19
Mi tana, maia Pilate e saua a Iesu vanigira nina mane vaumate kara ramitsia. Migira na mane vaumate ara virigia na itai kokonaga mara sagelaginia i lovana a Iesu. Mara sagelivania na polo tsitsibora. Mara tuu i matana mara tsirigana mara tsarivania, “!Ke mauri oka niqira Taovia Tsapakae na Tsiu!” Mara davaa.
Ma Pilate e tsulutsuna tugua kesa goto kalina, me goko baa vanigira na toga me tsaria, “Kamu reia, sauba kau adirutsumia vanigamu rongona igamu kamu reiginia laka inau au tau tsodoa kesa na rongona kau pedematesiginia.”
Ma Iesu e rutsu tsunamai kolua na viviruna na itai kokonaga i lovana ma na polo tsitsibora tana konina. Ma Pilate e tsarivanigira, “!De! !Kamu reia iani nogo na mane!”
Mi kalina igira na taovia na lotu ma na mane matali Vale Tabu ara morosia a Iesu, ara guguu loki mara tsaria, “!Pogalobatia! !Pogalobatia!”
Ma Pilate e tsarivanigira, “Vaga ia, migamu segenimui kamu adia ma kamu pogalobatia. Inau au tau tsodoa sa omea seko kau pedematesiginia.”
Mara gokovisu na toga mara tsaria, “Tana nimami Ketsa igami ara marea laka na tinoni vaga ia ke mate nomoa, rongona e tavongani tsarisegenina laka e Dalena God aia.”
Mi kalina a Pilate e rongomia na omea vaga ia, me gini matagu loki goto baa. Me sagevisu i valena, me veisuaa a Iesu, “?Laka na ava vaga igoe?”
Ma Iesu e tau goto gokovisu. 10 Ma Pilate e tsarivania, “?Megua ti o tau goto gokovisu vaniau? Ko papadadoua igoe laka inau au tamanina na susuliga gana kau nusigo se kau tamia kara pogalobatigo tana gai ulutaligu.”
11 Ma Iesu e tsaria, “Eo, me ti vaga God ke tau tusuvanigo na susuliga vaga ia, me utu nomoa ko tangomana na tuliusiaqu inau. Maia nogoria na rongona ti aia na mane e sauligiau vanigo aia e sasi liuliu baa.”
12 Mi kalina a Pilate e rongomia na goko vaga ia, maia e tovoa na lave sautuna na nusileana a Iesu. Migira na toga ara guguvisu loki baa mara tsaria, “!Ti vaga ko nusilea aia, me vaga moa ti igoe o tau na kulana na Sesar! !Asei ti ke tavongani tsarisegenina laka aia e taovia tsapakae, tinoni vaga ia e peamangana na Sesar!”
13 Mi kalina a Pilate e rongomia na goko vaga ia, maia e adirutsumia a Iesu i tano, me totu puka tana sasana na pede tana nauna tana ara soaginia “Na Pakoka Vatu”. Tana goko Hibru ara soaginia “Gabata”. 14 Mi tana tagu ia na gana ngongo saikesa na niaso vota, na dani idavia na Paseka niqira Dani Tabu Loki na Tsiu. Ma Pilate e tsarivanigira na toga, “!Iani nogo gamui taovia tsapakae!”
15 Migira ara guguu mara tsarivisu vania, “!Matesia! !Matesia! !Pogaa tana gai ulutaligu!”
Ma Pilate e veisuagira, “?Me laka amu ngaoa kau pogaa tana gai ulutaligu gamui taovia tsapakae?”
Migira na taovia na lotu ara gokovisu mara tsaria, “!E kesa lelee moa gamami taovia tsapakae igami, aia nogo na Sesar!”
16 Mi tana ma Pilate e livua a Iesu i limaqira kara pogaa tana gai ulutaligu.
Ara Pogaa a Iesu Tana Gai Ulutaligu
(Mateo 27:32-44; Marko 15:21-32; Luka 23:26-43)
Mara tangolia a Iesu. 17 Ma Iesu e rutsu i tano, me kalagaia na gai ulutaligu, me baa tana nauna ara soaginia “Tsitsivina na Lova”. Tana goko Hibru ara soaginia “Golgota”. 18 Mi tana ara pogaa a Iesu tana gai ulutaligu. Mara pogakaira goto ruka na mane tabana mi tabana, ma Iesu ka levugaqira.
19 A Pilate e marea kesa na pava me tusua vanigira kara pogaa i kelana na gai ulutaligu. Ma na goko e marea tana pava e vaga iani, “A Iesu ni Nasaret, niqira Taovia Tsapakae na Tsiu.” 20 Mara danga sosongo na tinoni ara tsokoa na mamare iani, na rongona tana nauna i tana ara pogaa a Iesu e tau ao sagata tania na vera loki. Ma na mamare e marea a Pilate tana pava e marea tolu tana goko tavosi, na goko Hibru, na goko Latin, ma na goko Grik. 21 Migira na taovia na lotu ara tsarivania a Pilate, “Ko laka na mareana laka aia ‘Niqira Taovia Tsapakae na Tsiu.’ Ko marea moa laka aia ngana e tsari segenina inau niqira Taovia Tsapakae na Tsiu.”
22 Ma Pilate e tsarivanigira, “Na omea inau au marea, au marea nogoria.”
23 Mi murina ara poga sui a Iesu tana gai ulutaligu, migira na mane vaumate ni Roma ara adigira na polona a Iesu, mara tuvarivotagira vati turina, pipi mane e adia kesa turina. Mara adigotoa na polona sagesage, ara vosiponoa kesa moa na polo. 24 Migira 19:24 Sam 22:18 na mane vaumate ara gini vaigokovigi mara tsaria, “Iani ka laka na putsivotana. Ida moa, ma ka tsonikutsu matena tana daesi, ma ka reia asei ti ke managana na adiana.” Na omea iani e laba vaga ia, ke gini manatovu na Mamare Tabu i tana e totu na tsaqina goko vaga iani,
“Ara tuvarivotagira na poloqu,
mara tsonikutsu matena na poloqu sagesage.”
Ia nogoria e vaga na omea ara naua igira na mane vaumate.
25 Ara tu tuu varangi i ligisana na gai ulutaligu tana e tsautsau a Iesu, tugira ko Maria na tinana nogo, ma na tasina tinana aia ko Maria na savana a Klopas, maia goto ko Maria Madalena. 26 Ma Iesu e moro baa i konina na tinana, me reigotoa gana duli galugaluve e tutuu goto tana. Ma Iesu e goko baa vania na tinana me tsaria, “Daki igoe, aia nogo na dalemu.”
27 Me goko baa goto vania gana duli me tsaria, “Aia nogo na tinamu.” Me tuu kalina ia maia gana duli e adia baa ko Maria i valena.
E Mate a Iesu
(Mateo 27:45-56; Marko 15:33-41; Luka 23:44-49)
28 Ma 19:28 Sam 22:15; 69:21 Iesu e dona nogo laka kalina tsotsodo nogo ia aia e suilavaginigira pipi sui nina aqo, me rongona ke gini manatovu na omea ara marea tana Mamare Tabu, te aia e tsaria, “Au marou.”
29 Me kesa na bilo e totu nogo tana, na uaeni vavai i laona. Mara adia kesa na mamasa mara lumia tana uaeni, mara tsukia tana ade, mara molokae vania i mangana. 30 Me inuvidana moa a Iesu me tsaria, “!Au pirugira sui!”
Me tao na lovana, me sauvisua na tidaona.
Ara Baoa na Katsarana a Iesu
31 Migira na taovia na Tsiu ara baa i konina a Pilate, mara ngasua ti ke tamivanigira na kutsiana na tuaqira tugira tolu na tinoni ara tu tsautsau tana gai ulutaligu, ma kara aditsuna tu koniqira. Ara gini nongia vaga ia rongona tana dani ia na Dani idavia na Sabat. Mara tau ngaoa tu koniqira kara totu moa tana gai ulutaligu me ke tsau tana Dani na Sabat, rongona tana Sabat ia e gado niqira Dani Tabu loki putsikae, aia na Dani na Paseka.
32 Migira na mane vaumate ara baa mara kutsia na tuana na kesanina mane, mara baa goto tana rukanina mane, kaira ara pogakaira pala kolua a Iesu. 33 Mi kalina ara mailaba i konina a Iesu, mara tsodovulagia laka aia e matepitsu nogo. Mara tau goto kutsia na tuana. 34 Me kesa vidaqira na mane vaumate e baoa na katsarana a Iesu, me rutsumai saviliu na gabu ma na koo.
35 Aia e reiginia na matana na omea vaga girani, aia nogo e gini turupatu vulagia, na rongona ti igamu goto kamu gini tutunina laka na omea aia e tsaria e mana. Maia segenina goto e dona laka na omea aia e tsaria e mana. 36 Ara19:36 Eks 12:46; Nabas 9:12; Sam 34:20 gini laba na omea vaga girani rongona nogo ke gini manatovu na Mamare Tabu i tana ara marea na goko vaga iani, “Tagara goto ke tau takutsi kesa na sulina.” 37 Me19:37 Sek 12:10; Kate 1:7 kesa segeni goto tana butona na Mamare Tabu ara katea laka, “Sauba na tinoni kara tutuu ma kara bungutia aia ara baoginia na bao.”
Ara Qilua a Iesu
(Mateo 27:57-61; Marko 15:42-47; Luka 23:50-56)
38 Mi muri ma Josep ni Arimatea e ba laba i konina a Pilate, me nongia na konina a Iesu. Ma Josep aia goto kesa gana duli a Iesu me liu dodo moa me tau labamaka, rongona e matagunigira na taovia na Tsiu. Ma Pilate e tamivania, maia e baa me aditsunaa na konina a Iesu. 39 Ma19:39 Ioa 3:1-2 Nikodemus, aia na mane e ba reia a Iesu me goko kolua i votangana tana bongi, e dulikolua a Josep, me adimaia na papasa sigini dou e tolu sangavulu na kilo gana mamava. 40 Kaira na mane ara ka adia na konina a Iesu mara ka tsaboroginia na polo katsi, mara ka tsonia na papasa sisigini tana polo ia, vaga tana niqira sasaga na Tsiu ara lavu na nauana kalina ara tuu na qiluana kesa tinoni.
41 Mi tana nauna tana ara matesia a Iesu e totu kesa na uta tana, mi tana goto e totu kesa na vatuluma vaolu ara tau vati qilua kesa tinoni i laona. 42 Ma na rongona na dani ia na dani idavia na Sabat, ma na rongona goto na vatuluma ia e totu varangi dodo, te ara qilua na konina a Iesu i tana.

19:24 19:24 Sam 22:18

19:28 19:28 Sam 22:15; 69:21

19:36 19:36 Eks 12:46; Nabas 9:12; Sam 34:20

19:37 19:37 Sek 12:10; Kate 1:7

19:39 19:39 Ioa 3:1-2