Ɗerol Pol aranol yahde he himɓe
Korintu
Habaru dow ɗerol ngool
Pol, lilaaɗo Iisa *Almasiihu, wakkati wonnoo nder huɓeere Efeesu winndi ɗerol aranol ngool yahde he himɓe Korintu. Mbi'en duu ko Pol sinngi hawriine goonɗinɓe Iisa *Almasiihu wonnde Korintu.
Korintu huɓeere mawne non, tawaane nder leydi Akaya. Nde nokku luumaaku, njawdi duu no tawee nder mayre. Himɓe no ngara toon no njannga, no tefa anndal. Diinaaji iri iri he ir waɗooɓe hakke fuu no tawee toon.
Daliila binndol ɗerol ngool woni Pol nani rafi potal no tawa hakkune goonɗinɓe Iisa *Almasiihu wonɓe Korintu. O winndii ngam jaabaade ƴamɗe ɗe goonɗinɓe Korintu ngaɗani mo misaali dow filla dewngal, ummitaaki goonɗinɓe, tewu cakkanaangu tooruuje, e no haani dewal waɗiree nder hawriine goonɗinɓe.
Ko winndaa nder ɗerol ngool :
Cannooje Pol e du'aa'u mum (1.1-9)
Pooɗodirol hakkune goonɗinɓe Korintu (1.10–4.21)
Filla jeenu e dewngal (5.1–7.40)
Filla tewu cakkanaangu tooruuje hakkune goonɗinɓe Korintu (8.1–11.1)
Filla dewal Alla hakkune goonɗinɓe (11.2–14.40)
Ummitaaki (15.1-58)
Filla balla hawriine goonɗinɓe Ursaliima (16.1-4)
Anniya jahaangal Pol e baynodirol mum (16.5-24)
1
Cannooje
Miin Pol mo, Alla suɓii waɗi lilaaɗo Iisa *Almasiihu e banndi'en Sostenes, minen mbinndani on ɗerol ngool, onon hawriine goonɗinɓe Alla wonnde huɓeere Korintu, hawriine nde nder kawtal mum he *Almasiihu, Alla noddi ɗum wartiri feere ngam wartude seniiɓe. Miɗen njewta on, on fuu. Min mbinndii ɗerol ngool duu ngam noddooɓe innde Iisa *Almasiihu Joomiraawo meeɗen, to ɓe tawa fuu. Iisa *Almasiihu gooto oo nii woni Joomiraawo meeɗen, kanko oon duu woni Joomiraawo maɓɓe. Alla *Baabiraawo he Iisa *Almasiihu Joomiraawo meeɗen hokku on jam e moƴƴere.
Barkeeji keɓeteeɗi har Iisa Almasiihu
Wakkati fuu miɗo yetta Alla ngam mooɗon. Daliila yettoore am ndee woni moƴƴere nde o hokki on har Iisa *Almasiihu. Kawtal mooɗon he Iisa *Almasiihu barkinii on dow laawol iri ngool hen non fuu. On diikiɗii nder iri haala fuu, he nder iri anndal fuu, dey-dey no seedaaku *Almasiihu tabbintiniraa hakkune mooɗon. Ndenne, onon keɗiiɓe gartol Iisa *Almasiihu Joomiraawo meeɗen, walaa kokkal ngal ŋakkani on nder kokke ɗe *Ruuhu Alla hokkata goonɗinɗo. Kanko Iisa *Almasiihu oon semmbinɗinta on faa nyannde huune fuu timmi. Ndenne, neɗɗo fuu heɓataa ko feliri on nyannde fuu Iisa warti. Alla no kolniiɗo, kanko duu noddi on kawton he Ɓiyiiko Iisa *Almasiihu Joomiraawo meeɗen.
Pooɗodirol hakkune goonɗinɓe Korintu
10 Banndiraaɓe, ko eelanmi on woni ngam barke Iisa *Almasiihu Joomiraawo meeɗen, nanngodiron, laatee hunnduko wooto. To accee pooɗodirol gom fuu naata hakkune mooɗon. Ngaɗee daane worre, miilooji mooɗon duu laatoo miilo wooto. 11 Banndiraaɓe am, se goonga koreeji debbo bi'eteeɗo Kolowe mbi'i kam ko pooɗodirol no hakkune mooɗon. 12 Ko ngiɗumi wi'ude ɗo kam woni, ko hakkune mooɗon no woodi bi'oowo : « Miin kay, Pol tokkumi. » Goɗɗo wi'a kam duu : « Miin kay, Apolos tokkumi. » Goɗɗo feere gom wi'a kam duu : « Miin kay, Piyer tokkumi. » Faa hannden duu hakkune mooɗon no woodi bi'oowo : « Miin kay, *Almasiihu tokkumi. » 13 Hanaa *Almasiihu no gooto naa noy ? Pol naa moy tontaa dow *bardugal ngam mooɗon ? Dow innde Pol naa moy ngaɗanaɗon *batisma ? 14 Mi yetti Alla ko ƴaari Kirispus he Gayus, walaa mo ngaɗanmi *batisma hakkune mooɗon. 15 Ndenne, walaa fuu baawɗo wi'i dow innde am waɗana *batisma. 16 Goonga non, mi waɗanii koreeji Istefanas duu *batisma. Amma nder anndal am, ko ƴaari himɓe ɓee walaa mo ngaɗanmi *batisma. 17 Iisa *Almasiihu lilaay kam mi waɗowa *batisma. O lilaana kam naa ngam mi waajowo himɓe dow *Habaru lobbo, tawee mi naforaaki hikmaaku ɓii-aadama fuu, ngam to baawɗe tawaaɗe nder maayde makko dow *bardugal wartu meere.
Iisa Almasiihu, baawɗe e hikmaaku Alla
18 Filla maayde Iisa dow *bardugal no kaanɗi to woppuɓe laawol Alla. To meeɗen, enen wonɓe dow laawol kisinam, ɗum baawɗe Alla. 19 Ngam no winndaa, wi'aa :
Mi halkan hikmaaku jom'en hikma,
mi moytan anndal jom'en annde.* 1.19 Esaaya 29.14
20 Toy jom'en annde naa jannginooɓe *Tawreeta ngoni ? Naa toy welɓe ɗemle ngoni ? Alla holli ko hikmaaku himɓe duuniyaaru nduu, he kaanɗi fuu no go'o. 21 Dow hikmaaku Alla, himɓe duuniyaaru, kam'en he hikmaaku mum'en fuu, keppi annditidde Alla. Ngam majjum waɗi, Alla hi'i ko no haani hisinde neɗɗo fuu goonɗinɗo mo nder laawol waaju *Habaru lobbo, waaju mo himɓe ndaari, he kaanɗi fuu no go'o. 22 *Yahudankooɓe no ngiɗi kollee alamaaji kaayɗiniiɗi, Gerekankooɓe duu no tefa hikmaaku duuniyaaru. 23 Amma minen, habaru *Almasiihu tontaaɗo min mbaajoo. Habaru oo laatani *Yahudankooɓe laawol fergere, ɓe kanaa *Yahudankooɓe duu no ndaara mo hano kaanɗi. 24 Amma to mo Alla noddi fuu, Yahudanke naa mo hanaa Yahudanke, *Almasiihu woni baawɗe Alla e hikmaaku Alla. 25 Ngam hikmaaku Alla ngu himɓe adi hano kaanɗi, no ɓuri hikmaaku ɓii-aadama. Kaden duu ko himɓe ndaarata hano jaccere Alla no ɓuri semmbe ɓii-aadama.
26 Banndiraaɓe, miccitee no ngorrunoɗon fadde Alla noddude on. Ɗuuɗaa hakkune mooɗon tawreteeɓe hikmaaku nder giiɗe ɓiɓɓe aadama. Ɗuuɗaa hakkune mooɗon duu tawreteeɓe laamu gom naa ƴuwɓe he cuuɗi mawɗi. 27 Amma ko tagaaɓe ndaari hano kaanɗi, Alla suɓii ngam semtinde jom'en hikmaaku. Ko tagaaɓe ndaari walaa semmbe fuu, Alla suɓii ngam semtinde jom'en semmbe. 28 O suɓake nder duuniyaaru kujje ɗe himɓe ndaari meere, ko yawni, ko hanaa fuy ngam ko anndanoo no woodi darja laatoo meere. 29 O waɗi ɗum ngam to neɗɗo fuu fiyu gabaare mum yeeso makko wi'a kam no goɗɗum. 30 Kanko feŋi on he Iisa *Almasiihu. Alla duu waɗi o laatani en hikmaaku ƴuwngu to mum. Nder laawol *Almasiihu waɗi laatiɗen dartiiɓe, laatiɗen seniiɓe, rimɗinaaɓe he maccangaaku hakke. 31 Hano no ɗum winndiraa nder dewte Alla wi'aa : Piyoowo gabaare mum fuu, waɗa ɗum ngam Joomiraawo. 1.31 Yeremiya 9.23

*1:19 1.19 Esaaya 29.14

1:31 1.31 Yeremiya 9.23