ʌ̃cʌrʌ ãĩbemarãra israelerã ume Egipto druad̶eba ẽdrʌsid̶aa. Exodo 12:38. Maʌ̃ bẽrã israelerã sid̶a sod̶e biẽ́ panenaped̶a nãwã jarasid̶aa:
–¡Ay, nedjarada cobʌdabara! Dadjirãba quĩrãneba panʌa Egiptod̶e b̶edada bari co panabadjid̶ada. Idjab̶a pepinoda, nejõda, ceboyada, puerroda, recao sid̶a co panabadjid̶aa. Baribʌrʌ id̶ira ab̶ari co panʌba sẽ panʌa. Ab̶abe naʌ̃ manádrʌ co tapanʌa.–
Manára culãdrʌ ta quĩrãca pichia querasia. Bedelio quĩrãca torroa cuaracuara b̶asia. Bedeliora bacuru b̶aa. 8-9 Diamasiza ẽjũã cũrãsaba b̶eguea nũmebʌrʌd̶e manára odjabadjia. Israelerãba manára jʌrʌ ped̶aped̶a birajubadjid̶aa wa yud̶e ʌrab̶abadjid̶aa. Maʌ̃gʌra djubadjid̶aa wa paʌ̃da obadjid̶aa. Dji warraara paʌ̃ olivo dragad̶aa od̶aca b̶asia.
10 Maʌ̃ne Moiseba ũrĩsia deza dji ed̶a wãbadama israelerãra ãdjia co quĩrĩã panʌ carea jĩã panʌda. Maʌ̃ carea Ãcõrẽra ãdjirã ume bio quĩrũsia. Moise bid̶a maʌ̃ra biẽ́ unusia. 11 Maʌ̃ carea Moiseba Ãcõrẽa jarasia:
–Mʌ̃ra bʌ nezocaa. Maʌ̃da ¿cãrẽ cãrẽã bʌa mʌ̃ra jãwã biẽ́ o b̶ʌ? ¿Mʌ̃a cãrẽda bʌ quĩrãpita biẽ́ od̶a bẽrã bʌa jãwã naʌ̃ purura mʌ̃ jʌwad̶e b̶ʌsi? 12 ¿Mʌ̃ra ãdji papaca? ¿Mʌ̃abʌrʌ ãdjirãra tocuasica? Mãwãra ¿cãrẽ cãrẽã jara b̶ʌ ãdjirãra bʌa ãdji drõã naẽnabemarãa diai jarad̶a druad̶aa edemãrẽã daupẽbariba warra jʌwad̶e bara edebari quĩrãca? 13 Naʌ̃ ẽberãrã jĩã panʌba mʌ̃́a jara panʌa: “Dairãa nedjarada cod̶i carea diadua.” Baribʌrʌ mʌ̃a ¿sãma nedjarada edai ãdjirãa diai carea? 14 Mʌ̃dub̶aʌba naʌ̃ purura poya edeẽ́a. Mãwã edeira jũmawãyã zarea b̶ʌa. 15 Bʌa naʌ̃ puruda mʌ̃dub̶aʌa edebibʌrʌ biara b̶ʌa mʌ̃ra beaida. Bʌa wãrãda mʌ̃da bia unu b̶ʌbʌrʌ, mʌ̃ra beadua waa bia mĩgarãmãrẽã.–
16 Ãcõrẽba panusia:
–Israelerã bororã bʌa bio cawa b̶ʌda setenta edaped̶a mʌ̃ wua de caita ededua. Mama bʌ ume jʌ̃ãnida panʌa. 17 Maʌ̃ne mʌ̃ra mama ed̶aa zeped̶a bʌ ume bed̶eaya. Mʌ̃a bʌ́a diad̶a Jaureda ãdjirãa bid̶a diaya naʌ̃ puruda careba eded̶amãrẽã. Mãwã bʌdub̶aʌba naʌ̃ purura edeẽ́a.
18 Israelerãa jaradua nedjarada nu cod̶i bẽrã nane ãdjirãba od̶ida panʌa nu mʌ̃ quĩrãpita bia duanani carea.§ Ãcõrẽ quĩrãpita bia duanani carea ãdjirãra cuid̶aped̶a wua tãtod̶ada jʌ̃nida panasid̶aa. Idjab̶a ãdji quima ume jipa cãĩnida panasid̶aa. Mʌ̃a ũrĩsia ãdjirã jĩã panʌba nãwã jara panʌda: “¡Ay, nedjarada cobʌdabara! ¡Dadjirãra Egiptod̶e biara duanabadjid̶aa!” Mãwã jara panʌ bẽrã mʌ̃a ãdjirãa nedjarada diaya cod̶amãrẽã. 19-20 Maʌ̃ nedjarara ãdjirãba ewari ab̶abe, ewari umé, ewari juesuma, die ewari, veinte ewari bid̶a cod̶aẽ́a, ãtebʌrʌ jed̶eco ab̶a cod̶ia ab̶a nedjaraba jaitabʌdad̶aa.* Ab̶a nedjaraba jaitabʌdad̶aa. Hebreo bed̶ead̶e b̶ʌ́ b̶ʌa: “Ab̶a ãdji quẽbʌd̶e odjabʌrʌd̶aa.” Mãwã oya mʌ̃ra bãrã ume b̶ʌmĩna. Ãdjirãba mʌ̃da igarad̶aped̶a jĩã panʌba mʌ̃ quĩrãpita nãwã jara panʌa: “¿Dadjirãra cãrẽ cãrẽã Egiptod̶eba ẽdrʌsid̶a?”–
21 Moiseba jarasia:
–Umaquĩrãrã awa mʌ̃ ume seisciento mil panʌa. Maʌ̃da bʌa jara b̶ʌa jed̶eco ab̶a nedjarada dairãba cod̶amãrẽã diaida. 22 Dai ovejada, pacada jũma beabʌda sid̶a jũmarã itea araẽ́a. ¡Pusad̶ebema b̶eda jũma beabʌda sid̶a araẽ́a!–
23 Ãcõrẽba Moisea jarasia:
–¿Mʌ̃a jũma poya oẽ́ca? Id̶i bʌa unuya mʌ̃a jarad̶ara poya oida wa poya oẽ́da.–
24 Ãcõrẽ ume bed̶ea b̶ad̶ara Moiseba israelerãa jarad̶e wãsia. Maʌ̃ne israelerã bororãda setenta edaped̶a Ãcõrẽ wua de caita pe edesia. 25 Mama Ãcõrẽra jʌ̃rãrãne ed̶aa zeped̶a Moise ume bed̶easia. Idjia Moisea diad̶a Jaureda maʌ̃ setenta israelerã bororãa bid̶a diasia. Maʌ̃ Jaurera ãdjirãmaa zeped̶a cawaẽ́ne Ãcõrẽneba bed̶ea duanesid̶aa. Hebreo bed̶ead̶e ebud̶a b̶ʌẽ́a sãwã bed̶easid̶ada. Zocãrãmaarã ãdjia cawad̶aẽ́ne Ãcõrẽ bed̶eada mĩã cawaiẽ́ jara duanesid̶aa waa dadjia ũrĩnaca bed̶ead̶e bed̶ea duanesid̶aa. Mãwãnacarea waa ara maʌ̃ quĩrãca bed̶ead̶aẽ́ basía.
26 Maʌ̃ne Moiseba setenta bororã edad̶ad̶ebemada umé Ãcõrẽ wua demaa wãnaẽ́ basía, ãtebʌrʌ israelerã duanʌma panesid̶aa. Ab̶ara Eldá basía. Dewarabemara Medá basía. Ãcõrẽ wua demaa wãnaẽ́ bad̶amĩna Ãcõrẽba diad̶a Jaurera ãdjia bid̶a edasid̶aa. Maʌ̃ bẽrã ãdji sid̶a cawaẽ́ne Ãcõrẽneba bed̶ea panesid̶aa israelerã duanʌma. 27 Maʌ̃ carea cũdra ab̶a Moisemaa pira wãped̶a nãwã jarasia:
–¡Eldáda, Medá sid̶a Ãcõrẽneba bed̶ea panʌa israelerã duanʌma!–
28 Maʌ̃ne Nuʌ̃ warra Josueba jarasia:
–Mʌ̃ boro Moise, ãdjía idu mãwã bed̶eabirãdua.– (Josuera cũdra ed̶aʌba Moise carebabari basía.)
29 Moiseba jarasia:
–¿Bʌa crĩcha b̶ʌca ab̶abe mʌ̃abʌrʌ Ãcõrẽ Jaurera erob̶aida b̶ʌda? Mʌ̃maarã bia b̶acasia Ãcõrẽba idji Jaureda jũmarãa diabʌrʌbara idjab̶a jũmarãda idjid̶eba bed̶eabʌdabara.–
30 Mãwãnacarea Moisera, israelerã bororã sid̶a jẽda wãsid̶aa israelerã duanʌmaa.
31 Maʌ̃be Ãcõrẽba nãũrãda pusaareba tʌbisia. Maʌ̃ nãũrãba põrãda zocãrã enesia israelerã duanʌmaa. Israelerã duanʌmaʌba ewari ab̶a wãida b̶ʌ quĩrãca maʌ̃ põrãra jewed̶a jãrẽb̶aribusi b̶asia. Egorod̶eba dji ʌ̃tʌara dadji b̶acara daucha b̶asia. 32 Maʌ̃ ewarid̶e ãsa, diamasi, nurẽma bid̶a israelerãba põrãra quenabadjid̶aa. Dji maãrĩara bead̶aba ẽda cincuenta birasia. Ẽda cincuenta. Hebreo bed̶ead̶e b̶ʌ́ b̶ʌa “diez homeres.” Maʌ̃gʌra besead̶e pae duanasid̶aa ãdjirã duanʌma.
33 Maʌ̃ põrã djara jũma cod̶i naẽna Ãcõrẽra ãdjirã ume quĩrũsia.§ Ebud̶a b̶ʌẽ́a cãrẽ cãrẽã Ãcõrẽra ãdjirã ume quĩrũsia. Ʌ̃cʌrʌmaarã israelerã jũmawãyã ne co panʌ carea quĩrũsia idjab̶a dewararãmaarã ãdjia biẽ́ bed̶eaped̶ad̶a carea quĩrũsia. Maʌ̃ bẽrã israelerãra zocãrã quinibisia. 34 Dji zocai panenaba maná awara co quĩrĩã pananara joucuasid̶aa. Maʌ̃ carea maʌ̃ ẽjũãra trʌ̃ b̶ʌsid̶aa Kibro-hataava.* Hebreo bed̶ead̶e maʌ̃ trʌ̃ba jara b̶ʌa: “Nedjara awua panʌ carea beuped̶ad̶a joubada ẽjũã.”
35 Kibro-hataavad̶eba israelerãra Hazerod̶aa wãnaped̶a mama duanesid̶aa.

*11:3 Hebreo bed̶ead̶e Taberá trʌ̃ba jara b̶ʌa “tʌbʌ urua.”

11:4 Ʌ̃cʌrʌ ãĩbemarãra israelerã ume Egipto druad̶eba ẽdrʌsid̶aa. Exodo 12:38.

11:7 Bedeliora bacuru b̶aa.

§11:18 Ãcõrẽ quĩrãpita bia duanani carea ãdjirãra cuid̶aped̶a wua tãtod̶ada jʌ̃nida panasid̶aa. Idjab̶a ãdji quima ume jipa cãĩnida panasid̶aa.

*11:19-20 Ab̶a nedjaraba jaitabʌdad̶aa. Hebreo bed̶ead̶e b̶ʌ́ b̶ʌa: “Ab̶a ãdji quẽbʌd̶e odjabʌrʌd̶aa.”

11:25 Hebreo bed̶ead̶e ebud̶a b̶ʌẽ́a sãwã bed̶easid̶ada. Zocãrãmaarã ãdjia cawad̶aẽ́ne Ãcõrẽ bed̶eada mĩã cawaiẽ́ jara duanesid̶aa waa dadjia ũrĩnaca bed̶ead̶e bed̶ea duanesid̶aa.

11:32 Ẽda cincuenta. Hebreo bed̶ead̶e b̶ʌ́ b̶ʌa “diez homeres.”

§11:33 Ebud̶a b̶ʌẽ́a cãrẽ cãrẽã Ãcõrẽra ãdjirã ume quĩrũsia. Ʌ̃cʌrʌmaarã israelerã jũmawãyã ne co panʌ carea quĩrũsia idjab̶a dewararãmaarã ãdjia biẽ́ bed̶eaped̶ad̶a carea quĩrũsia.

*11:34 Hebreo bed̶ead̶e maʌ̃ trʌ̃ba jara b̶ʌa: “Nedjara awua panʌ carea beuped̶ad̶a joubada ẽjũã.”