6
Landal fii Ɲalaande Fowteteende nden
(Mat. 12.1-8; Mrk. 2.23-28)
E aseweere goo, ɗun ko *ɲalaande fowteteende nden, hari Iisaa no rewude e gese ngawri, taalibaaɓe makko ɓen no woocora cawti ɗen gese, worsa ɗi, ɲaama. Fariisiyaaɓe* goo wi'i: «Ko honɗun waɗanton koo ko dagaaki e ɲalaande fowteteende nden?»
Kono Iisaa jaabii ɓe, wi'i: «Hara on jangaali ko Daawuuda waɗunoo kon fewndo o weelaa, kanko e yimɓe wondunooɓe e makko ɓen? O naati ka nder suudu Alla, o ƴetti bireediije weeɓitaaɗe fii sadaka ɗen, o ɲaami ko daganinoo *yottinooɓe sadaka ɓen tun kon, o okkori kadi wonduɓe e makko ɓen.» Onsay o wi'i: «Ko *Ɓii-Aaden on woni jom ɲalaande fowteteende nden.»
Fii no Iisaa Selliniri Maaya-Jungoojo
(Mat. 12.9-14; Mrk. 3.1-6)
E aseweere goo, Iisaa naati ka juulirde, o woni e jannugol. Tawi goɗɗo no nder ton mo jungo mun ɲaamo maayi. Nde tawnoo jannooɓe fii Sariya on ɓen e Fariisiyaaɓe ɓen no faalaa heɓude ko ɓe lamitora, ɓe tooɲa Iisaa, tawi hiɓe ndaara si o ɲawnday e asewe, ɗun ko ɲalaande fowteteende nden. Kono tawi Iisaa no andunoo ɗin miijooji maɓɓe. Onsay o wi'i maaya-jungoojo on: «Immo daroɗaa ka hakkunde ɗoo.» On immii, darii.
Onsay Iisaa wi'i ɓe: «Mi landike on, hara no dagii ka goɗɗo waɗa ko moƴƴi maa ko boni, danda wonkii maa wona sabu makki e aseweere?» 10 Onsay o ndaari ɓe fow, o wi'i on neɗɗo: «Fontu jungo maa ngon.» On fonti ngo, jungo makko ngon selli. 11 Ɗun tikkini Fariisiyaaɓe ɓen e jannooɓe fii Sariya on ɓen fota, ɓe woni e yeddondirgol ko honɗun ɓe waɗata Iisaa.
Fii no Iisaa Suɓori Sahaabaaɓe mun ɓen
(Mat. 10.1-4; Mrk. 3.13-19)
12 E nder ɗen balɗe ɗon, Iisaa yaari ka fello fii toragol Alla, o waali toraade. 13 Ɓay weetii, o noddi taalibaaɓe makko ɓen, o suɓii sappoo e ɗiɗo e maɓɓe, o toɗɗii ɓe *sahaabaaɓe: 14 ɗun ko Sim'uunu, on mo o jammi Petruusu, e Andaraawu neene-gooto Sim'uunu on, e Yaaquuba e Yuuhanna e Filiipu e Bartolomaawu 15 e Matta e Tooma e Yaaquuba mo Alfaa e Sim'uunu tawdaaɗo e fedde *Zelotiiɓe ɓen, 16 e Yahuuda mo Yaaquuba e Yudaasi Iskariiyu, janfoytooɗo mo on.
Fii Waaju ngun ka hoore Fello
(Mat. 4.23-25; Mrk. 3.7-11)
17 Iisaa jippodi e ɓen taalibaaɓe ɓe o suɓii, o darii e nokkuure ndeylere ka falo. Tawi taalibaaɓe makko ɗuuɗuɓe no e nden nokkuure, wondude e jamaa moolanaaɗo iwruɗo e cenɗe ɗen fow e diiwal Yahuuda ngal e saare Yerusalaam nden e ɗii baŋŋeeji Tiiri e Siduuna ka daande baharu. 18 Ɓen ko arnooɓe heɗagol mo e fii ɲawndegol ɲabbeeli mun. Ɓe jinna tampinnoo ɓen sellinaa. 19 Awa kadi mo kala e maɓɓe no faalanoo mo meemude, ɓay himo wondunoo e bawgal ɲawndaynoongal ɓe fow.
20 O ɓanti gite makko ɗen, o ndaari taalibaaɓe ɓen, o wi'i:
«On malii yo onon miskinɓe,
ɓay *laamu Alla ngun ko onon wonani.
21 On malii yo onon weelaaɓe fewndo ɗoo,
ɓay on harnoyte.
On malii yo onon wullooɓe fewndo ɗoo,
ɓay on weltoyto.
22 On wonay malaaɓe nde yimɓe ɓen aɲi on
e nde ɓe raɗii on, ɓe yenni on,
ɓe ɲiddini inɗe mon ɗen sabu Ɓii-Aaden on.
23 Nden ɲande, weltee, jiɲon welo-welo,
ɓay hiɗon maranaa njoddi mawndi ka kammu,
ko fii ko nii kadi mawɓe maɓɓe ɓen warraynoo annabaaɓe ɓen.
24 Kono bone wonanii on onon alɗuɓe ɓen,
ɓay on hendike neweende ko mon kon!
25 Bone wonanii on onon ɓee haaruɓe jooni,
ɓay on weeloyte.
Bone wonanii on onon ɓee jalooɓe hande,
ɓay on yoomoyay wullon.
26 Bone wonanii on nde yimɓe ɓen fow wowli on ko moƴƴi,
ɓay ko non mawɓe maɓɓe ɓen wowliraynoo
fii ɓee waɗitiiɓe annabaaɓe.»
Fii Yiɗugol Ayɓe mun
27 «Kono min mi wi'ay on yo onon ɓee heɗiiɓe lan: Yiɗee ayɓe mon ɓen, moƴƴoɗon e aɲuɓe on ɓen, 28 du'anoɗon huɗooɓe on ɓen, toranoɗon tampinooɓe on ɓen. 29 Mo bantike ma e waɓɓugo, tuɗan mo ngoya kadi. Mo jattii ma waramba, wota a haɗu mo ƴettude fokiya on kadi. 30 Okkor kala toriiɗo ma, hara kadi a ƴantaali ko maa kon e juuɗe jattuɓe ma ɓen. 31 Waɗanee yimɓe ɓen wano faaliraɗon yo ɓe waɗan on non.
32 «Si on yiɗii yiɗuɓe on ɓen, haray ko moƴƴere honde heɓoyton? Ko fii hay junuubankeeɓe ɓen no yiɗi yiɗuɓe ɓe ɓen. 33 Si on moƴƴike e moƴƴiiɓe e mo'on ɓen, haray ko moƴƴere honde heɓoyton? Hay junuubanke'en ko non warrata. 34 Si on ɲawlii ɓe tanƴiniɗon yoɓitay on ɓen, haray ko moƴƴere honde heɓoyton? Hay junuubanke'en ɲawlindiray fii yo ɓe yoɓitindir. 35 Kono yiɗee ayɓe mon ɓen, waɗanon ɓe ko moƴƴi, ɲawlon ɓe hara on habbaaki yoɓiteede. Ɗun on heɓoyay njoddi mawndi, wonoyon kadi ɓiɓɓe Jom Ɓural on, sabu himo moƴƴani dulluɓe ɓen e bonɓe ɓen. 36 Wonee yurmeteeɓe wano Baaba mon Jom Ɓural on woniri Yurmeteeɗo non.»
Fii Ɲaawitagol
(Mat. 7.1-5)
37 «Wota on ɲaawu, ɗun on ɲaawetaake. Wota on felu, ɗun on feletaake. Yaafee, ɗun on yaafoyte. 38 Okkee, ɗun on okkorte. On etirante sariyaare yeɗɗunde, timmunde, yeƴaande haa juuri, waɗaneɗon ka jiifaaji mon. Ko fii ko sariyaare nde etirɗon nden etiranteɗon.»
39 O wowlani ɓe ngal misal ɗoo, o wi'i: «Hara bunɗo no waawi ɗowude bunɗo? Hara ɓe ɗiɗoo non ɓe yanidaali e nder ngayka? 40 Taalibaajo ɓuraa karamoko mun. Kono kala taalibaajo eltiiɗo wa'ay wa karamoko mun.
41 «Ko honno yiirataa lojol wongol ka yiitere musiɗɗo maa on, hara a yi'aali falimawal wongal ka yiitere maa ngal? 42 Ko honno wawrataa wi'ude musiɗɗo maa: ‹Musiɗɗo, accu mi ittane lojol ngol ka yiitere maa›, hara an, a wattanaali yiila e falimawal wongal ka yiitere maa ngal? Ko an yo faasiqiijo, ittu taho falimawal wongal ka yiitere maa ngal, onsay non a yi'ay no ittiranaa musiɗɗo maa on lojol wongol ka yiitere makko ngol.»
Misal Ƴettaangal e Leggal e Ɓiɓɓe Mun
(Mat. 7.16-20, 12.33-35)
43 «Leggal moƴƴal rimataa ɓiɓɓe bonɓe, wano non kadi leggal bongal rimataa ɓiɓɓe moƴƴuɓe. 44 Leggal kala no anditiree ɓiɓɓe mun: ko fii on ittataa ƴibbe e bulle-koɲon, wano non kadi on ittataa sungalaj 6.44 Maa: «sumbala». e bulle-bete. 45 Neɗɗo moƴƴo on yaltinay moƴƴere ka moƴƴuki ɓernde mun, neɗɗo bonɗo on kadi yaltina bonki ka bonki mun, ko fii ko ko heewi e ɓernde woo hunduko wowlata.»
Fii Ɲinnugol Waajuuji ɗin
(Mat. 7.24-27)
46 «Ko fii honɗun noddanton mi ‹Koohoojo, Koohoojo›, hara on waɗataa ko mi wi'i on kon? 47 Kala neɗɗo arɗo e an, nani waajuuji an ɗin huutori ɗi, mi hollay on no on wa'i. 48 On no wa'i wa darnuɗo suudu. Hara o jasu gaawol luggungol haa e fetere, o fuɗɗii ɗon mahude. Nde waamere nden waɗi, ndiyan ɗan ari e suudu ndun, ɗan waawataa ndu dillinde, ko fii daroodi mayru on no tiiɗi. 49 Kono kala nanuɗo konguɗi an ɗin, huutoraali ɗi, on no wa'i wa darnuɗo suudu ndu jasanaaka gaawol. Ilol ndiyan ɗan hawri e mayru tun, ndu yani kisan, fii mayru on mula few.»

j6:44 6.44 Maa: «sumbala».