21
Za Gore pa Jerusalema i Paula
1 Ego ko gami paranga loloiria gami ria beto za gami toka karovo vatuvizi lao pa nuza Kosi. Ko gami ipumaka mae tu pa Kosi beto za gami toka lao kamu za pa nuza Rodesi, beto koko ketakoi za gami lao paro pa guguzu Patara. 2 Ko ketakoi gami kamua za maka vaka mi korapa toka lao pa Poinikia za gua, ko gami zae ketakoi ko gami toka keni. 3 Gami korapa lalaomami za gami batia za na nuza Saeparasi, beto za gami vakole veini pa kale merimami za na nuza aza ko gami gona lao vei pa Siria. Beto za gami lao paro pa Turosi, ura ketakoi za vagoreria na zakazava za suranaria za na vaka. 4 Pa guguzu aza gami batiria za kaki tinoni tana Bangara, ko gami suvere tu tadiria ka vitu rane gami. Ko pa neqi tana Ongu Tabuna za qari pojani ria na tinoni tana Bangara ketakoi i Paula ko mike zae pa Jerusalema qari guni. 5 Ba totonai za okoto za na mami totozo suvere tadiria, nari za gami taloi kenimami. Qari tutigami ria doru reko beto na koburu ko qari tutigami tugu votu pa peguruna na guguzu. Ko gami gore opo sori tungutungu pa nole ko gami varavara, 6 beto za gami okoto variparanga loloi. Beto za gami zaemami pa vaka gami, goto ria za qari muledia pa dia ruma.
7 Ego ko gami jokaia gami za na mami rerege koko pa Turosi ko gami lao paro pa Tolemaisi. Ketakoi gami gozoro qeraqeradi ria na tinoni qari vazozotoa na Bangara ko gami suvere tavitiria mae tu maka rane. 8 Pa liguna gami ipumaka za gami taloi gore pa Sizaria ko gami gore kamu pa ruma ti Pilipi, aza na tinoni za tataraeni na nongoro leana beto ko maka tugu ari ka vitu tinoni varitokai qari mijataria pa Jerusalema. Ko pa ruma tana za gami suvere. 9 Ko na tinoni ani za ka made ria na tuna reko koregadi qari kolekole ulule votuni ria za na paranga tana Tamaza.
10 Ko gami tori korapa tu suveremami ka viza rane ketakoi gami nari za gore lagere koko vei pa Jiudia za maka tinoni korokorotai na izongona i Aqabasi. 11 Ko za lame tugu tadigami ko za tekua aza za na beleti ti Paula ko za pikoni na nenena na limana makana, beto za ari za gua vei, <<Ari za gua vei za na Ongu Tabuna, <Na tinoni za izongia na beleti ani za pala mari piu veini tugu ari ria na tinoni Jiu pa Jerusalema, beto mari valao vadi ria na tinoni karovodi aza,> za gua,>> za gua aza.
12 Ko totonai gami nongororia gami ria na paranga ari, nari za gami tepa vitivitigia gami beto ria tugu na suveredi ketakoi vei i Paula, ko mike zae pa Jerusalema gamiguni aza.
13 Ba ari tu za oe vei i Paula, <<Na za gamu korapa roitini za gamu ko gamu korapa lukana beto mu vatakulangia na buloqu ara gamu gua? Ara za qa vanaqiti ko mana gozoria za nake makana gu na tapiu, goto na uke tugu vei pa Jerusalema pa izongona na Bangara i Jisu,>> za gua. 14 Ko gamike boka vagabalia gami za na roquna aza, ko gamike pojai mule maka za, goto ari gu gami gua vei, <<Leana, na nyorogua tana Bangara mi gore votu,>> gami gua gu.
15 Ego ko liguna qari jola ria na rane gami suvere pa Sizaria, nari za gami qaqiri ko gami taloi zae pa Jerusalema. 16 Ko kaki ria na tinoni tana Bangara pa Sizaria za qari tutigami tugu gami, ko qari toka laodigami pa ruma ti Manazoni. Maka tinoni pa Saeparasi aza, beto ko maka tinoni tugu tana Bangara na tori dori zovaina tu aza.
I Paula za Gozoria i Jekopi
17 Ego ko totonai gami kamu pa Jerusalema gami, za ria na tinoni qari vazozotoa na Bangara ketakoi qari vatoga valeanagami. 18 Ko za rane tu na kota za i Paula za tutigami ko gami lao gozoria i Jekopi, beto ko ria doru tinoni matamata ba qari kamu tugu. 19 Ego ko za beto gozoro qeraqeradi, nari za vavakato kilipuputu vadi i Paula ria vei za roitidi na Tamaza tadiria na tinoni karovodi pa nana roiti ninabulu aza.
20 Totonai qari nongoria na vavakato tana nari za qari vatarazaea na Tamaza, beto ari qari guni vei i Paula, <<Koi, tavitimami, qu tori gilagilaimua tugu ao za na kubo vuro ria na tinoni Jiu qari tori vazozoto tu, beto ko qari korapa tugu ngalingalini ria doru za na kopuna na Vavanau ti Mosese. 21 Beto ko kaki nongoro goborodi qari tori tekua tu na veveimu ao. Ko ao za qu vagigalairia ria doru tinoni Jiu qari suvere varisomanai tadiria na tinoni karovodi ko mari loi pale ria za na Vavanau ti Mosese beto ko marike poberia ria na tudi marene beto ko marike tutiria mule kaki uana tadigita qu gudi qari gua. 22 Ko na za tana roitini? Ura pala iapeki gu mari nongoroni za na kamumu ao. 23 Leana, mu roitini gu aza mami pojanigo gami ani. Ari ari ka made tinoni qari tori mauludi tu makadi. 24 Ria ari za mu tokaria ao ko mu somana tavitiria beto muna tabara vadi tugu vei za na dia vulavulaza valioso, beto za mari ngabutu vadadalua na batudi ria. Zara mu roiti vei ao ko ria doru mari gilagilai za doru nongoro veveimu ao qari nongororia za na galegale sekesekedi gu, goto ao makamu ba qu kopuni tugu za na Vavanau ti Mosese. 25 Goto na veveidi ria na tinoni karovodi qari tori vazozoto tu za gami tori garunu lao vadi tu na leta ko gami ule vadi za na mijamijata tadigita ko marike tekuria za na masadi na manugu qari tavavavui tari lao vadi na beku, marike tekua na orungu beto marike tekuria na masadi na manugu qarike tavanyoa pale na orungudi, beto ko marike toani na toa lulasana gamigudi,>> qari gua.
26 Ko za rane soga na kota nari za tokaria i Paula ari ka made ko za somana vulavulaza valioso aza. Beto za luge lao pa kakabarena na zelepade ko za vakaberia za na totozo mina okoto na totozo tana vulavulaza valioso, totonai mina okoto taroiti vadi na vavavui vulavulaza ria doru za gua.
I Paula za Taaru Tamana pa Zelepade
27 Ego totonai za tata okoto za na vitu rane vulavulaza, nari za ria na tinoni Jiu pa Esia qari batia pa kakabarena zelepade i Paula. Ko qari paranga juka vatagigiriria ria na minete tinoni doruna ko qari aru tamana tekua i Paula. 28 Beto qari kuku velavela ria, <<Gamu na tinoni Izireli o! Mae tokadigami! Ani za na tinoni za rerege betoa doru kota ko za kole varivagigalaidi za na tinoni Izireli, na Vavanau ti Mosese beto na kakabarena zelepade ani za qari kepore veveidi za gua. Ko koviria za toka lugedi na tinoni karovodi mule za pa ia ani, ko za vagoboria za na ia ani!>> qari gua. 29 (Na ginuana qari paranga vei zara za ura perangaina qari bati tavitini aza pa Jerusalema i Toropimosi na tinoni Episasi, ko qari rovea za toka valugea tugu i Paula pa kakabarena na zelepade aza qari gua.)
30 Ego ko za tagigiri gu za na guguzu Jerusalema doruna, ko qari abutu varikamu beto ria doru tinoni ko qari aru tamania i Paula, beto qari ragata votuni pa peguruna na kakabarena zelepade. Ko aza tugu qari votu ria za qari pate gu za na atakamanadi na kakabarena zelepade. 31 Ko totonai qari korapa mari vaukea ria qari guni i Paula, nari za zae kamu tana kuta matamata tadiria na tinoni varipera tadiria na tinoni Romu za na nongorona na varivelavela lavata za podo pa guguzu Jerusalema doruna qari guni. 32 Nari zake pekipeki mutugu goto za tekuria gu na tinoni matamata gogoto ani ria kaki tiolata tadiria na tinoni varipera beto vei tugu ria kaki tinoni varipera, ko qari abutu gore gu za tadiria na minete tinoni. Ko totonai qari batia ria na tinoni za na kuta matamata tadiria na tinoni varipera beto ria na tinoni varipera za tokaria, nari za qari nogoto majamajai i Paula.
33 Ego beto za lao kamu na kuta matamata ko za aru tamania i Paula, beto za garunuria ria na nana tinoni ko qari pikoni kori seni i Paula. Beto za kole nanazani za i zei za na tinoni ani beto na za za roitini aza. 34 Ria kaki tinoni pa varikamu za qari velavelani maka za, goto ria kaki za qari velavelani goto za tu. Zake boka gilagilai na kuta matamata tadiria na tinoni varipera za na kutana zozoto na dia velavela ura za mota za na velavela. Ko za garunuria gu ria na nana tinoni varipera, ko mari toka kezani pa ia suvesuverena tadiria na tinoni varipera za gudi. 35 Totonai za kamu pa kezakezana nari za qari pogozia tu ria na tinoni varipera i Paula, ura za viva jola za na tagigiri tadiria na minete tinoni, 36 ko na minete tinoni za qari velavela tututi, ari qari gua vei, <<Vauke paleni aza!>> qari gua.
I Paula za Naqenaqe Muleni Makana
37 Ego ko qari tata toka lugeni pa leo ia suvesuverena tadiria na tinoni varipera, nari za za paranga laoia i Paula za na kuta matamata tadiria na tinoni varipera, <<Ae vei mana boka parangaigo mae ara ao?>> za guni.
Nari za oe lao za na kuta matamata tadiria na tinoni varipera, <<Qokolo, qu balaumua na paranga Qiriki ao? 38 Eo ko nake ao mae za na tinoni Ijipi pa viza zana za varipera lao tana qavuna tana Romu beto ko za toka laodi pa qega ari ka made vuro tinoni varivuke!>> za gua.
39 Nari za paranga i Paula, <<Ara za maka tinoni Jiu pa guguzu pa Tasosi pa ia pa Silisia, ko na tinoniqu zozoto pa guguzu poreveveina aza ara. Qa tepago, mu vamalumuziu mae ko ma parangaria ria na tinoni ari,>> za gua.
40 Ko tonai za vani na vinamalumu na kuta matamata tadiria na tinoni varipera aza, nari za turu pa kezakezana i Paula ko za alaka vamokomokodi na limana ria na tinoni. Ko tonai qari nogoto beto ria doru, nari za paranga lao pa paranga Aramaiki aza.*Na paranga Qiriki za pojai za na paranga Hiburu za gua, ba na paranga Aramaiki gu za za korapa toana totonai ko palu na paranga Aramaiki gu za qari gigalani na paranga Hiburu. Dogoria tugu vei pa 6.1; 22.2; 26.14.
*21:40 Na paranga Qiriki za pojai za na paranga Hiburu za gua, ba na paranga Aramaiki gu za za korapa toana totonai ko palu na paranga Aramaiki gu za qari gigalani na paranga Hiburu. Dogoria tugu vei pa 6.1; 22.2; 26.14.