1 Ego ko za dogoro tari vatogazaria i Paula ria pa kauniseli, beto ari za gua vei, <<Ka viza tavitiqu! Qa vaokoto valeania pa monana leana ara za na qua roiti lao tana Tamaza, ko za kamu tu pa rane pa ngenari,>> za gua.

2 Nari za garunuria tu i Hananisi, na kuta iama lavata, ria kaki qari turu kekeria i Paula ko mu poaria na ngujuna za gudi.

3 Nari za paranga lao tana i Paula, <<Mina poarigo tugu na Tamaza ao, ao na babana lulasana za tapedi vakeka pa peguruna! Qu nyumu pituziu ara pa zonana na Vavanau ti Mosese ao, ba qu tori majai tu ao za na Vavanau ura qu varigarununi ko ma tapoara ara!>> za gua i Paula.

4 Nari ria kaki qari turu kekeria za ari qari gua vei, <<Qokolo, ko aza tugu na kuta iama lavata tana Tamaza za qu poja zazaea zana!>> qari guni.

5 Nari za paranga i Paula, <<Ka viza tavitiqu, qake gilagilai ara za na kuta iama lavata aza. Ura ari tu za gua vei za na Kutikuti Tabuna, <Na tinoni matamata tadiria na mua butubutu tinoni za muke poja vikevikeria,> za gua,>> za gudi ria.Votu 22.28.

6 Ego ko totonai za dogoro gigalaria i Paula za ria pa varikamu aza za maka pukuna za ria na Sadusisi goto ria maka goto pukuna za ria na Parese, nari za velavela votu tadiria na kauniseli aza, ari za gua vei, <<Ka viza tavitiqu! Ara za maka Parese, beto ko na tuna tugu maka Parese. Na veveina gu na qua rangerange pala ria qari uke za mari turu mule qa gua za qa korapa tapituni ara pani!>> za gudi ria.

7 Aza tugu za paranga vei zara i Paula, nari za qari varitoke valeleadia gu makadi ria na Parese beto na Sadusisi, ko za tapikataori za na varikamu tinoni. 8 (Ura ria na Sadusisi za qari pojai za kepore na turumule pa uke, kepore na mateana beto kepore na ongongu qari gua. Goto ria na Parese za qari ule votuni za koledia tugu za doruna ari qari gua.) 9 Ko za lavata tu lalaonana za na varivelavela tadiria, ko qari turu pa varikorapaidi ria kaki Parese qari varivagigalaini na Vavanau ko qari varigua vaneqineqi pa paranga, beto za ari qari gua vei, <<Kepore za maka sela tabe batia tana tinoni ani! Keta pu maka ongongu babi maka mateana tu za parangia aza!>> qari gua. 10 Ego ko za lavata jola za na varivelavela varigua tadiria ko za matagutuni na kuta matamata tadiria na tinoni varipera za keta mari koti vikevikeria ria i Paula za gua. Ko za garunuria ria nana tinoni varipera ko qari gore saputu teku varijoa pa varikamu i Paula ko qari toka zaeni pa ia suvesuverena tadiria na tinoni varipera.

11 Ego na bongina aza za turu pa kekerena i Paula za na Bangara, ko ari za gua vei, <<Mu varene! Ura maka moqaza podeke vei tugu qu tori ule vaneqineqiniziu tu pa Jerusalema, nari za pala pa Romu ba muna vavakatoniziu mutugu ara,>> za guni.

12 Ego ko totonai za rane na kota nari za ria kaki tinoni Jiu qari vanyumua za na kukitina i Paula. Qari maulu taridiria makadi za marike tekuteku na buku koi vei tu mari na vai vaukea i Paula qari gua. 13 Ko ari ka madengavulu jola tinoni za qari makarai varivaegoni na kukitina i Paula ani. 14 Ko qari lao za tadiria na kuta iama beto na tinoni matamata tadiria na Jiu, ko ari qari gudi vei, <<Gami tori maulu taridigami tu makamami gami ko mamike izongo meai maka ganigani tinganai mami vaukea mae tu i Paula. 15 Ko koviria gamu beto na kauniseli za mu vanongoria na kuta matamata tadiria na tinoni varipera ko mi toka lagereni tadigamu i Paula, kale mi vei gamu korapa nyorogua nyaqo votuvotu valeanania za na veveina aza. Goto gami za mami ovo adonia aza, ko totonai mina oqoro lao kamugamu aza za mami vaukea i Paula,>> qari gua.

16 Ba maka tuna marene na luluna reko i Paula za nongoro poai za na roquroqu mari ngui golomia i Paula qari gua ria, ko za lao kamu za pa ia suvesuverena tadiria na tinoni varipera ko za peki ule vani i Paula.

17 Nari za kuku tekua i Paula za maka tinoni matamata gogoto ko ari za guni vei, <<Na koburu marene ani za mu toka laoni tana kuta matamata, ura kolenana za maka za mina lao pojani aza,>> za guni.

18 Nari za tokai tugu maka matamata aza ko za lao kamu tana kuta matamata nari za ari za guni vei, <<Na tinoni tapiuna i Paula za kuku tekuziu beto za garunuziu ko ma toka lameni pana tamu za na marene ani, ura kolenana maka za mina pojanigo aza za gua,>> za gua aza.

19 Nari za aru tamania na kuta matamata za na limana na koburu marene aza ko za toka keni kaleni, beto za nanazia, <<Na za qu nyorogua pojaniziu ara ao?>> za gua.

20 Nari za paranga za na marene, <<Ria na tinoni Jiu za qari tori varivaegoni tu ko mari tepago ko uka muna toka goreni tadiria na kauniseli i Paula, ko mina dogoro vei qari korapa nyorogua nyaqo votuvotu valeania za na veveina aza qari gua. 21 Ko ao keta mu loposodi ria. Ura jola madengavulu tinonidi tugu ria za qari korapa nyumu golomo adonia aza. Ria na tinoni ari za qari maulu taridi makadi ko marike tekuteku na buku tinganai ko mari vaia mae tu i Paula qari gua. Ko koviria qari korapa vanaqiti gu, ko qari lokani gu za tonai muna vaegoa na dia tepa ao,>> za gua za na marene aza.

22 Ego ko za naqua na kuta matamata za na marene ani ko minake vavakato vani mule maka goto tinoni aza vei za kamu vanongoria aza aza za guni, beto za garunu vamule kenia.

23 Ego beto za kukuria na kuta matamata tadiria na tinoni varipera za kori nana tinoni matamata gogoto, ko ari za poja veidi, <<Mu vatanaria kori gogoto solodia, ka vitungavuluputa tinoni varipera pa hose, beto kori gogoto tinoni aru opere. Mari vatana ko marina taloi keni na sia koloko ngena bongi, ko mari keni tu kamu pa Sizaria ria. 24 Muna vatanaria tugu vei za kaki hose ko mina tasurana vakamu valeana tu ti Pilikisi na qavuna i Paula,>> za gudi.

25 Ego beto za kutia na kuta matamata za maka leta, ari za paranga vei.

31 Ego qari roitini tugu ria na solodia aza qari tagarununi, ko qari toka bongi goreni pa guguzu pa Anitipatirisi i Paula. 32 Totonai za rane na soga na kota nari za qari loiria ria qari zae pa hose ko qari toka jola kenini i Paula, goto ria doru solodia za qari gabala muledia pa dia ia suvesuverena pa Jerusalema. 33 Goto ria qari jola keni za qari kamu tu pa Sizaria, ko qari lao vakarovia tana qavuna za na leta, beto za qari loi vasuveria tana i Paula.

34 Ego ko za tiroa na qavuna za na leta, beto za nanazani aza pae pikata guguzu na koko lame veina i Paula. Totonai za nongoro tekua na qavuna na lame veina pa Silisia aza, 35 nari ari za guni vei, <<Pala mana nongorigo ao totonai mari kamu ria na tinoni qari jutugo,>> za gua. Beto za garunuria ria na nana tinoni kopu ko qari dogoro kopuni pa ruma tana qavuna i Paula.