19
Fii no Puulusa Janniroyi ka saare Efeesi
Fewndo ko Apoloosi on woni Korenti, tawi Puulusa kaɲun taƴitoyii leyɗe dowje ɗen, haa o hewtoyii Efeesi, o fotti ɗon e taalibaaɓe goo. O wi'i ɓen: «Hara on heɓii Ruuhu Seniiɗo on wa ko gomɗinɗon?»
Ɓen jaabii mo, ɓe wi'i: «Menen hari hay men nanaali wonde Ruuhu Seniiɗo no woodi.»
Onsay o wi'i ɓe: «Awa ko honno lootiranoɗon?»
Ɓen kadi jaabii mo, wi'i: «Ko no Yaayaa lootiraynoo non.»
Puulusa wi'i: «Yaayaa ko fii tuubuubuyee looti, e hoore ɗun himo wi'aynoo yimɓe ɓen yo ɓe gomɗin aroyoowo ɓaawo makko on, ɗun ko Iisaa.» Ɓay ɓe nanii ɗin konguɗi makko, ɓe *lootaa maande kisiyee e innde Iisaa Joomi on. Onsay Puulusa *fawi juuɗe mun ɗen e hoore maɓɓe, Ruuhu Seniiɗo on ari e maɓɓe, ɓe woni e wowlugol e *haalaaji janani, wowla ko Alla longini ɓe. Tawi ɓen yimɓe ko wa ɓe sappoo e ɗiɗo.
Onsay Puulusa naati ka juulirde, o yewtiri ɗon pellital. E nder lebbi tati himo yewtidude e maɓɓe o fellintinana ɓe ko yowitii e fii *laamu Alla ngun. Kono ɓay woɓɓe wonii e sattinkinagol e angal gomɗingol e aybingol laawol Joomi on e hakkunde jamaa on, o sortii hakkunde maɓɓe, o ƴetti taalibaaɓe ɓen o waɗi ɓe feere, o woni e yewtidugol e maɓɓe ɲande woo ka duɗal oo wi'eteeɗo Tiranuusu. 10 Ɗun neeɓi yeru duuɓi ɗiɗi, haa kala hoɗuɗo *Aazii humpitii fii daaluyee Joomiraaɗo on, ɗun ko Yahuudiyankeeɓe ɓen e *Gereekiyankeeɓe ɓen fow.
11 Tawi Allaahu on no waɗaynoo kaawakeeji moƴƴi hawniiɗi rewrude e Puulusa, 12 haa ka tawata hiɓe yahaynoo ɓe ƴetta disaaje maa lince ɗe Puulusa meemaynoo ɗen, ɓe adda, ɓe waɗa e nawnuɓe ɓen, ɓen ndikka, jinnaaji bonɗi ɗin kadi yalta e maɓɓe.
13 Yahuudiyankeeɓe goo, jindaynooɓe wi'a no raɗoo jinna, woni e jantagol e hoore ɓen ɓe jinnaaji woni e mun innde Iisaa Joomi on, hara hiɓe wi'a: «Mi yamirii on yaltugol e innde Iisaa, on mo Puulusa woni waajaade fii mun!» 14 Tawi ɓen waɗaynooɓe ɗun ko ɓe njeeɗiɗo, ɓen-le ko ɓe ɓiɓɓe oo wi'eteeɗo Sekubaa, tawaaɗo e hooreeɓe *yottinooɓe sadaka Yahuudiyankeeɓe ɓen.
15 Ngin jinnawii jaabii ɓe, wi'i: «Miɗo andi Iisaa, miɗo andi kadi ko hombo woni Puulusa, kono onon ko on homɓe?» 16 Onsay on neɗɗo mo ngin jinnawii woni e mun yani e maɓɓe, o waawi ɓe fow e hoore doole tiiɗuɗe, haa ɓen dogi yalti e ndun suudu ɓe ɓornaaki, e hoore hiɓe barminaa.
17 Kala Yahuudiyankeejo e Gereekiyankeejo hoɗuɗo Efeesi andi fii ɗun, kulol nangi ɓe ɓe fow, onsay innde Iisaa Joomi on mawninaa. 18 Onsay buy e aruɓe e gomɗinde ari qirritii, weeɓiti boneeji ɗi ɓe waɗunoo. 19 Ɓawto ɗun, yimɓe buy waɗaynooɓe mbilankaaku, addi defte mun, ɓe sunni ɗe yeeso fow. Coggu majje on jittaa, tawaa ko tammaaji kaalisi guluuji cappanɗe jowi. 20 Ko nii, daaluyee Joomiraaɗo on woni layirde semba e hoore doole.
21 Ɓawto ɗun Puulusa eɓɓani fii yahugol Yerusalaam, hara ko Masedonii e Akaaya o rewri. O wi'i: «Si mi iwii ɗon, bee mi hewtoya Roomu.» 22 Onsay o immini wallindirteeɓe makko ɗiɗo Masedonii, ɗun ko Timotee e Arastuusa, kanko o luttiti Aazii ɗon seeɗa.
Fii no oo Siyaakeejo wi'eteeɗo Dimitiriyuusu Imminiri Gere
23 Onsay jiiɓoldu tiiɗundu waɗi sabu laawol Joomi on. 24 Tawi no e nden saare siyaakeejo wi'eteeɗo Dimitiriyuusu, tafaynooɗo rewirkoy tosokoy tafiraakoy kaalisi, hara ko nandintinaakoy e rewirdu allaajo maɓɓe debbo wi'eteeɗo *Artemiisi on. Tawi ɗun no wondannoo e ɓe o tafidaynoo ɓen tono tiiɗuɗo. 25 On mooɓindiri ɓe o tafidaynoo ɓen, kamɓe e ɓe ɓe kafidunoo mecce goote ɓen, o wi'i ɓe: «On fow hiɗon andi, fii men on ko e ɗee golle ɗoo humii, 26 awa kadi hiɗon yi'ude, hiɗon nanude ko woni feƴƴude kon, hara hinaa Efeesi ɗoo tun, fayda ko e nder Aazii on fow wonde, oo wi'eteeɗo Puulusa no murtinde jamaa ɗuuɗuɗo, fellintinira ɓe wi'ugol wonde allaaji moƴƴiniraaɗi juuɗe neɗɗanke wonaa allaaji. 27 Ɗun non hinaa fii hayfingol mecce men ɗen tun, kono ko liɓugol fii nduu rewirdu oo allaajo debbo mawɗo wi'eteeɗo Artemiisi e ɓoorugol teddungal makko ngal, on mo Aazii fow e aduna on fow woni rewude.»
28 Ɓay ɓe nanii ɗin konguɗi, ɓe heewi tikkere, ɓe nangi e ewnagol, wi'a: «Artemiisi Efeesiyankooɓe ɓen ko mawɗo!» 29 Onsay saare nden fow jiiɓondiri, ɓe wubbidi, ɓe saalori ɓee Masedoniyankooɓe ɓe Puulusa jindidaynoo, ɗun ko Gayuusi e Aristarke, ɓe naɓori ɓe ka fijirde mawnde. 30 Puulusa kadi faalaa hollitaade jamaa on, kono laatii taalibaaɓe ɓen jaɓaali. 31 Hay woɓɓe e hooreeɓe Aazii ɓen, ɓe tawata ko yiɓɓe makko kanko Puulusa, ɓe nuli woɓɓe e makko ko jeeja mo fii wota o yahu ka fijirde mawnde. 32 Tawi woɓɓe no ewnoo goɗɗun goo, ɓeya kadi no ewnoo goɗɗun goo, ko fii jiiɓaare nden no woni hakkunde dental ngal, e hoore ɗun ɓurɓe ɓen andaa wuren ko honɗun mooɓindiri ɓe. 33 Onsay woɓɓe e hakkunde jamaa on lowi oo wi'eteeɗo Aleksander mo Yahuudiyankeeɓe ɓen feƴƴini yeeso dental ngal. Kanko Aleksander o towni jungo, tawi himo faalaa sifanaade jamaa on. 34 Ɓay ɓeya andii ko o Yahuudiyankeejo, fow ewnodi wa saa'iiji ɗiɗi, hiɓe wi'a: «Artemiisi Efeesiyankooɓe ɓen ko mawɗo!»
35 Onsay hoore kaydi on ɗahi yimɓe ɓen, o wi'i ɓe: «Ko onon yo Efeesiyankooɓe, hara ko hombo woni andaa wonde saare Efeesi nden ko ngaynaakoore rewirdu oo allaajo debbo mawɗo wi'eteeɗo Artemiisi, awa kadi ko nde ngaynaakoore nandolla makko iwruɗo ka kammu on? 36 Ɓay ɗun hinaa ko yeddinii, wonee deeƴuɓe, hara on waɗiraali huunde hawjere. 37 Ko fii on addii ɓee yimɓe, ɓe tawata bonnaa ka hormorde, ɓe hoynaa kadi allaajo men debbo on. 38 Si tawii non Dimitiriyuusu oo, e siyaakeeɓe ɓe o kafidi mecce ɓen no galdidi e goɗɗo, haray no woodi ɲaawirɗi e ɲaawooɓe lamminaaɓe fii mun, yo ɓe wullito e ɓen. 39 Si tawii non hiɗon mari goɗɗun ko ɓeyditii e ɗun, haray ko ka dental ardinaangal ngal ɗunɗon moƴƴintee. 40-41 Ko fii hiɗen waawi heɓude feloore fii nduu murtaldu waɗundu hande, ɓay dalil woo alaa mo holloyen ko honɗun waɗirɗen nduu jiiɓoldu.» Ɓay o gaynii wowlude ɗun, o yilti jamaa on.