NA TURUPATU DOU VAGA E MAREA
A LUKA
Na Vuresi Makaliana Na Omea A Luka E Marea Tana Papi Iani
Na Turupatu Dou vaga e marea a Luka e saumakalia laka a Iesu aia nogo na Vagamauri God e vekea, mara amesi sosongolia igira na Israel. Maia nogo goto niqira Vagamauri igira na mamatana tinoni sui lakalaka. A Luka e saumakaligotoa laka na Tarunga Tabu nogo e mologinia a Iesu ke gini “turupatuna na Turupatu Dou vanigira na tinoni sekona lee, ara tau tamanina sa omea.” (4:18) Mi tana nina mamare aia e adilabatigotoa nina galuve loki a Iesu vanigira na tinoni sui, igira e gadovigira pipi na vatana na rota.
Ma na papadana na magemage e labadato danga kalina i laona nina mamare a Luka. Me laba putsikae baa tana tuturigana nogo, kalina aia e marea na turupatuna na botsana a Iesu i barangengo, mi tana susuina goto, kalina a Iesu e dato i baragata.
A Luka e maregotoa na turupatuna na tuturigana ma nina dato babaa na tutuni Kristiano, murina a Iesu e dato i baragata. Ma na turupatu iani e totu tana papi ara soaginia “Niqira Aqoaqo na Apostolo.”
Ara danga goto na omea a Luka segeni moa e maretsunagira. Igirani nogoria na omea vaga gira: niqira linge igira na angelo kalina a Iesu e botsa vaolu; ma na turupatuna tana rongoqira na mane pitusipi ara ida na reiana i Betlehem; mi kalina a Iesu na baka e totuvisu tana Vale Tabu i Jerusalem; ma na gokolia na Mane Galuve ni Samaria, ma na gokolia na Baka Tsotsogo.
Putsikae baa tugirani na omea ara tu tau kuti na laba pipi kalina i laona nina mamare a Luka: laka nina aqo pipi tinoni ke nonginongi babaa; ma nina aqo na Tarunga Tabu e naua i laoqira na tinoni; ma niqira aqo igira na daki kalina e tsigovera a Iesu; ma nina galuve loki God, aia e gini nusiligia niqira sasi na tinoni.
Na Omea Ara Totu Tana Papi Iani
Na goko idaida 1:1-4
Ka niqira botsa ma ka bakaqira a Ioane Batista
ma Iesu 1:5–2:52
A Ioane Batista e sasani tinoni 3:1-20
Na lesovitabuana ma na gokotabo vaniana a Iesu 3:21–4:13
A Iesu e tuturiga nina aqo tana Galilii 4:14–9:50
E tuu i Galilii me ba tsau i Jerusalem 9:51–19:27
A Iesu e sasani tinoni i Jerusalem 19:28–21:38
Nina rota ma na mateana a Iesu 22:1–23:56
Na maurivisuana a Iesu ma na datoana i baragata 24:1-53
1
A Luka e Marea na Turupatu Dou Iani Vania a Teopilus
Vanigo igoe na Taovia Loki a Teopilus.
Ara danga nogo na tinoni ara tovokakainogoa laka kara maretsunaa na turupatuqira pipi na omea ara laba i laomami igami. Ara maretsunagira na omea ami rongomia i koniqira igira ara sanga na reiaqira na omea girani tumai nogo tana tuturigana, mara gini turupatuna vanigami. Minau au vileke doudougira na omea sui girani tuu tana tuturigaqira, te inau au pada laka e dou ti kau marepukaligira vanigo, rongona igoe ko donadouginia na manana popono tana omea sui vaga igoe o gini sasani nogo.
Na Angelo e Katemaia na Botsana A Ioane Batista
Mi tana tagu kalina a Herod e taovia tsapakae tana Judea, me totu goto tana kesa na manetabu a Sekaria na asana, aia e muridatoa na puku manetabu tu konina a Abija. Ma ko Elisabet na asana na tauna. Maia goto e botsa tana puku manetabu nogo i konina a Aaron. Mi kaira e dou sosongo ka niqira sasaga i matana God, mara ka muridou saikesaligira pipi sui na vovorona nina ketsa ma nina vali na Taovia. Mara ka tau tamani baka rongona ko Elisabet e mamane. Mi tana tagu ia, aia ko Elisabet e dakidaki nogo, maia Sekaria e tuqatuqa sosongo goto.
Me kesa dani, maia Sekaria e sanga aqo tana Vale Tabu. Mi tana dani ia, vaga nogo tana niqira lavu igira na manetabu, ara vilia a Sekaria ke kodoa na buluna na gai uruuru tana belatabu. Te aia e sage tana Vale Tabu me baa i laona na Nauna Tabu. 10 Mi tana tagu popono aia e gini tototu na kodoana na buluna na gai uruuru, migira na toga ara totu i tano mara nonginongi.
11 Me kesa nina angelo na Taovia e laba malemale vania, me tuu tabana madoa na belatabu, i tana aia e kodoa na buluna na gai uruuru. 12 Mi kalina a Sekaria e morosia ia, maia e novo loki me matagu. 13 Ma na angelo e tsarivania. “!Ko laka na matagu, a Sekaria! God e rongominogoa nimu nonginongi, maia ko Elisabet na taumu sauba ke vasuvanigo kesa na dalemu mane. Migoe sauba ko soaginia a Ioane. 14 !Me sauba igoe ko gini mage, me ke dou sosongo na tobamu, migira goto na tinoni danga sauba kara gini mage kalina aia ke botsa! 15 Aia sauba ke loki sosongo i matana na Taovia. Ma nina aqo ke tau inu uaeni se kesa na ko susuliga. Ma na Tarunga Tabu sauba ke totuvia tuu tana dani ke botsa. 16 Me sauba ke tangomana na piloana na tobaqira danga na tinoni ni Israel, ma kara pilovisutugua i konina na Taovia niqira God. 17 Aia nogo sauba ke votisautu vania na Taovia, ma na susuligana aia ma nina mana ke atsa vaga saikesa nogo a Elija na propete. Sauba ke piloa na tobaqira na tinoni petsakoe, ma kara muritugua na sasaga dou. Me sauba ke vangarau manogatia na tobaqira na tinoni vania na maiana na Taovia.”
18 Ma Sekaria e tsarivania na angelo, “?Ke koegua ti kau donaginia laka aia ke vaga? Inau au tuqatuqa nogo, me dakidaki goto na tauqu.”
19 Ma na angelo e tsarivania, “Eo, minau a Gabriel. Au totu sailagi i matana God, maia nogo e raiau kau adimaivanigo na turupatu dou iani. 20 Ma na rongona igoe o tau tutunina na omea inau au tsaria vanigo, me sauba ke bulu lapimu, me ke utu vanigo na goko poi ke gado tana dani ke laba na omea inau au katenogoa vanigo.”
21 Migira na tinoni ara pitua a Sekaria laka ke rutsu, mara tau dona na rongona gua ti aia e gini tototu oka sosongo vaga ia i laona na Vale Tabu. 22 Mi kalina a Sekaria e rutsu tsunamai, me tovoa laka ke goko vanigira me utu, me gini goko moa na limana. Mi tana igira ara padagadovia tsaku laka aia e reilakana kesa na omea i laona na Vale Tabu.
23 Mi kalina e putsi nogo nina tagu na aqo i laona na Vale Tabu, ma Sekaria e visutugua i verana. 24 Tau oka i muri, maia ko Elisabet na tauna e tiana, mi laona e tsege na vula aia e tau goto mololea na valena. 25 Maia e tsaria moa, “!Kalina tsotsodo ia e dou sosongo vaniau na Taovia! !Aia e adiligi taniau gaqu paluvangamaa i mataqira na tinoni!”
Na Angelo e Katemaigotoa Na Botsana a Iesu
26 Mi tana ononina nina vula ko Elisabet, ma God e moloa na angelo Gabriel ke ba goto kesa tana vera tana Galilii, i Nasaret na asana. 27 E adi turupatu baa vania kesa na baka daki siama ara anevaninogoa kesa na mane, a Iosepo na asana, aia na puku konina a David. Ma na asana na baka daki ia, ko Maria. 28 Mi kalina na angelo e labamai konina ko Maria maia e tsarivania, “!Ko gini mage loki igoe! !Na Taovia God e vangalaka sosongo vanigo, me totu nogo i konimu!”
29 Me gini novo sosongo ko Maria na rongomiana nina turupatu na angelo, me lalavea nagua na papadana nina goko.
30 Ma na angelo e tsarivania, “Ko laka na matagu ko Maria; God e reingao sosongoligo. 31 Me sauba ko tiana, mo ko vasua kesa na baka mane, migoe ko soaginia a Iesu. 32 Aia sauba ke loki ma kara soaginia na Dalena God. Ma na Taovia God sauba ke livukaea ke mala vaga nogo a David na mumuana. 33 !Maia goto sauba ke taovia vanigira na duli i konina a Jakob na dani ma na dani; ma nina tamani e utu ke sui!”
34 Ma ko Maria e tsarivania na angelo, “?Me ke koegua ti ke laba vaga vaniau, na rongona au tau donaginia sa mane?”
35 Ma na angelo e gokovisu vania me tsaria, “Na Tarunga Tabu sauba ke tsuna i konimu, ma na susuligana God ke ungasigo. Aia nogoria na rongona ti na dalemu tabu sauba kara soaginia na Dalena God. 36 Mo ko dona goto laka ko Elisabet na tasimu, aia goto e tiana nogoa kesa na dalena mane, atsa moa ti aia e dakidaki sosongo nogo. Mi kalina eni ara putsi nogo ono nina vula aia ara soaginia na daki mamane. 37 Na rongona e tagara sa omea ke utugana vania God.”
38 Me tsaria ko Maria, “Inau nina tseka na Taovia. Ke laba vaniau na omea vaga o tsarinogoa igoe.” Mi tana ma na angelo e nanga lee.
Ko Maria e Tsigovia ko Elisabet
39 Me tuu ko Maria, me onioni, me vano galigali kesa tana vera vungavungaga tana Judea. 40 Me ba sage i valena a Sekaria, me soadoua ko Elisabet. 41 Mi kalina ko Elisabet e rongomia nina goko ko Maria, me tavongani aligiri na meomeo i tobana. Ma na Tarunga Tabu e totuvia ko Elisabet, 42 maia e gokodato me tsarivania ko Maria, “!Igoe, aia God e soadougo tana daki sui, me soadougotoa na dalemu i tobamu! 43 ?E koegua vaga te e laba vaniau na omea loki iani, na tinana niqu Taovia e mailaba me tsigoviau? 44 Rongona kalina tsotsodo inau au rongomia nimu goko igoe, ma na baka i tobaqu e mage me aligiri. 45 !Ke dou sosongo baa vanigo igoe, rongona o tutunina laka na omea na Taovia e tsarivanigo sauba ke laba manana vanigo!”
Ko Maria e Teaa na Linge na Tsonikaeana na Taovia
46 Maia ko Maria e tsaria,
“!Na tidaoqu e tsonikaea na Taovia;
47 ma na tobaqu e gini magemage rongona God niqu Vagamauri,
48 maia nogo e iroviau, inau nina tseka tetelo lee!
Eo, me tuu i dani eni me ke baa, igira na tinoni sui kara soadouau,
49 tana rongona na omea loki aia God susuliga e nauvaniau.
Me tabu loki na asana;
50 aia e saua nina galuve vanigira ara kukuni tania,
igira sui na vatavata ma na vatavata.
51 Aia e saukaea na limana susuliga,
me sarangasigira na tinoni ara sasaga kaekae.
52 Me molotsunaligira tania niqira sasana na totukae igira na taovia susuliga,
me molokaegira igira ara palatsuna.
53 E masuliginigira na omea dou igira ara vitoa,
me railigigira lee igira ara tamani levo.
54 E manalia nina veke e naunogoa vanigira na mumuada i sau,
me mai na sangaada igita na Israel, igita nina tinoni nogo.
55 !Me tau goto padalea na saugaluve vania a Abraham,
me vanigira sui na puku konina aia na dani ma na dani!”
56 Ko Maria e totu gana ngongo tolu na vula i valena ko Elisabet, te e visutugua i verana.
E Botsa a Ioane
57 Me tsau nina tagu tana ko Elisabet ke vasusu, maia e vasua kesa na dalena mane. 58 Migira gana verakolu ma na kamana ara rongomia na omea dou sosongo na Taovia e nauvania ko Elisabet, migira sui ara magemage patakolua.
59 Mi kalina e tovu e alu na bongina na baka, mara mai rongona kara paripapadana, mara pada laka kara tango malavuginia a Sekaria, na mavuna na tamana. 60 Ma na tinana e tongo vanigira me tsaria, “!Tagara! Kamu soaginia a Ioane.”
61 Mara tsarivania, “!Me tagara sa kamamu igoe ke tamanina na soa vaga ia!” 62 Te ara gini goko limaqira vania na tamana, mara veisuaa laka asei na asana kara soaginia na baka ia.
63 Ma Sekaria e nongigira kara tusuvania na omea na mamare, maia e marea na goko iani, “Kamu soaginia a Ioane.” !Mara gini novo loki igira sui! 64 Mi tana tagu tsotsodo ia e tanusi na lapina a Sekaria, me tuturiga na tsonikaeana God.
65 Mara gini matagu mate igira sui ka gaqira verakolu, me tangi na rongona na omea vaga ia, me poli poponoa tana vera vungavungaga ni Judea. 66 Pipi sei ara rongomia na omea vaga ia, ara pada i tobaqira mara tsaria, “?Nagua sauba ke lia vaga na baka iani?” Na rongona na susuligana na Taovia e labamaka sosongo i konina.
A Sekaria Goto e Teaa na Linge na Tsonikaeana na Taovia
67 Ma na Tarunga Tabu e mararasia na tobana a Sekaria na tamana a Ioane, maia e tuu, me katevulagia nina goko God, me tsaria:
68 “!Igita ka tsonikaea na Taovia, nida God igita na Israel!
Aia e mai nogo na sangaada ma na maurisiada, igita nina tinoni.
69 E manogati vanigita nogoa kesa na Vagamauri susuliga,
aia e talu tana puku konina a David nina maneaqo.
70 Aia e vekenogoa tana mangaqira nina propete tabu i sau vasau
71 laka aia ke maurisigita tanigira gada gala,
me tania na limaqira igira sui ara reisavigita.
72 Me tsaria ke saugaluve vanigira na mumuada
me ke padatugua nina veke tabu.
73-74 E gini vatsa vania a Abraham na mumuada,
laka ke maurisigita tanigira gada gala,
me ke gini sui na matagu i tobada,
75 ma ka dona na aqo dou tana rago i matana
pipi na dani tana maurida.
76 Migoe na dalequ, sauba kara soaginigo nina propete na Taovia nida God.
Migoe sauba ko ida vania na Taovia,
mo ko votisautu vania,
77 mo ko turupatuna vanigira nina tinoni laka sauba kara mauri,
rongona God nogo sauba ke nusiligigira niqira sasi.
78 Tana nina galuve loki God vanigita,
aia sauba ke naua me ke datomai i konida na aso na mauri saliu,
79 Ke tuu i gotu me ke marara tsunamai vanigira ara totu tana ungana na mate,
me ke tudumigita baa tana sautu na rago.”
80 Ma na baka ia e kiki rago me loki babaa tana konina kolu sasagana. Me ba totu tana legai mangu, poi e tsau tana dani aia e laba i malena vanigira na tinoni ni Israel.