NA TURUPATU DOU VAGA E MAREA
A MARKO
Na Vuresi Makaliana na Omea Ara Marea Tana Papi Iani
Na Turupatu Dou vaga e marea a Marko e tuturiga vaga iani: “Iani nogo na Turupatu Dou tana rongona a Iesu Kristo na Dalena God.” (1.1) Tana nina mamare popono, a Marko e adikaea laka e koegua a Iesu e ngongoragi sosongo pipi tana aqo dou vaniaqira na tinoni, me laka aia e tamanina goto gana susuliga na tsialigiaqira na tidao seko, ma na veoligiana niqira sasi na tinoni. Ma Iesu segenina nogo e tsari makalia laka aia nogo na Dalena Tinoni e mai i barangengo, rongona ke saua na maurina ke gini suivisuginigira na tinoni sui tania niqira sasi.
A Marko e marea na turupatuna na maurina a Iesu tana goko maka me mamauriga. E ida talu e gini goko tana rongona a Ioane Batista, ma nina lesovitabu a Iesu, ma na tsonitabo na tidao seko e nauvania. Mi muri, me ba saviliu na gini goko tana rongona nina aqo a Iesu na maurisiaqira na tinoni ma na sasaniaqira. E nauvaganana ia, me kiki rago migira gana duli a Iesu ara gini padagadovi dou baa laka aia manana nogo na Dalena God e tsunamai i barangengo. Migira gana gala a Iesu ara gini masugu loki vania, mara reisavi sosongolia baa.
Mi tana Lova 11 me tsau tana Lova 16, a Marko e gini turupatuna na omea ara laba vania a Iesu tana susuina na uiki na maurina i lao eni, putsi baa na mateana tana gai ulutaligu, ma na maurivisutuguana tania na mate.
Na Omea Ara Marea Tana Papi Iani
A Ioane Batista e sasani tinoni 1:1-8
Na lesovitabuana ma na gokotabo vaniana a Iesu 1:9-13
A Iesu e tuturiga nina aqo tana Galilii 1:14–9:50
E tuu i Galilii me ba tsau i Jerusalem 10:1-52
A Iesu e sasani tinoni i Jerusalem 11:1–13:36
Nina rota ma na mateana a Iesu 14:1–15:47
Na maurivisuana ma na datoana i baragata 16:1-20
1
A Ioane Batista e Sasani Tinoni
(Mateo 3:1-12; Luka 3:1-18; Ioane 1:19-28)
Iani nogo na Turupatu Dou tana rongona a Iesu Kristo na Dalena God.
Aia e tuturiga vaga nogo e marea a Isaia na propete me tsaria,
“God e tsaria, ‘Sauba kau moloa niqu tabegoko ke idavigo,
me ke vangarau sautu vanigo.’
E kesa e guguu i laona na legai mangu, me tsaria:
‘!Vangarau manogatia na sautu vania na Taovia;
gotolia na nauna tana aia ke liu!’ ”
Vaga ia, ma Ioane e labamai i laona na legai mangu, me lesovitabugira na tinoni, me sasanigira. Me tsarivanigira, “Kamu piloligi tanigira nimui sasi, ma kamu lesovitabu, maia God sauba ke padalegira nimui sasi.” Na tinoni sui tana butona kao ni Judea mi tana verabau ni Jerusalem, ara sulungana baa na rongomiana nina sasani a Ioane. Ara koevulagia niqira sasi, maia e lesovitabugira tana Koo Jordan.
A Ioane e sagelia na polo ara vosiginia na ivuna na kamelo, me soritaliguginia na bunguna na itai ara aqosiginia na kokorana na kamelo. Me ngiti gana mutsa na kipo ma na bulumitsua. Me katevulagi vanigira na tinoni me tsaria, “Aia na mane sauba ke labamai i muriqu inau, aia e loki sosongo baa liusiau inau. Me tau goto ulagaqu inau na gogoro tsuna ma na nusiligiana na itaina gana porotua. Inau, au lesovitabugamu tana ko lee moa, maia sauba ke lesovitabuginigamu na Tarunga Tabu.”
A Ioane e Lesovitabua a Iesu
(Mateo 3:13-17; Luka 3:21-22)
Tau oka i muri, ma Iesu e mololea i Nasaret tana butona na momoru ni Galilii, me baa i konina a Ioane rongona aia ke lesovitabua tana Koo Jordan. 10 Mi kalina a Iesu e vasini moa tuligi tania ma koo, maia e morosia e ova na baragata, ma na Tarunga Tabu e tsunamai i konina tana rereina na kulukulu. 11 Me talumai i gotu kesa na goko e tsaria, “Igoe na Dalequ galugaluve, au reingao sosongoligo.”
Na Tidao Seko e Gokotabo Vania a Iesu
(Mateo 3:13-17; Luka 4:1-13)
12 Me tsaku ma na Tarunga Tabu e raia a Iesu ke vano tana legai mangu. 13 Mi tana e ba totu vati sangavulu na dani, maia Satan e gokotabo vania. Mara danga na omea atsi ara totu goto tana. Te ara labamai na angelo, mara sangaa.
A Iesu e Soatugira Vati Na Mane Lavetsetse
(Mateo 4:12-22; Luka 4:14-15; 5:1-11)
14 Mi murina ara tsonia a Ioane tana vale sosori, ma Iesu e vano tana Galilii ke gini turupatu vulagia na Turupatu Dou e talu i konina God. 15 Me tsarivaganana, “!E laba nogo na tagu dou, ma na verana God e mai varangi nogo! !Kamu piloligi tanigira nimui sasi, ma kamu tutunina na Turupatu Dou!”
16 Mi kalina a Iesu e liu baa ligisana na Reku ni Galilii, maia e reikaira ruka na mane lavetsetse, a Simone, aia a Iesu e soaginigotoa a Petero, ma na kulana aia Adrea, ara ka vugo tsetse. 17 Ma Iesu e tsarivanikaira, “Mai, ma kamu ka tsari muriqu, minau kau sasanikagamu na vugo tinoni.” 18 Me tsaku ara ka mololea ka niqira vugo, mara ka tsarimurina a Iesu.
19 Maia e baa tetelo goto, me reikaira goto ruka na tamakula tavosi, a Iakobo ma Ioane, kaira na dalena a Sebedi. Ara ka tototu kolua ka tamaqira i laona tu niqira uaqa, mara tu aragoa tu niqira vugo. 20 Mi kalina a Iesu e morosikaira, maia e soakaira kara ka murigotoa. Mara ka tuu mara ka mololea a Sebedi ka tamaqira i laona na uaqa kolugira nina maneaqo, mara ka tsarimurina a Iesu.
Kesa na Mane e Totuvia na Tidao Seko
(Luka 4:31-37)
21 A Iesu migira ganaduli ara mai tsau tana vera loki ni Kapernaum. Mi tana dani na Sabat, ma Iesu e sage tana vale lotu me tuturiga na sasaniaqira na tinoni. 22 Migira sui ara rongomia ara gini ganataa na rongomiana na omea e sasaniginigira, rongona e tau rorongo vaga na omea ara rongomia i koniqira na tarai na Ketsa. Maia e vaga kesa e gini tarai tana susuligana loki.
23 Mi tana dani ia, e sagemai goto i vale lotu kesa na mane e totuvia na tidao seko. Maia e kanga loki me tsaria, 24 “!Ae! ?Nagua o ngaoa i konimami igoe a Iesu ni Nasaret? ?Laka o mai ieni rongona o ngaoa ko sekoligami ngatsu? !Inau au dona nogo laka asei igoe – igoe nogo na Dalena tabu God!”
25 Ma Iesu e ketsalia na tidao seko me tsarivania, “!Ko mui igoe, mo ko rutsuligi tania na mane iani!”
26 Ma na tidao seko e keseli kakaia na mane ia, me kanga loki me rutsuligi tania. 27 Migira na tinoni sui ara ganataa, mara tuturiga na gini vaigokovigi mara tsaria, “?Nagua sagata na omea vaga e laba? ?E kesa na sasani vaolu ngatsu? !Na mane iani e tamanina na susuligana na ketsaliaqira na tidao seko migira ara rongomi mangana!”
28 Ma na turupatu tana rongona a Iesu e rarasa bamai tsaku tana vera sui i laona na butona momoru ni Galilii.
A Iesu e Maurisigira Danga na Tinoni Lobogu
(Mateo 8:14-17; Luka 4:38-41)
29 Ma Iesu migira gana duli ara mololea na vale lotu. Mara vano saviliu i ka valeqira kaira a Simone Petero ma Adrea, mara ka tsari goto kaira a Iakobo ma Ioane. 30 Mi tana, ma na tarungana a Petero e masagi me tsaro i nigena. Mi kalina a Iesu e laba tana, migira ara tsarivulagia vania. 31 Ma Iesu e ba reia, me tangolia na limana me sangaa ke totu tuu. Ma na masagi e tavongani nanga lee tania. Maia e tuturiga saviliu na vangarauana gaqira mutsa.
32 Mi tana ngulavi ia, kalina e varangi nogo ke suu na aso, mara adigira mai vania a Iesu na tinoni lobogu, migira goto e totuvigira na tidao seko. 33 Migira sui na tinoni tana vera ia, ara saikolumai i matana na vale i tana e totu a Iesu. 34 Ma Iesu e maurisigira danga na tinoni, igira e gadovigira pipi na vatana na lobogu, me tsialigigira danga na tidao seko. Me tongovanigira na tidao seko kara laka na tsariana sa omea, rongona ara dona nogo laka asei aia.
A Iesu e Liuvi Poponoa na Galilii
(Luka 4:42-44)
35 Mi tana matsaraka rovorovo, kalina e tau vati dato moa na aso, ma Iesu e tuu me rutsu tania na vale. E mololea na vera ia, me vano kesa tana nauna e mangu, mi tana e nonginongi.
36 Ma Simone migira na kulana ara baa mara lalavea. 37 Mi kalina ara tsodoa mara tsarivania, “Taovia, na tinoni sui ara lalavego.”
38 Ma Iesu e tsaria, “Ida moa ma ka vano tana vera taligu, rongona niqu aqo nogo ti kau gini turupatu goto i tana. Aia nogoria na rongona te au gini mai inau.”
39 Ma Iesu e liuvi poponoa na Galilii. Me turupatu pipi tana vale lotu, me tsialigigira na tidao seko.
A Iesu e Maurisia Kesa na Mane Mudo
(Mateo 8:1-4; Luka 5:12-16)
40 Me kesa na mane mudo e mai laba i konina a Iesu, me tsuna tuturu i matana, me nongia ke sangaa me tsaria, “Taovia, ti vaga igoe ko ngaoa, me tau saikesa utu vanigo ko maurisiau me ke maletugua * 1:40 “maletugua” Igira na Tsiu i sau ara pada laka na lobogu na mudo e naua me gini kalinaqu na tinoni i matana na lotu. na kokoraqu.”
41 Ma Iesu e galuvea na mane ia, me tuu me ba pelea me tsarivania, “Eo, au ngaoa. !Ko male!” 42 Mi tana tagu tsotsodo nogo ia, gana lobogu na mane ia e nangalee tania, me male na kokorana.
43 Ma Iesu e goko kakai vania me tsaria, 44 “!Ko rorongo igoe! Ko laka saikesa na baa ma na gini turupatu bamai vaniana ke kesa na omea e laba vanigo. Ko ba saviliu dodo moa mo ko laba i matana na manetabu, mo ko nongia ke vilekea na kokoramu. Mi muri ti ko saua na savori vaga tana nina Ketsa a Moses, rongona ke gini labamaka i mataqira na tinoni laka e mavu manana nogo na kokoramu.”
45 Me vano na mane, me tuturiga saviliu na turupatuna bamai tana nauna sui na omea a Iesu e nauvania. Me gini laba danga sosongo na goko, te e gini utugana vania a Iesu na laba malemale i laoqira na tinoni tana vera. Me tototu moa tana nauna e mangu, migira na tinoni ara aligiri talu pipi tana vera sui, mara maimai moa i konina.

*1:40 1:40 “maletugua” Igira na Tsiu i sau ara pada laka na lobogu na mudo e naua me gini kalinaqu na tinoni i matana na lotu.