14
Una kerman kambono Jisas togopon we dji
(Matyu 26.1-5 ne, Luk 22.1-2 ne, Jon 11.45-53)
Ege soka wor pundaka ege kerman Pasopa ne, Bret gale yis pakna naworo nambon we dji ege wo pillau djinda paika, opa gale awi una kerman ne, God lo dje awi una boll, Jisas kaye to, togoye mal pille kandja dje wanmoi. Ege kerman yero poke nono po Jisas imbon ge una kane pagle kunda kake djine, nono seke ye po imbon we dji.
Ana ta wo Jisas ngambale al kopong yei
(Matyu 26.6-13 ne, Jon 12.1-8)
Jisas dumo Betani po iwa Saimon numbiye al moi. Saimon asa kenj kalanj toi iwa moi. Jisas kwa no moika, ana ta kopong nume ta iwo to buko dje Jisas ngambale al tulu dje woro kopong yei. Kopong yei ge kandjiye nart. Mirang wopake yeika, ku kermanke boi. Ana embe yeika una kane minj i yenekne kandja dje embe dji, namba yei pille tulu dje wusko yendo ne? Kopong ipo ku bolo ku silpa 300 mal embe i una wal kannanonj una aune ge kune yenda ba, ana ge ni ke yenden we dji.
Jisas pille embe dji, ye kerme! Ana ge na ye wopake ye aundo. Una wal kannanonj una ege ege ye boll moye. Ye wopake ye aune panda ye aune kune yendo, ba na ye boll ege ege namoyo. Ana embe yei ge yenda mal yei. Na goyaka una gull tane dje pille yei. Na kandja kaima dje ye aundo, una dumo porapora po na kandjinabe wopake dje aune al ge, ana kopong yei mal ge djineke una piye we dji.
Judas Jisas ipo kundayem una auno we dji
(Matyu 26.17-25 ne, Luk 22.3-6)
10 Jisas kogoye una 12 pela moi ge taimanta Judas Iskariot ge, na Jisas ipo Juda una opa gale awinj una kerman mor al auno dje pille une kambono moi al pi. 11 Po djika kambono wopille no ni ku aumbon we djimaka, Judas pille po kondwe ta yendaka, na Jisas dje ipo kambono mor al auno dje kane kane moi.
Jisas kogoye una boll kwa noi
(Matyu 26.17-25 ne, Luk 22.7-14 ne, 22.21-23 ne, Jon 13.21-30)
12 Juda una ege kerman, bret gale yis pakna naworo nambon we dji ege ge wo pillau djika, una kogsipsip togolo ege kerman Pasopa pille moi poke, kogoye una Jisas moi al wo embe dji, ege kerman, Pasopa kwamokna nambon ge no nam po wal amblokun ye moponka ni wombenka nambon dje pren ne? dji. 13 Jisas kogoye una soka dje woro embe dji, ye Jerusalem po kanbell, iwa ta nu kolo iwo ye kanda. Une punda al ge ye are bell. 14 Numb punda al ge ye numog po numb ne moya al embe djimbell, tisa embe dji, na kogena una boll wo ni numbin al ege kerman Pasopa kwa nambon ge dumo nam yendaka wo nambon ne? djimbell. 15 Rum plato yero ge une ombine dje ye aunda. Ye kanbell, bo tebol ne, sia ge amblokun yeworne yenda. Yenda al ge ye po kwamokna gale amblokun yembell. 16 Kogoye una soka Jerusalem po kanpill, Jisas kandja dji mal kaima yeika, soka po kwamokna gale amblokun yepill.
17 Emill kindja djika, Jisas kogoye una boll er woi. 18 Wo kwa no molmaka, une embe dji, na kandja kaima dje ye aundo, ye mor al ge una taimanta na ipo kundayem una mor al aunda. 19 Kambono pille wandill golo molmaka, ta yemolo, ni na pille djinden mo? djika, ta yemolo ni na pille djinden mo? djika embe dje moi. 20 Jisas embe dji, iwa na djindo iwa ge ye una 12 pela mor al ge une pakna moro. Una ta na boll bret i plet al to bale aike namboll ge, une ge wo na ipo kundayem una mor al aunda. 21 Una Wombe togoye we dje Baibel bolo pagi ge kaima panda. Ba iwa ge dje ipo kundayem una mor al worda iwa ge, wandill mal moya. Une me nakuika une wopake moika we dji.
Jisas kogoye una bret ne, wain awi
(Matyu 14.22-26 ne, Luk 22.15-20 ne, 1 Korin 11.23-25)
22 Jisas kogoye una boll kwa no molmaka, une bret ta i God wopake we dje awo, tuklo kogoye una awo embe dji, bret ge ye i nome! Ge na gaklena. 23 Nu wain kap al moi ge Jisas i God wopake we dje awo kogoye una moi al awika kambono porapora noi. 24 God kandja gopa gun ta to awi ge, na meyamna una porapora pille tulu djinda. 25 Na kandja kaima dje ye aundo, na ipon nu wain noll pora djindo. Ba are na Nena dumoye wopake kantau yenda poke, na nu wain kindja ta nano we dji.
26 Djika kambono lotu gollang ta dje kere er bekle po makimb mekbe Olip pi.
Jisas embe dji, Pita ni na mop aumben we dji
(Matyu 26.31-35 ne, Luk 22.31-34 ne, Jon 13.36-38)
27 Jisas kogoye una moi al embe dji, ye porapora na kere seke pine we dji. Ye embe yene ge Baibel bolo wori paro ge embe djindo, kogsipsip tau moi una na togoyaka, sipsip seke er djelldjell pine we dje pepa embe boi. 28 Ba na golo aglo erwo gun puno ge na asamoll po dumo Galili moyaka, ye are wone we dji. 29 Pita embe dji, una porapora ni kere seke pine, ba na ni nakerno we dji. 30 Jisas embe dji, na kandja kaima dje ni aundo, ipon imina pakna pundaka ka kondwale kun soka yau natonda ba, ni kun sokara, na Jisas nakando we djimben we dji. 31 Pita kandja yembe ye dje embe dji, una ni togolo, na togolo yene ge na pora we djindo. Ba na ni nakando we djino ge, man we dji. Pita kandja embe dji ge kogoye una porapora kandja karkar eri dji.
Jisas dumo Getsemani po kamang yei
(Matyu 26.36-46 ne, Luk 22.39-46)
32 Jisas kogoye una boll er dumo Getsemani pumaka Jisas embe dji, ye ba ami dje molme! Na kola po kamang yeno. 33 Pita ne, Jems ne, Jon aike dje ipi. Jisas pi urup djika 34 Jisas kambono 3 pela moi al embe dji, na nomana urup kerman djindo, goyo mal yendo, ye na boll kane kane moye.
35 Yepall ta er kola po yene yage makimb al pamolo kamang ye embe dji, Nena, ni kapla we djimbena, ege ke na boll wo djinda. 36 Nena, Nena, ni wal porapora yeno dje pupen ge kaima yemben, kap ni na aunden ge iworben, ba na nomana paro mal nayemben, ni nomanin paro mal yemben we dji.
37 Embe dje kere er yem wo kani kogoye una ou pamolmaka, Pita moi al une embe dji, Saimon, ni ou paren mo? Ni na boll awa taimanta kanmopen ge kune nayendo kana? 38 Ye tau molo kamang yene. Singare ke yeworda ye yage djine. Una nomane al wal ta yeno dje piya ba, gakle al yembe napanda we dji.
39 Jisas alla er yem po kamang asa yei mal pille kamang embe yei. 40 Alla yem po kani kogoye una nalene ou woi. Woika kambono ou pamolmaka Jisas woi ba, ga kandja namba mal djimbon ne dje pi. 41 Une alla namba 3 taim wo kogoye una moi al embe dji, ye kiwa molo ou eri pamopon dje pir mo? Na makimb al moll pora djindo. Ye kanme! Iwa ta wo Una Wombe dje i singare ke yenj una mor al worda poke ge ipon yero. 42 Iwa na dje i kundayem una aunda we djill ge woi pillau djindo. Ye aglme, nono po kanbon we dji.
Judas po Jisas i kundayem una awi
(Matyu 26.47-56 ne, Luk 22.47-53 ne, Jon 18.3-12)
43 Jisas kandja dje pamoika, kuntaimane, yene kogoye una 12 pela moi ge ta Judas ge una merke boll aike woi. Opa gale awi una kerman ne, Juda una kerman dje wormaka una bainat amblo i, kapill tumge boro iwi. 44 Iumaka asamoll Judas ge embe dji, na po iwa ta djillake to noll dal, ye po iwa ge kaye to i er pume! dji.
45 Ola dje Judas Jisas moi al wo embe dji, tisa, emill dji wopake we dje djillake to noi. 46 Embe yeika una kane wo Jisas amblo kaye toi.
47 Jisas boll aike wani iwa ta bainat amblo i toika iwa ta kamale bolo kelip to yagi. Iwa ge opa gale awi iwa kerman wekle pi iwa boiye toi. 48 Una merke wo moi ge Jisas embe dji, na kunumb una namoro ba, eine kunumb una tonj mal embe, ye bainat ne, kapill tumge iwo na tambon dje yenj. 49 Ege ege na ye boll lotu numb kerman gull pakna molo kandja dje ye awo moll ge ye wo na natoi. Ba ipon ye wo na tonj ge Baibel bolo wori pai mal megiye tonda dje pille ye wo na tonj we dji. 50 Djika kogoye una porapora Jisas kere seke er djelldjell pi.
51 Kambono Jisas ipi al ge iwa kop ta are woi. Iwa ge konkunom kuruwo taimane wori, konkunom ta nawori. Una po iwa ge ambpon dje ye, yene kon wori ge amblmaka une kere, 52 ell kiwa boll muk dje seke er pi.
Una Jisas kot ye awi
(Matyu 26.57-68 ne, Luk 22.54-55 ne, 22.63-71 ne, Jon 18.13-14 ne, 18.19-24)
53 Una Jisas ipo opa gale awi iwa kerman wekle pi iwa numbiye al pi. Opa gale awi una kerman ne, God lo dje awi una ne, Juda una ngambalne pai una wo asamoll makai to molmaka, 54 una Jisas ipi al ge Pita are eprap ye pi. Opa gale awi iwa kerman numbiye al gull pai ge Pita er pakna po, eine kambono moi al po ami dje, wamo pille moi.
55 Opa gale awi una kerman ne, Juda una kerman po una pende dje i pakna wormaka Jisas singare ye wani mal dje orko wori ba une wal ke ta yenda togoye mal ta kane nai. 56 Una merke wo kandja kende dji ba kandja dji ge wor taimane napi. 57 Una pende aglo kandja kende kulo dje embe dji, 58 Jisas kandja embe dji pupin, lotu numb kerman una aglene pall taki yero ge na sellke iworo kerno. Alla ege 3 pela wor pundaka na lotu numb gun ta, una aglene pall natakinj ge na takno we dji. 59 Embe dji ba kambono kandja dji mal ge wor taimane napi.
60 Embe djimaka una moi al ge opa gale awi iwa kerman wekle pi iwa ge, une aglo molo embe dji, una ni embe yen we djinj ge ni kandja ta dje yem naworben mo? dji. 61 Jisas kandja ta dje yem naworika iwa kerman ge kandja alla dje embe dji, God Krais dje worno wonda we dji ge ni wale won mo? God pla kaima moro una wariye moro ge ni wale wonden mo man ne? dji.
62 Djika Jisas embe dji, na wale moro. Ye kanne, Una Wombe God yembe dongall pai una agle woto ami dje molo, kupill al kam kupa boll wonda mal, kanne we dji. 63 Djika iwa kerman yene koniye kunomiye amblo ball dje embe dji, una kandja gun ta wo nadjine. 64 Jisas God kandjiye ambro ge ye pi pora djindo, namba yembon ne? dji. Una embe dji, une togopon mal djindo we dji. 65 Embe dje kere ga Jisas kungo to awo, allap iwo nale al to bi dje pagle, aglene buko dje to embe dji, God kandjiye seke paro ge ni dje pene wore! dji. Djimaka eine una to ke ye awi.
Pita, na Jisas nakando we dji
(Matyu 26.69-75 ne, Luk 22.56-62 ne, Jon 18.15-18 ne, 18.25-27)
66-67 Pita kot yei numb gull pakna kal to molo wamo pille moika, opa gale awi iwa kerman yene boiye ana ta wo Pita kane gi dje molo embe dji, dumo Nasaret iwa Jisas ge ni boll wani una moren we dji. 68 Ba Pita tormang ye embe dji ni djinden ge na nakando, na napro we dji. Une er puno dje pille gull kond djillake al po moika ka kondwale yau toi.
69 Toika ana ge alla wo una moi al embe dji, une ge kambono boll pakna moi iwa we dji. 70 Dji ba, Pita alla, man we dji. Yepall ta moika ga Pita boll aglo moi una ge, Pita moi al embe dji, ni Galili una moren, ni ga boll pakna mon we dji. 71 Djimaka, Pita na kandja kaima djindo, ye iwa djinj iwa ge na nakando. Na kandja kende djill dal, God na tonda we dji. 72 Une kandja embe djika, ka kondwale ola dje alla yau toi. Toika, Pita pille Jisas, ni kun 3 pela na nakando we djimbenka, ka kondwale yau kun soka tonda we djin ken dje pille, une kimb dallmal yei.