NA TURUPATU DOU VAGA E MAREA
A IOANE
Na Vuresi Makaliana Na Omea Ara Marea Tana Papi Iani
Na Turupatu Dou vaga e marea a Ioane e saumakalia laka a Iesu aia nogo na Gokona God saliu, me “lia tinoni na Goko, me mai totu i laoda.” (1:14)
A Ioane e marea na turupatuna na maurina a Iesu rongona e ngaoa laka ti asei ke tsokoa ke tutunina laka a Iesu aia na Dalena God manana, na Vagamauri God e vekenogoa vanigira nina tinoni tumai nogo i oka. Migira sui kara tutunina a Iesu, ti kara gini tamanina na mauri saliu. (20:31)
Tana tuturigana nina mamare, aia e adilabatigira na valatsatsa danga a Iesu e naugira ti ke gini labamaka na manana laka a Iesu nogoria na Vagamauri, na Dalena God. Mi muri, maia e maretsunagira nina goko a Iesu, tana e gini vuresi makalia na rongoqira na valatsatsa e naugira. Igita a reia tana turina iani laka ara visana tinoni ara tutunina a Iesu, mara tsarimurina. Mara visana ara sove tania moa, mara tovoa na tukapusiana nina aqo.
I laoqira na Lova 13 tsau tana 17, e totu nina goko na vailivu a Iesu vanitugira gana duli segeni moa ia, na mani kakaisiana tu niqira tutuni tana bongi noana na mateana.
Mi tana Lova 18 tsau tana 21, e totu na turupatuna kalina ara tangolia a Iesu, mara pedematesia, me mate tana gai ulutaligu. Mi muri, maia Iesu e maurivisutugua tania na mate, me labavulagia vanigira gana duli.
A Ioane e adilabatia sailagi laka igira sui ara tutunina manana laka a Iesu aia nogo “na sautu, ma na manana, ma na mauri” (14:6) mara tsarimurina, igira nogo ara tamanina na mauri saliu i laona na tobaqira.
Na Omea Ara Totu Tana Papi Iani
A Iesu na Gokona God e mailaba i barangengo 1:1-18
A Ioane Batista e sasani tinoni 1:19-34
Tugira gana duli idaida a Iesu 1:35-51
A Iesu e sasani tinoni 2:1–12:50
Nina sasani a Iesu idavia na mateana 13:1–17:26
Nina rota ma na mateana a Iesu 18:1–19:42
Na maurivisuana a Iesu ma na labana
vanigira gana duli 20:1-31
Na susuina tsotsodo na labana a Iesu 21:1-25
1
A Iesu Aia na Gokona God
Tana idana tsotsodo e totu na Goko. Me totu kolua God na Goko, me God na Goko. E tu mai nogo tana tuturigana tsotsodo, na Goko e totu kolua God. Mi konina nogo aia God e naugira na omea sui. Me tagara sa omea ke tau talu i konina aia. Na Goko aia nogo na pukuna na mauri, ma na mauri ia e saua na marara vanigira na tinoni sui. Me maka na marara tana rodo, me tau tangomana vania na rodo ke rodosia.
Ma 1:6 Mat 3:1; Mrk 1:4; Luk 3:1-2 God e mologinia kesa na mane, a Ioane na asana, me mai nogo aia, me turupatu vulagia vanigira na tinoni tana rongona na marara ia, rongona ti igira sui kara rongomia na turupatuna ma kara tutunina. Ma Ioane aia e tau na marara. E mai rongona moa ke sogogana na marara. Na Goko, aia nogoria na marara laka e tsunamai nogo i barangengo, me mararasigira na tinoni sui.
10 Na Goko ia e totu nogo i barangengo, ma God e aqosiginia na barangengo na Goko. Ma na barangeingo e tau nomoa reigadovia. 11 Aia e mai tana verana segeni nogo, migira segeni gana verakolu ara tau tabea. 12 Mara visana nomoa ara tabedoua mara tutunina, te aia e tamivanigira kara gini lia na dalena God. 13 Ara tau gini lia na dalena God tana nina kili sa tinoni, me tau goto vaga kesa na baka e talu tana ka gabuqira na tamana ma na tinana. Tagara. God segeni moa nogo aia na Tamaqira.
14 Me lia tinoni na Goko me mai totu i laoda, me dangatovu i konina na vangalaka ma na manana. Migita a reivulagia na mararana, aia na marara e tamanina rongona aia nogo na Dalena Tamana e kesa moa.
15 Ma Ioane e sogo gokona me tsaria, “Aia nogoria ngana, inau au gini goko vanigamu kalina au tsaria laka aia sauba ke mai i muriqu, maia e loki liusiau nomoa inau, rongona aia e totu nogo te au botsa inau.”
16 Maia e dangatovu nogo na vangailaka i konina, me gini vangalaka sosongo vanigita sui. Ma nina vangalaka vanigita e utu goto ke sui. 17 I sau God e savulaginia vania a Moses nina Ketsa vanigira nina tinoni. Mi konina moa a Iesu Kristo igita a tsodovulagia nina galuve ma na manana. 18 Tagara kesa ke morosilakana God kesa dani. Aia segeni moa na Dalena, aia e atsa vaga nogo God me totu i ligisana na Tamana, aia nogo e katevulagia na manana tana rongona God.
Nina Sasani a Ioane Batista
(Mateo 3:1-12; Marko 1:1-8; Luka 3:1-18)
19 Igira na taovia na Tsiu ara totu i Jerusalem, ara ketsaligira visana niqira manetabu ma na Levite kara balaba i konina a Ioane, ma kara veisuaa, “?Laka asei igoe?”
20 Ma Ioane e tau goto tiapoia, me tsarivulagi makalia, “Inau au tau na Mesia.”
21 Mara 1:21 Diu 18:15, 18; Mal 4:5 veisuaa, “?Me ti vaga ia, masei moa igoe? ?Laka igoe a Elija?”
Me gokovisu a Ioane, me tsaria, “Tagara, tau a Elija inau.”
Mara veisuagotoa, “?Se laka ko tau aia nogoria ngatsu na Propete ami pipitua igoe?”
Ma Ioane e tsaria, “Tagara goto.”
22 Mara tsarivania, “Me ti ke vaga ia, mo ko tsarimakalia vanigami laka asei igoe, ma kami gini adivisugoko vanigira ara raigami mai. ?Nagua ko tsarivanigami tana rongomu segeni?”
23 Ma 1:23 Aes 40:3 Ioane e gini gokovisu nina katemai a Isaia na propete, me tsarivanigira,
“ ‘Inau na liona kesa e guguu tana legai mangu:
!Kamu gotosia na sautu tana ke liu na Taovia!’ ”
24 Te ara tuu igira niqira mane adigoko na Parisii, 25 mara veisuatugua a Ioane, “?Me ti vaga igoe o tau na Mesia, mo tau goto a Elija, mo tau goto aia na Propete ami pipitua, megua ti o lesovitabugira na tinoni?”
26 Ma Ioane e gokovisu me tsaria, “Inau au gini lesovitabu moa na ko lee, mi levugamui e totu nogo kesa amu voginia. 27 Maia sauba ke labamai i muriqu, me tau ulagaqu inau kau nusiligia na itaina gana porotua.”
28 Na omea sui girani ara laba i Betani tabana i longa na Koo Jordan, i tana a Ioane e naua na lesovitabu.
A Iesu Nina Dalena Sipi God
29 Mi tana dani i muri, ma Ioane e rei baa a Iesu e maimai i sautu. Me qenaa, me tsarivanigira ara totu tana, “!Aia, kamu reia baa! !Aia nogoria nina Dalena Sipi God! !Aia sauba ke veoligia na sasina na barangengo! 30 Aia nogo inau au gini goko tana rongona vanigamu kalina inau au tsaria laka sauba kesa ke mai i muriqu, maia e loki liusiau baa inau matena e totu ida nogo aia te au botsa inau. 31 Minau au voginigotoa laka asei aia, mau mai nomoa kau gini naua na lesovitabu tana koo rongona kau sauvulagia aia vanigira na tinoni ni Israel ma kara gini donaginia.”
32 Ma Ioane e tsarimakalia na omea aia e reia: “Inau, au reia na Tarunga Tabu e tsunamai talu i gotu, me tsotsobo mala kulukulu i vungana aia. 33 Minau goto au tau vati donaginia moa laka aia nogoria na Mesia. Ma God aia e mologiniau kau gini lesovitabu na koo, e tsarivaniau laka ‘asei ti vaga ko reia ke tsobo na Tarunga Tabu i vungana, maia nogoria sauba ke gini lesovitabu na Tarunga Tabu.’ 34 Minau au reia e laba nogo na omea vaga ia, te au gini tsarivanigamu laka aia nogoria na Dalena God.”
I Tugira Gana Duli Idaida a Iesu
35 Mi tana dani i muri, ma Ioane e ba tu tugua tana nauna ia kolukaira ruka gana duli. 36 Mi kalina a Ioane e morosia a Iesu e liliu i sautu, maia e tsarivanikaira, “!Kamu ka reia baa, aia nogoria nina Dalena Sipi God!”
37 Mi kaira ara ka rongomia nina goko a Ioane mara ka tuu, mara ka tsarimurina a Iesu. 38 Me pilovisu a Iesu, me reikaira ara ka tsarimurina, me veisuakaira, “?Nagua amu ka lavea kamu?”
Mara ka tsaria, “?Iava o totu igoe, Rabi?” Ma na goko “Rabi” e vaga moa “Tarai.”
39 Ma Iesu e tsaria, “Mai, ma kamu ka reia.” Mi tana tagu ia, na gana ngongo na vati kiloko tana ngulavi. Mara ka tsarimurina mara ka ba tsau i valena, mara ka totu kolua na dani popono tana.
40 Kesa ka vidaqira kaira, aia nogoria a Adrea, na tasina a Simone Petero. 41 Ma Adrea e ba reia a Simone na tasina me tsarivania, “Ami tsodovulagia na Mesia.” Ma na rongona na goko “Mesia”, e vaga moa “Na Kristo”, ma na rongona na goko “Kristo” e vaga moa “Aia kesa God e vilia.” 42 Maia e dulikolua a Simone mara ka batsau i konina a Iesu.
Ma Iesu e moro baa i konina a Simone, me tsarivania, “Na asamu a Simone, dalena a Ioane, me sauba kara soaginigo a Kepas.” Ma na rongona na goko “Kepas”, e vaga moa “Petero”, ma na rongona na goko “Petero” e vaga moa “Na Vatu.”
A Iesu e Soakaira a Pilipo Ma Nataniel
43 Mi tana dani i muri, ma Iesu e aligiri na vano i Galilii. Maia e tsodoa a Pilipo me tsarivania, “!Ko mai koluau!” 44 A Pilipo na mane ni Betsaida, ka veraqira nogo kaira a Adrea ma Petero.
45 Ma Pilipo e tsodoa a Nataniel me tsarivania, “Goena, aia nogo na mane ri a Moses e mamare tana rongona i laona na papi na Ketsa, migira goto na propete ara mamare tana rongona ia, i kagami ami ka tsodonogoa. Maia nogo a Iesu na dalena a Iosepo ni Nasaret.”
46 Ma Nataniel e veisuaa, “?Me laka sa omea dou koegua ke talumai i Nasaret?”
Ma Pilipo e tsarivania, “Mai moa mo ko reia.”
47 Mi kalina a Iesu e morosia a Nataniel e maimai, me gini goko tana rongona aia me tsaria, “!Iani e kesa na Israel manana, me voo na malapalu!”
48 Ma Nataniel e veisuaa a Iesu, “?E koegua te o donaginiau igoe?”
Ma Iesu e tsaria, “E tau vati soago moa a Pilipo, minau au reigo nogo tana vavana kesa na gai.”
49 Me novo a Nataniel me tsaria, “!Ei, Taovia, igoe manana na Dalena God! !Igoe nogo nimami Taovia Tsapakae igami na Israel!”
50 Ma Iesu e tsarivania, “?Laka igoe o tutunina rongona moa inau au tsarivanigo laka au reigo kalina o totu i vavana na gai? !La! Tau na omea loki ia. !I muri ti sauba ko reigira na omea ke loki sosongo baa!” 51 Ma 1:51 Gen 28:12 Iesu e tsarigotoa vanitugira, “Inau, au tsarivanitugamu na manana: sauba kamu tu morosia na baragata ke ova, migira nina angelo God kara tsunadato i vungana na Dalena Tinoni.”

1:6 1:6 Mat 3:1; Mrk 1:4; Luk 3:1-2

1:21 1:21 Diu 18:15, 18; Mal 4:5

1:23 1:23 Aes 40:3

1:51 1:51 Gen 28:12