11
A David e Taovia Tsapakae Tana Israel ma na Juda
(2 Samuel 5:1-10)
Igira sui lakalaka na puku tana Israel ara ba laba i konina a David i Hebron mara tsarivania, “Igami sui na gabumu nogo igoe. I votangana, kalina a Saul e taovia tsapakae moa vanigita, igoe nogo o raqagira na toga ni Israel mara vano na vailabu, maia na Taovia nimu God e vekevanigo nogo laka igoe sauba ko idavanigira nina tinoni mo ko tagaovigira.” Mi tana, migira sui na ida tana Israel ara mai i Hebron i matana a David na taovia tsapakae. Mara tû mara nausaia niqira veke i matana God, laka aia David ke tagaovigira migira kara muridoua nina goko. Mi muri mara ninaginia a David na oela, maia e lia na taovia tsapakae tana Israel, vaga nogo na Taovia e vekenogoa tana mangana a Samuel.
Mi muri, ma David na taovia tsapakae e aligiri kolugira sui na Israel, mara ba bokia na verabau ni Jerusalem. Mi tana tagu ia ara soaginia na vera ia Jebus, migira na Jebus igira ara totuvia idâ na kao ia ara tototu moa i tana. Migira na Jebus ara tsarivania a David laka aia sauba e utu saikesa ke tangomana na sage i laona na verabau ia, maia David e ba sage nomoa me tangolia niqira valekakai i Sion ara barapoliginia na vatu, me tû tana tagu ia ara soaginia na vera ia na “Verana a David”. Ma David e tsaria, “!Aia ke ida ke matesia kesa na Jebus sauba aia nogo ke lia na taovia tagao vanigira sui na alaala na mane vaumate!” Ma Joab, aia na dalena ko Seruia, aia nogo e ida na matesiana kesa na Jebus, te aia e lia gaqira taovia tagao. Mi tana rongona nogo a David e ba totu i laona na valekakai ia, te ara soaginia na “Verana a David”. Ma David e logo visutugua na turina na verabau ia, tuturiga tana nauna ara atsania tabana i longa na tetena, ma Joab e logovisua na turina tavosi. Ma David e dato susuliga babâ rongona na Taovia Susuliga Sosongo e totu i konina.
Nina Mane Vaumate Tangirongo a David
(2 Samuel 23:8-39)
10 Igirani nogo na soaqira igira nina mane vaumate tangirongo a David. Igira kolugira goto na tinoni sui tana Israel ara sangâ a David me gini lia na taovia tsapakae, vaga nogo na Taovia e veke idanogoa. Migira nogo ara sangâ a David te e gini dato susuliga na verana.
11 Na kesanina aia nogo a Jasobeam tana duli konina a Hakmon, maia nogo tu gaqira ida “Tugira na Tolu”. Aia e baoginigira nina bao mara gini mate tolu sangatu na mane kesa moa kalina. 12 Ma na rukanina i tu laoqira “Tugira na Tolu” e tangiloki tu soaqira, aia nogo a Eleasar na dalena a Dodo tana duli konina a Aho. 13 Aia e sanga tabana kolua a David tana vailabu koluaqira na Pilistia i Pas Damim. Maia Eleasar e totu i laona kesa na uta na barli*11:13 “na barli” Na piuna kesa na omea tsukatsuka vaga na raisi ara dona tinoni na ganiana. kalina igira na Israel ara tuturiga na tsogo, 14 maia migira nina tinoni ara tu kakai i levugana na uta ia mara vailabugi kolugira na Pilistia. Ma na Taovia e sangâ me gini managana.
15 Me kesa dani, ara tu tolu tu vidaqira na tolu sangavulu na mane vaumate susuliga bâ ara tu vano i konina a David aia e totu tana vatu loki varangisia kesa na vatuluma i Adulam, migira na alaala na Pilistia ara tototu moa tana Poi ni Repaim. 16 Mi tana tagu ia, ma David e totu i kelana kesa na tetena ara barapoliginia na vatu, me kesa na alaala na Pilistia ara totuvia na vera ni Betlehem. 17 Ma David e pada sosongolia na verana me tsaria, “!Ke dou sosongo kiki ti ke kesa ke ba saomai vaniau na kô tana tuvu e totu i ligisana na matsapakapuna na vera ni Betlehem!” 18 Mi tugira tolu na mane vaumate susuliga bâ tugira ara tu rongomia kalina a David e goko vaganana ia, mara tu aligiri na vano mara tu liu tsapatugu bâ i levugaqira na Pilistia ara tototu i tana, mara tu ba saoa na kô tana tuvu ia mara tu adivisumai vania a David. Ma David e sove na inuviana; me adia moa me qetu lea vaga na sausau vania na Taovia, 19 me tsaria, “!E utu saikesa kau inuvia na kô iani! !Me ti vaga kau inuvia, me ke vaga saikesa moa laka ti inau kau inuvia tu gabuqira na mane tugirani ara tu bisâ tu mauriqira!” Bâ, maia e sove saikesa na inuviana na kô ia. Igirani nogo tu niqira aqo malagai tugira tolu na mane vaumate tangirongo tugirani.
20 Maia nogo a Abisai na kulana a Joab e ida vanigira “Igira na Tolu Sangavulu Tangirongo.” Aia e baoginigira nina bao mara gini mate tolu sangatu na mane me gini tangiloki na rongona i laoqira “Igira na Tolu Sangavulu.” 21 Aia nogo e tangiloki bâ gana rongo i laoqira “Igira na Tolu Sangavulu” me lia gaqira ida, me tau moa tangiloki na rongona aia vaga tu rongoqira “Tugira na Tolu.”
22 Ma Benaia na dalena a Jehoiada ni Kabseel aia goto kesa na mane vaumate tangirongo; maia e naugira danga na aqo malagai, me labumatesikaira goto ruka niqira mane vaumate susuliga bâ igira na Moab. Me kesa dani, tana tagu na bisi loki kalina e puka na snou,11:22 “na snou” Visana tana vera tana tagu na bisi loki na usa e dona ke kakolu, me sere vaga moa na poke kalina e tumu me tsavua na kao popono. maia e ba tsuna i laona kesa na qilu loki me labumatesia kesa na laeone e totu i laona. 23 Maia e labumatesigotoa kesa na mane ni Ejipt aia e paquru me katsi sosongo e liusia e sangava kesa na katsina, me tangolia kesa na bao loki sosongo. Ma Benaia e tû me labuginia nina tila, me lauligitsakua nina bao tania na limana na mane ni Ejipt, me labumatesiginia. 24 Igirani nogo nina aqo malagai a Benaia aia e kesa i laoqira “Igira na Tolu Sangavulu.” 25 Aia e tangiloki rago na rongona i laoqira “Igira na Tolu Sangavulu,” me tau moa tangirongo loki vaga tu rongoqira “Tugira na Tolu.” Ma David e moloa a Benaia ke taovia vanigira nina mane matali segeni.
26-47 Igirani nogo na soaqira na mane vaumate tavosi e tangiloki goto na rongoqira:
a Asahel, na kulana a Joab,
ma Elhanan na dalena a Dodo ni Betlehem,
ma Samot ni Harod,
ma Heles ni Pelet,
ma Ira na dalena a Ikes ni Tekoa,
ma Abieser ni Antot,
ma Sibekai ni Husa,
ma Ilai ni Aho,
ma Maharai ni Netopa,
ma Heled na dalena a Baana ni Nitopa,
ma Itai na dalena a Ribai ni Gibea tana Benjamin,
ma Benaia ni Piraton,
ma Hurai ni tana poi ligisana i Gaas,
ma Abiel ni Arba,
ma Asmavet ni Bahurim,
ma Eliaba ni Saalbon,
ma Hasem ni Gison,
ma Jonatan na dalena a Sagee ni Harar,
ma Ahiam na dalena a Sakar ni Harar,
ma Elipal na dalena a Ur,
ma Heper ni Mekera,
ma Ahija ni Pelon,
ma Hesro ni karmel,
ma Naarai na dalena a Esbai,
ma Joel na kulana a Natan,
ma Mibar na dalena a Hagri,
ma Selek ni Amon,
ma Naharai ni Beerot, aia nina mane kalagai sagore a Joab,
mi kaira a Ira ma Gareb ni Jatir,
ma Uria na Het,
ma Sabad na dalena a Alai,
ma Adina na dalena a Sisa aia e kesa na tinoni lokiloki tana puku konina a Ruben, kolua nina alaala segeni ara tolusangaulu na mane vaumate
ma Hanan na dalena a Maaka,
ma Jossapat ni Mitan,
ma Usia ni Astera,
mi kaira a Sama ma Jeiel ni Aroer, kaira na dalena a Hotam,
mi kaira a Jediael ma Joha ni Tis, kaira na dalena a Simri,
ma Eliel ni Mahava,
mi kaira a Jeribai ma Josavia kaira na dalena a Elnaam,
ma Itma ni Moab,
mi tugira a Eliel, ma Obed ma Jaasiel ni Soba.

*11:13 11:13 “na barli” Na piuna kesa na omea tsukatsuka vaga na raisi ara dona tinoni na ganiana.

11:22 11:22 “na snou” Visana tana vera tana tagu na bisi loki na usa e dona ke kakolu, me sere vaga moa na poke kalina e tumu me tsavua na kao popono.