32
A Jeremia e Volia Kesa na Kao
Na Taovia e goko vaniau a Jeremia tana sangavulunina ngalitupa a Sedekia e taovia tsapakae tana Juda, maia goto na sangavulu alunina ngalitupa a Nebukadnesar e taovia tsapakae tana Babilonia. Mi tana tagu ia, igira nina alaala na mane vaumate na taovia tsapakae ni Babilonia ara maiginia na Jerusalem, minau au tototu moa tana pakokana na valena na taovia tsapakae i tana ara soriau. A Sedekia na taovia tsapakae nogo e soriau i tana, me keli vaniau laka inau au katevulagia laka na Taovia e tsarivaganana iani, “Inau sauba kau molovania na taovia tsapakae ni Babilonia ke tangolia na verabau iani, ma Sedekia e utu ke tangomana na tsogopoi. Aia sauba kara tangolia, ma kara adi bâ vania na taovia tsapakae ni Babilonia, me ke ba tû i matana me ke goko kolua. Mi muri, ma kara adivanoa a Sedekia i Babilon, mi tana ke totu poi tsau kalina inau kau nauvania na omea au padâ. Me atsa moa ti aia ke vailabugi kolugira na Babilonia, me utu saikesa ke tangomana. Inau nogo na Taovia au tsaria na omea iani.”
Minau a Jeremia au tsaria, “Na Taovia e goko vaniau inau, me tsarivaganana iani: Ko rorongo, aia Hanamel na dalena a Salum na niamu, sauba ke mailaba i konimu, me ke ngasugo ko volia nina uta i Anatot tana butona kao tana Benjamin, rongona igoe nogo na kamana varavara, ma nimu aqo nogo ko volia.” Mi muri, vaga nogo na Taovia e katemainogoa vaniau inau, aia Hanamel e mailaba i koniqu tana pakokana na valena na taovia tsapakae, me ngasuau kau volia nina uta. Mi tana ti au dona maka laka na Taovia e goko manana vaniau inau. Minau au voliginia nina uta a Hanamel sangavulu vitu na tavina siliva. 10 Mi tana, i mataqira igira ara sangâ na morosiana, au manalia tana mamare mau bulutikakaia, mau tovogira na sangavulu vitu na tavina siliva gira tana tovo mamava, mau saugira vania a Hanamel na matena nogo nina kao. 11 Mi muri, mau adikaira na mamarena na tsabiri kao, aia kesa au bulutikakaia, maia kesa e tagara, 12 mau saukaira vania a Baruk na dalena a Neria ma na kukuana a Maseia, i matana nogo a Hanamel migira ara sanga na molo soaqira tana mamarena na tsabiri kao, migira sui goto ara totu tana pakokana na valena na taovia tsapakae tana tagu ia. 13 Mi mataqira sui inau au tsarivania a Baruk, 14 “Na Taovia Susuliga Sosongo, na God ni Israel, e ketsaligo igoe ko adikaira na mamarena na tsabiri kao karani, aia au bulutikakainogoa, maia goto au tau bulutia, mo ko ba molokaira i laona kesa na popovatu, gana kara ka gini totu dou oka i tana. 15 Na Taovia Susuliga na God ni Israel e tsarinogoa laka i muri bâ ti igira na tinoni kara tuturiga tugua na voliaqira na vale ma na kao, ma na uta na uaeni tana butona kao iani.”
Nina Nonginongi a Jeremia
16 Mi muri, kalina inau au sau suinogoa na mamarena na tsabiri kao vania a Baruk, mau nonginongi vaga iani, 17 “Taovia God, igoe nogo o aqosia na barangengo ma na masaoka tana susuligamu loki; me tagara goto sa omea ke utugana vanigo. 18 Igoe o sauvulagia nimu galuve vo oli vanigira na toga sui, mo kedegira nomoa na baka matena niqira sasi igira na tamaqira ma na tinaqira. Igoe na God o loki sosongo mo susuliga tsapakae; igoe nogo na Taovia Susuliga Sosongo. 19 O pede sasagalidoua pipi na omea, migoe o naugira na omea loki sosongo. Mo morosigira pipi sui na omea ara naua igira na tinoni, mo saupeluna vanigira taonia niqira aqo ara naua. 20 Mi sau oka nogo, igoe o aqosigira na valatsatsa ma na omea ganataga tana Ejipt, mo naugira babâ moa tsau mai i dani eni tana Israel, mi laoqira goto pipi na puku na tinoni sui, me vaga ia, migira na tinoni sui pipi tana nauna ara donaginigo nogo igoe. 21 Tana susuligamu loki igoe o naugira na valatsatsa ma na omea ganataga, mara gini matagu loki igira na Ejipt kalina igoe o adirutsumigira nimu tinoni ni Israel tania i Ejipt. 22 Migoe nogo o sauvanigira nimu tinoni na kao lakataga iani, vaga o vekenogoa vanigira na mumuaqira. 23 Bâ, mi kalina ara mai tana kao iani mara aditamaniqira, migira ara tau goto rongomangamu, se kara mauri murigira nimu ketsa; mara tau saikesa naua na omea vaga igoe o ketsaliginigira kara naua. Maia nogo na rongona ti igoe o alomaia na rota seko loki e gadovigira kalina ia.
24 “Ko reia, igira na Babilonia ara maiginigami nogo, mara molokaea niqira gai na vouvou polia na verabau iani gana kara tangolia. Na vailabu, ma na liuna na vitoa, ma na lobogu, sauba ke naua me ke gini puka na verabau iani i limaqira nogo gamami gala igira. Eo igira na omea sui igoe o kate idanogoa ara laba sui nogo kalina ia. 25 Migoe Taovia God, o tû, mo ketsaliginiau nomoa kau volia na kao iani i mataqira igira ara sanga na momoro, atsa moa ti igira na Babilonia e varangi nogo kara tangolia na verabau iani.”
26 Mi tana, ma na Taovia e tsarivaniau, 27 “Inau nogo na Taovia niqira God na mamatana tinoni sui. Me tagara goto sa omea ke utugana vaniau inau. 28 Inau sauba kau moloa na verabau iani i limana a Nebukadnesar na taovia tsapakae ni Babilonia ma nina alaala na mane vaumate. 29 Migira na Babilonia ara maiginia na verabau iani sauba kara mololakena, me ke iru sui lakalaka, kolugira goto pipi sui na vale i tana igira na tinoni ara kodoa na bulunagai uruuru vania Baal i kelana i tana e atsa, mara qetua na sausau na uaeni vanigira na god peropero gana kara tsaiginia na korequ. 30 Tû tana tuturigana na mauriqira, igira na tinoni tana Israel ma na Juda ara naua moa na omea e tau dou i mataqu, mara gini tsaia na korequ. 31 Eo, tû tana dani ara logo vaolua na verabau iani, me tsau mai i dani eni, igira na tinonina ara naua me gini momosa loki na tobaqu. Minau au padakuti matena nogo kau toroutsania, 32 tana rongona pipi sui na omea tabaruga ara naua igira na tinoni tana Juda mi Jerusalem, kolugira niqira taovia tsapakae, ma niqira tinoni lokiloki, ma na manetabu, ma na propete. 33 Ara pilo tavamuri vaniau; me atsa moa ti inau au totu matengana na sasaniaqira, migira ara sove nomoa na rorongo gana kara gini sasaga. 34 Ara ba molokaegira moa niqira titinonina na god peropero marasibiga i laona saikesa nogo na Vale Tabu ara logoa gana na samasama vaniaqu inau, mara naqugasiginia. 35 Mara logogira goto visana na belatabu vania Baal tana Poi ni Hinom, gana kara gini savori-kodoputsa na daleqira mane ma na daleqira daki vania na god Molek. Inau au tau ketsaliginigira kara naua na omea iani, mau tau saikesa goto padâ kara naua na omea vaga ia, ma kara raqa sasiliginigira na tinoni tana Juda.”
God e Vekea Laka Sauba Kara Dou Visutugua Igira Nina Tinoni
36 Na Taovia na God ni Israel e tsarivaniau inau, “A Jeremia, igira na toga ara tsaria laka na vailabu, na liuna na vitoa, ma na lobogu, sauba ke naua me ke gini puka na verabau iani tana limana na taovia tsapakae ni Babilonia. Mi kalina ia, migoe ko rongomigotoa na omea inau kau tsaria. 37 Inau sauba kau adisaigira tugua na tinoni tanigira na vera sui i tana inau au sarangasigira bâ, tana niqu momosatoba ma na korequ loki, me sauba kau adivisumaigira tugua tana nauna iani, ma kau mologira kara totu raviravi dou. 38 Mi tana, migira sauba kara lia niqu tinoni, minau sauba kau lia niqira God. 39 Ma kau naua ma kara tobasai, ma kara muria kesa moa na sautu, gana kara padaloki sailaginiau inau, me ke gini dou na mauriqira igira, migira goto na kukuaqira. 40 Me sauba kau naua kesa na vaitasogi saliu kolugira. E utu goto kau mololea na nauana na omea dou vanigira, ma kau naua migira kara kukuni taniau tana tobaqira popono, ma kara gini tau goto piloligi taniau. 41 Eo, sauba kau gini mage manana na nauvaniaqira na omea dou, me sauba kau vaturi kalavatavigira tana kao iani.
42 “Me vaga nogo inau au molomaia na rota seko loki iani i koniqira na tinoni girani, me sauba goto kau sauvanigira pipi na omea dou sui au vekenogoa vanigira. 43 Na tinoni ara tsaria laka na kao iani e lia vaga saikesa na kaomate, tana e tau tugua ke mauri sa tinoni se sa omea tuavati, rongona na Taovia nogo e moloa i limaqira na Babilonia. Eo, minau na Taovia au tsaria laka igira na tinoni ni Israel sauba kara volivisugira tugua na uta i laona na kao iani. 44 Mi mataqira igira ara sanga momoro sauba kara voligira, ma kara marea na soaqira tana mamarena na tsabiri kao, ma kara bulutikakaia. Ma na omea iani sauba ke laba tana butona kao popono tana Benjamin, mi tana tsatsapa tetelo babâ polia na Jerusalem, mi laoqira na vera sui tana Juda, mi tana kao vungavungaga, mi tuaqira na tetena, mi tana Juda tabana i ata. Sauba kau adivisumaigira tugua na tinoni tana niqira kao. Inau nogo na Taovia au tsaria na omea iani.”