11
Fii no Petruusu Siforani Gomɗinɓe ɓen Yerusalaam
Sahaabaaɓe* wonɓe ka diiwal Yahuuda ɓen e ɓe ɓe wondi e laawol gootol ɓen, nani wonde ɓe wonaa Yahuudiyanke ɓen jaɓii daaluyee Alla on. Ɓay kanko Petruusu o yahii Yerusalaam, gomɗinɓe sunninaa ɓen ɓanniti mo, feli, ɓe wi'i: «A naatii ka ɓe *sunninaaka ɓen, awa kadi a ɲaamidii e maɓɓe!»
Onsay Petruusu nangi ɓe sifanagol fii ɗun, o wi'i: «Fewndo ko mi woni ka saare Jaffaa, hari miɗo toroo Alla, mi feɲɲinanaa goɗɗun. E nder ɗun, mi yi'i huunde nanditaynde e sollewol fontiingol njanol jogaangol e coɓɓi ɗin nay no tippoo tawammi. Ɓay mi ndaarii ɗun, mi tenƴinii, mi yi'i ton kulle yaarayɗe koyɗe nay ɗen ka hoore leydi e kulle buruure ɗen e kulle daasotooɗe ɗen e colli wiirooji ɗin. Mi nani hawa no wi'ammi: ‹Petruusu, immo waraa, ɲaamaa!› Kono mi wi'i: ‹Oo'o Joomiraaɗo! Ko fii haa hande ko tuuni maa ko laaɓaa naataali ka hunduko an!› Ka ɗimmun hawa kan fillitii ka kammu, wi'immi: ‹Wota a jogor ko Allaahu on laɓɓini kon wa ko tuuni.› 10 Ɗun warri non haa laabi tati, onsay fow ƴentinaa ka kammu.
11 «Tun mi yi'i yimɓe tato imminaaɓe e an iwruɓe Seezariiya no ara ka suudu ka men woni ɗon. 12 Ruuhu Allaahu on yamirimmi yaadugol e maɓɓe, hara mi sikkitaaki. Ko ɓee musiɓɓe ɗoo njeegoo ɗowtimmi haa men naatoyi ka galle Korneliyuusu. 13 On sifanii men ko honno o yiiri malaa'ikaajo on no darii ka suudu makko, e ko o wi'i mo: ‹Immin ko yahana oo wi'eteeɗo Sim'uunu jammaaɗo Petruusu wonɗo on Jaffaa. 14 On yeetoto ma konguɗi ɗi daɗirtaa ɗin, an e ɓeynguure maa nden fow.›
15 «Ɓay min kadi mi nanganii yewtugol, *Ruuhu Seniiɗo on tippii e wonɓe ɗon ɓen wano o tippornoo non e men ka fuɗɗoode. 16 Onsay mi anditi ngol daalol ngol Joomi on wi'unoo wonde: ‹Yaayaa kaɲun ko ndiyan lootiraynoo, kono onon ko Ruuhu Seniiɗo on lootirteɗon.› 17 Ɓay Allaahu on yeɗii ɓe kamɓe kadi ko o yeɗunoo en kon, enen ɓee gomɗinɓe Iisaa Almasiihu Joomi on, hari ko mi hombo haa ka mi dartoo Alla?»
18 Ɓay gomɗinɓe sunninaa ɓen nanii ɗun, ɓe fanki, ɓe manti Alla, e hoore hiɓe wi'a: «Allaahu on yeɗii ɓe wonaa Yahuudiyanke ɓen tuubuubuyee fii no ɓe heɓira ngurndan!»
Fii no Moftal ngal Sinciraa ka saare Antiyoosi-Sirii
19 Saakitinooɓe ɓen sabu ɓittineede ɓawto waregol Astefaana, ɓe yahi haa Fenisii e ka suriire Siipuru e haa Antiyoosi-Sirii. Tawi ɓe alaa ɓanginande hay gooto daaluyee on si wonaa Yahuudiyankeeɓe ɓen. 20 Heɓii ton e hakkunde ɓen saakitinooɓe, ɓe Siipuru e ɓe Sirenii, arɓe Antiyoosi-Sirii, yewti ɓee *Gereekiyankeeɓe, feɲɲinani ɓe fii Kibaaru Moƴƴo Iisaa Joomi on. 21 Tawi jungo Joomiraaɗo on no e hoore maɓɓe, yimɓe buy gomɗini, jaɓi Joomi on.
22 Nde *moftal ngal Yerusalaam humpitinoo ɗun, ɓen kadi immini Barnabaasi ko yaha Antiyoosi-Sirii. 23 Ɓay o hewtii, o yi'ii moƴƴere Alla nden, o weltii, o wakkilini ɓe fow catorgol e Joomi on ɓernde tabitunde, 24 ko fii hari on ko aaden moƴƴo heewuɗo gomɗinal e Ruuhu Seniiɗo on. Konu yimɓe ɗuuɗungu jokki Joomi on.
25 Onsay Barnabaasi yaari Tarsiisu fii yahangol Saawulu. 26 Ɓay o tawii mo, o ardi e makko Antiyoosi-Sirii. E nder hitaande fow hiɓe tawdeede e tumbondire moftal ngal, e hoore ɗun hiɓe jannude jamaa yimɓe ɗuuɗuɓe. (Ko Antiyoosi-Sirii ɗon taalibaaɓe ɓen attaa noddeede *Almasiiyaaɓe.)
27 E nder ɗen balɗe ɗon, haalooɓe ko Alla longini ɗun iwi Yerusalaam, ari Antiyoosi-Sirii. 28 Goɗɗo e ɓen no wi'ee Agabuusi, on immii *hiitii tippude e Ruuhu Allaahu on, o wi'i wonde heege moolanaange waɗay e aduna on fow. (Ɗun waɗi-le e fewndo laamu Kuloodiyuusu.) 29 Taalibaaɓe ɓen anniyii wonde mo bee e maɓɓe wallitoto musiɓɓe maɓɓe wonɓe ɓen ka diiwal Yahuuda embere taaqa maɓɓe on. 30 Ɓe waɗi ɗun, ɓe watti e juuɗe Barnabaasi e Saawulu yo ɓen naɓu, jonna ardotooɓe moftal ngal ɓen.