4
I Jisu za Tatoketoke
(Matiu 4.1-11; Maka 1.12-13)
Ego za pugelia na Ongu Tabuna i Jisu, ko za taloi pa pie Jodani ko mi mulenana za gua. Ko tonai za mule za titai lao pa qega na Ongu Tabuna aza, ko za kole qoraqorai na bangaradi na tomete ka madengavuluputa rane aza. Ko pa doruna na totozo aza za kepore maka za bi tekua aza, ko tonai za jola ka madengavulu rane za burana.
Beto ari za guni vei na bangaradi na tomete aza, <<Vei muna Tuna zozoto na Tamaza ao, za mu parangia na patu ani ko mi peluku bereti,>> za gua.
Nari za oea i Jisu aza, <<Ari tu za gua vei za kole pa Kutikuti Tabuna, <Na tinoni za zake toani na bereti galegale makana,>Vavanau 8.3. za gua,>> za gua i Jisu.
Ego beto na bangaradi na tomete za toka zaeni mule pa maka ia ululuna i Jisu ko za vabatini pa maka iapeki totozo za doruna na binangara pa kasia guguzu. Beto za ari za guni vei na bangaradi na tomete aza, <<Ao mana vani betogo ria dorudi na neqi ari beto na dia izizongo, ura ara gu qa tori taiadi tu za ari ko na tinoni mana nyorogua vani ara za mana boka vani gu. Ko ao za vei muna vatarazaeziu ara, nari za muna izongo betoria ao mana vanigo ria dorudi ari,>> za guni.
Nari za oea i Jisu aza, ari za guni vei, <<Ba ari tu za gua vei za na Kutikuti Tabuna, <Na Bangara na mua Tamaza mu vatarazaea, beto ko aza gu makana mu nabuluni,>Vavanau 6.13. za gua,>> za gua i Jisu.
Ego beto za toka laoni na bangaradi na tomete pa Jerusalema i Jisu, ko za toka keza vaturua pa batu babanana na kakabarena zelepade, beto ari za guni vei, <<Vei muna Tuna na Tamaza ao, za mu koko pani mu soqolo gore. 10 Ura za paranga na Kutikuti Tabuna,
<Na Bangara mina garunuria ria na nana mateana
ko mari kopu vasarego.
11 Beto ko mari kalogo ria pa limadi
ko marike izongo paleka podeke
pa patu ria na nenemu,>Kera Vatarazae 91.11-12. za gua,>>
za gua za na bangaradi na tomete.
12 Nari za oea i Jisu aza, ari za guni vei, <<Ari tu za gua vei za na paranga pa Kutikuti Tabuna, <Muke podeke vagonai na Bangara na mua Tamaza,>Vavanau 6.16. za gua,>> za gua i Jisu.
13 Ego ko pa liguna za vaokotoria na bangaradi na tomete ria doru nana toketoke, za taloi keni gu mae tinganai za kamua mule maka totozo leana.
I Jisu za Podalaini na nana Roiti Ninabulu pa Qalili
(Matiu 4.12-17; Maka 1.14-15)
14 Ego totonai za beto doru ginugua ari za mule laonana pa Qalili i Jisu, ko na neqi tana Ongu Tabuna za kole tana. Ko na nongorona aza za tapiara rerege pa doruna na ia ketakoi. 15 Ko za varivagigalai aza pa okokoto ruma varivarikamuna ketakoi, ko qari vatarazae betoa doru tinoni aza.
I Jisu za Takilu Pale pa Nazareti
(Matiu 13.53-58; Maka 6.1-6)
16 Beto za mule lao pa Nazareti i Jisu, aza na guguzu ketakoi za lavata zae. Ko pa rane Minyere za lao somana pa ruma varivarikamuna za vevei tugu doru totozo. Ko totonai za turu aza ko za tiroa na Kutikuti Tabuna. 17 Na buka za kolea na paranga ti Aisea na tinoni korokorotai za qari valao vani ria, ko za viloto revatia aza za ketakoi qari takuti vakole ria na paranga qari poja vei ari ko za tiroa,
18 <<Na Ongonguna na Bangara za kole taqu,
ura za mijataziu aza ara
ko mana taraeni na nongoro leana tadiria qari golaba.
Za garunuziu aza ara
ko mana ule votuni na toa taruvatana tadiria qari tapiu,
beto na revangana na matadiria qarike batabata,
ko mana ruvataria
ria qari nganganguluria ria na tinoni,
19 beto ko mana taraeni ara
na totozo mina aloria na tinoni na Bangara,>> za gua.
20 Beto za polo vijongo sogai aza za na Kutikuti Tabuna ko za vamule lao vani na nabulu kopu, beto za nyumu ko mi podalai varivagigalai tadiria na tinoni za gua. Ko qari dogoro vatogatogazia ria doru tinoni pa leo ruma varivarikamuna, 21 za paranga aza, <<Pa rane pa ngenari tugu ani za gore votu za na Kutikuti Tabuna gamu koni nongoria zana!>> za gua.
22 Ko qari paranga vazae betoa ria doru aza beto qari gabarani ria ria doru nana paranga vavaguadi za paranga votudi aza. Ko qari kole paranga vei ari ria, <<Bi goto zake tagua ko na tuna gu i Josepa zana, akae!>> qari gua.
23 Nari ari za gudi vei ria, <<Qa gilagila valeaniaqua ara za pala muna gona lameni gamu taqu za na paranga vei ari, <Ao na tinoni varisalana mu salana mulenigo moko! Ria na zakazava gami nongorodi qu roitidi pa Kepaniami za mu roitidi pani pa mua guguzu ketakoi qu lavata zae!> muna guniziu,>> za gua. 24 Beto ari za gua vei mule, <<Ma poja zozotodigamu ara gamu: na tinoni korokorotai za zake tavalavata pa nana guguzu ketakoi za lavata zae. 25 Na zozotona za ma pojadigamu gamu. Pa totozo ti Elaija za na motadi tugu ria na nabonaboko qari suvere pa Izireli pa kue aoro kobuna tonai kepore na okoro, beto ko tonai za raja na songe lavata pa doruna na ia ketakoi. 26 Ba na Tamaza zake garunu laoni tana maka ria ari pa Izireli i Elaija, goto za tagarunu laoni tu tana maka nabonaboko pa guguzu pa Sarepata, maka guguzu pa pikata guguzu pa Sidoni aza. 27 Beto ko pa totozo ti Elaisa na tinoni korokorotai za qari motadi ria na tinoni poqupoqudi qari korapa suveredia tugu pa Izireli, ba kepore za maka ria bi tataloso valioso, goto i Neamani tinoni pa Siria gu,>> za gua.
28 Ko totonai qari nongoria doru tinoni pa leo ruma varivarikamuna aza vei zara za qari tagigiri vikevikeredi. 29 Ko qari soqolo turu ko qari lao ragata votuni pa peguruna na guguzu aza, beto ko qari toka zagere zaeni pa narena na kubo ketakoi za taroiti na dia guguzu, ko mari juju vatitolo paleni pa taba qari gua. 30 Ba za rerege sulopo votu kenana pa varikorapai varikamu tinoni lavata aza ko za kenana.
Maka Tinoni za Kolea na Tomete Ikikerena
(Maka 1.21-28)
31 Ego i Jisu za gore pa Kepaniami maka guguzu pa Qalili, ko za lao varivagigalai tadiria na tinoni pa rane Minyere. 32 Qari gabara betoni ria doru za nana varivagigalai, ura za somania na neqi za na nana paranga za parangadi aza.
33 Ego pa leona na ruma varivarikamuna aza za za korapa za maka tinoni za kolea na ongonguna na tomete ikikerena. Ko za uui votu aza, ari za gua vei, 34 <<Kei! Na za qu nyorogua roitini tadigami ao Jisu pa Nazareti? Qu lame ko mu piaragami gami qu gua? Qa gilagilagoqua ara ao! Ao za na Liosona tana Tamaza!>> za gua.
35 Nari za tokea i Jisu za na tomete ikikerena aza, <<Ao mu nogoto ko mu votu keni tana tinoni zana!>> za guni. Nari za valotua na tomete ikikerena za na tinoni ani pa moedi ria na tinoni, beto za keninana aza, ba kepore tugu makaza bi veini za na tinoni ani.
36 Ko qari gabara beto ria doru tinoni, ko qari variparanga vei ari, <<Na paranga za pu vei ari! Za kolea na neqi za na tinoni ani, ko tonai za iju paledi aza ria na tomete ikikeredi tana tinoni nari za qari votu kenidia tugu,>> qari gua. 37 Ko na nongorona i Jisu za tapiara rerege pa doruna na ia pa varilivutaina ketakoi.
I Jisu za Salanaria na Motadi ria na Tinoni
(Matiu 8.14-17; Maka 1.29-34)
38 Ego totonai za taloi pa ruma varivarikamuna i Jisu nari za lao pa ruma ti Saimone. Ko na qoqoele roana i Saimone za za vakamuni na mo mangini lavata, ko qari lao pojani i Jisu. 39 Nari za lao turu pa kekerena na reko za mo i Jisu, ko za tokea za na mo mangini nari za taloi tana za na mo. Ko pa totozo tugu aza za tatakole za na reko aza ko za vatanaria ria.
40 Ego totonai za suvu na tapo za qari toka kamudi ria ketakoi ti Jisu ria na tinoni za vairia na okokoto vagauru. Ko za vaopodi na limana aza, ko za salana betoria. 41 Ria na tomete ikikeredi ba qari okoto votu taloidia tadiria na tinoni ko qari uui, ari qari gua vei, <<Ao tugu za na Tuna na Tamaza!>> qari gua. Ba za tokeria i Jisu ria na tomete ikikeredi, beto ko zake vamalumuria ko bari paranga, ura qari tori gilagilaidia tugu ria za aza za na Karisito.
Za Tarae Rerege i Jisu
(Maka 1.35-39)
42 Ego totonai za volavolaza rane na kota za taloi pa gugusu aza i Jisu, ko za lao pa maka ia kaloina. Ba qari lao tugu nyaqo tututia ria na tinoni aza, ko qari lao tugu batia, beto qari aru vasuveria ko mike loiria aza qari gua. 43 Ba ari za gudi vei ria, <<Tadiria kaki goto guguzu za ara ba mana taraeni tugu za na nongoro leana veveina na binangara tana Tamaza, ura aza tugu za garunu lameniziu ara na Tamaza ko mana roitini,>> za gua.
44 Ko za kole tarae pa rumaruma varivarikamuna tadiria na tinoni pa Jiudia i Jisu.

4:4 Vavanau 8.3.

4:8 Vavanau 6.13.

4:11 Kera Vatarazae 91.11-12.

4:12 Vavanau 6.16.