7
Fii Fariisiyaaɓe ɓen e Aadaaji mun ɗin
(Mat. 15.1-9)
Onsay *Fariisiyaaɓe ɓen e woɓɓe e jannooɓe fii Sariya on, iwrunooɓe Yerusalaam, mooɓii takko Iisaa. Ɓe yi'i woɓɓe e taalibaaɓe makko ɓen no ɲaamira juuɗe tuunuɗe, e maanaa ɗe sooɗaaka. (Tawi-le Fariisiyaaɓe ɓen e *Yahuudiyankeeɓe ɓen fow ɲaamataano si sooɗaaki haa laaɓi, ko fii hiɓe jogitinoo naamuuji mawɓe maɓɓe ɓen. Si ɓe iwtiino ka fottirde, ɓe ɲaamiino woo nde ɓe laɓɓinii. Hiɓe joginoo kadi naamuuji buy ɗi ɓe waɗaynoo, wano lawƴugol jardukoy koy e payanɗe ɗen e miranji ɗin.)
Onsay Fariisiyaaɓe ɓen e jannooɓe fii Sariya on landii mo kanko Iisaa, ɓe wi'i: «Ko honɗun haɗi taalibaaɓe maa ɓen jokka naamuuji mawɓe ɓen? E ko fii honɗun ɓe ɲaamata, hara ɓe sooɗaaki?»
Iisaa jaabii ɓe wi'i: «Isaaya* no haalunoo ko Alla longini mo fii mon moƴƴa, yo faasiqiiɓe, wano windori non:
‹Oo jamaa ko ka toni mun woni lan mawninde,
kono ɓerɗe maɓɓe ɗen no woɗɗondiri e an fota.
Ko e nder meere ɓe woni lan rewude,
janndeeji ɗi ɓe woni jannude ɗin
ko ɗi yimɓe ɓen sinci.›c 7.7 Isa. 29.13
«Hiɗon tertaade yamirooje Alla ɗen, jogitoo naamuuji yimɓe ɓen.»
O ɓeyditi, o wi'i: «Hiɗon bugitoo few yamirooje Alla ɗen fii huutorgol naamuuji mon ɗin, 10 ko fii Muusaa no wi'i: ‹Teddin yumma maa e ben maa›, awa kadi: ‹on mo huɗi ben mun maa yumma mun donkinirte mayde.› 11 Kono onon hiɗon wi'a goɗɗo no waawi wi'ude ben mun maa yumma mun: ‹Mi yeɗii Alla ko mi nafiraynoo on kon.› 12 E nder wi'ugol mon ɗun, on accataa ontigi waɗana ben mun maa yumma mun hay huunde han kadi. 13 Ko nii wonɗon mehinɗinirde daaluyee Alla on tippude e naamu mon mo sincanaɗon on. Hiɗon waɗa kadi piiji ɗuuɗuɗi goo nanduɗi e mun!»
Fii ko Tuuninta Neɗɗo kon
(Mat. 15.10-20)
14 Iisaa nodditi kadi jamaa on, o wi'i ɓe: «Heɗee lan on fow, faamon. 15 Hay huunde alaa e kene naataynde e neɗɗo, tuunina mo, kono ko ko yaltata e neɗɗo kon tuuninta mo. 16 Mo no mari noppi nanirɗi yo nanu!»
17 Ɓay wonii o naatoyii e suudu ka woɗɗitii jamaa on, taalibaaɓe makko ɓen landii mo fii ngal misal. 18 O wi'i ɓe: «E jaka, onon kadi ko on ɓe alaa faamu? E on andaa hay huunde alaa e kene naataynde e neɗɗo, waawaynde tuuninde mo? 19 Ko fii ɗun naatataa ka ɓernde makko, kono ko ka reedu makko yaarata, ɗun yaltinoyee ka ɓaawo.» (Tawi ko o wi'i ɗon ko wonde ɲaameteeji ɗin fow no laaɓi.)
20 O wi'i kadi: «Ko ko yaltata e neɗɗo kon woni ko tuuninta mo, 21 ko fii, ko e nder ɓernde neɗɗo miijooji bonɗi yaltata, kaɲun e cagayaagal e nguyka e waru-hoore e 22 jeeno e miile e hunƴeendi e janfa e jiiɓaare e nawliigu e hoyre e mawnintinaare e njofoyaagal. 23 Ɗii piiji bonɗi fow ko yaltayɗi e nder neɗɗo, tuunina mo.»
Fii no Gomɗinal Debbo Feniisiyankeejo Ɓangiri
(Mat. 15.21-28)
24 Ɓay kanko Iisaa o iwii e nden nokkuure, o yahi e ndii leydi ndee saare Tiiri. O naati ɗon e suudu, tawi o yiɗaa hay gooto anda. Kono o waawaali suuɗaade, 25 ko fii hari debbo mo tawata jinna no nangi ɓiɗɗo mun jiwo, naniino fii makko kanko Iisaa no wowlee, o ari, o yani e ley koyɗe makko. 26 Tawi on debbo ko *Gereekiyankeejo, mo iwdi mun woni Fenisii, ɗun ko e nder Sirii. O torii mo raɗanagol mo jinnawii wongii e jiwo makko on ngin.
27 Iisaa wi'i mo: «Accu taho fayɓe ɓen haara, ko fii moƴƴaa ka bireediije paykoy koy ƴettee, buganee bareeji ɗin.»
28 Debbo on jaabii mo: «Hiiyii, Koohoojo, kono hay bareeji wonɗi ka ley taabal ɗin ɲaamay ko paykoy koy samminta kon.»
29 Onsay kanko Iisaa o wi'i mo: «Sabu ngol kongol, yahu, jinnawii ngin yaltii e jiwo maa on.»
30 Ɓay wonii kanko debbo on o naatoyii ka suudu makko, o tawi ɓiɗɗo makko jiwo on no waalii ka danki, awa kadi jinnawii ngin yaltii e makko.
Fii no Iisaa Selliniri Pahiɗuɗo-Mbobiɗi
31 Onsay Iisaa iwi e ndin leydi Tiiri, o taƴiti leydi Siduuna ndin, o artiri *Dekapooli telen ka *Weendu Jaliilu. 32 Ɓe addani mo pahiɗuɗo-mbobiɗi, ɓe jeeji mo *fawugol juuɗe ɗen e hoore on, sellina mo. 33 O naɓi mo sera, ka woɗɗitii jamaa on, o ukki kolli makko ɗin ka nder noppi nawnuɗo on, o tutti, o meemini ɗenngal on ngal. 34 Onsay o ɓanti gite makko ɗen, o fewtini ka kammu, o taƴiti foofaango, o wi'i: «Efataa!» (Ɗun no firi: «Uddito!») 35 Tun kisan noppi makko ɗin udditii, ɗenngal makko ngal kadi ɓowri, o woni e wowlugol no feewiri.
36 Iisaa yamiri ɓe wota ɓe wowlan ɗun hay gooto, kono, ko no o haɗirnoo ɓe woo, ɓe ɓurtiraynoo lollinirde. 37 Ɓe woni e nder ŋalaw tiiɗuɗo, ɓe wi'i: «Ko o waɗata kon fow ko ko moƴƴi. O naninay hay pahiɗuɓe ɓen, o wowlina kadi mbobiɗuɓe ɓen!»

c7:7 7.7 Isa. 29.13