NA TURUPATU DOU VAGA E MAREA
A MARKO
Na Vuresi Makaliana na Omea Ara Marea Tana Papi Iani
Na Turupatu Dou vaga e marea a Marko e tuturiga vaga iani: “Iani nogo na Turupatu Dou tana rongona a Iesu Kristo na Dalena God.” (1.1) Tana nina mamare popono, a Marko e adikaea laka e koegua a Iesu e ngongoragi sosongo pipi tana aqo dou vaniaqira na tinoni, me laka aia e tamanina goto gana susuliga na tsialigiaqira na tidao seko, ma na veoligiana niqira sasi na tinoni. Ma Iesu segenina nogo e tsari makalia laka aia nogo na Dalena Tinoni e mai i barangengo, rongona ke saua na maurina ke gini suivisuginigira na tinoni sui tania niqira sasi.
A Marko e marea na turupatuna na maurina a Iesu tana goko maka me mamauriga. E ida talu e gini goko tana rongona a Ioane Batista, ma nina lesovitabu a Iesu, ma na tsonitabo na tidao seko e nauvania. Mi muri, me ba saviliu na gini goko tana rongona nina aqo a Iesu na maurisiaqira na tinoni ma na sasaniaqira. E nauvaganana ia, me kiki rago migira gana duli a Iesu ara gini padagadovi dou baa laka aia manana nogo na Dalena God e tsunamai i barangengo. Migira gana gala a Iesu ara gini masugu loki vania, mara reisavi sosongolia baa.
Mi tana Lova 11 me tsau tana Lova 16, a Marko e gini turupatuna na omea ara laba vania a Iesu tana susuina na uiki na maurina i lao eni, putsi baa na mateana tana gai ulutaligu, ma na maurivisutuguana tania na mate.
Na Omea Ara Marea Tana Papi Iani
A Ioane Batista e sasani tinoni 1:1-8
Na lesovitabuana ma na gokotabo vaniana a Iesu 1:9-13
A Iesu e tuturiga nina aqo tana Galilii 1:14–9:50
E tuu i Galilii me ba tsau i Jerusalem 10:1-52
A Iesu e sasani tinoni i Jerusalem 11:1–13:36
Nina rota ma na mateana a Iesu 14:1–15:47
Na maurivisuana ma na datoana i baragata 16:1-20
1
A Ioane Batista e Sasani Tinoni
(Mateo 3:1-12; Luka 3:1-18; Ioane 1:19-28)
1 Iani nogo na Turupatu Dou tana rongona a Iesu Kristo na Dalena God.
2 Aia e tuturiga vaga nogo e marea a Isaia na propete me tsaria,
“God e tsaria, ‘Sauba kau moloa niqu tabegoko ke idavigo,
me ke vangarau sautu vanigo.’
3 E kesa e guguu i laona na legai mangu, me tsaria:
‘!Vangarau manogatia na sautu vania na Taovia;
gotolia na nauna tana aia ke liu!’ ”
4 Vaga ia, ma Ioane e labamai i laona na legai mangu, me lesovitabugira na tinoni, me sasanigira. Me tsarivanigira, “Kamu piloligi tanigira nimui sasi, ma kamu lesovitabu, maia God sauba ke padalegira nimui sasi.” 5 Na tinoni sui tana butona kao ni Judea mi tana verabau ni Jerusalem, ara sulungana baa na rongomiana nina sasani a Ioane. Ara koevulagia niqira sasi, maia e lesovitabugira tana Koo Jordan.
6 A Ioane e sagelia na polo ara vosiginia na ivuna na kamelo, me soritaliguginia na bunguna na itai ara aqosiginia na kokorana na kamelo. Me ngiti gana mutsa na kipo ma na bulumitsua. 7 Me katevulagi vanigira na tinoni me tsaria, “Aia na mane sauba ke labamai i muriqu inau, aia e loki sosongo baa liusiau inau. Me tau goto ulagaqu inau na gogoro tsuna ma na nusiligiana na itaina gana porotua. 8 Inau, au lesovitabugamu tana ko lee moa, maia sauba ke lesovitabuginigamu na Tarunga Tabu.”
A Ioane e Lesovitabua a Iesu
(Mateo 3:13-17; Luka 3:21-22)
9 Tau oka i muri, ma Iesu e mololea i Nasaret tana butona na momoru ni Galilii, me baa i konina a Ioane rongona aia ke lesovitabua tana Koo Jordan. 10 Mi kalina a Iesu e vasini moa tuligi tania ma koo, maia e morosia e ova na baragata, ma na Tarunga Tabu e tsunamai i konina tana rereina na kulukulu. 11 Me talumai i gotu kesa na goko e tsaria, “Igoe na Dalequ galugaluve, au reingao sosongoligo.”
Na Tidao Seko e Gokotabo Vania a Iesu
(Mateo 3:13-17; Luka 4:1-13)
12 Me tsaku ma na Tarunga Tabu e raia a Iesu ke vano tana legai mangu. 13 Mi tana e ba totu vati sangavulu na dani, maia Satan e gokotabo vania. Mara danga na omea atsi ara totu goto tana. Te ara labamai na angelo, mara sangaa.
A Iesu e Soatugira Vati Na Mane Lavetsetse
(Mateo 4:12-22; Luka 4:14-15; 5:1-11)
14 Mi murina ara tsonia a Ioane tana vale sosori, ma Iesu e vano tana Galilii ke gini turupatu vulagia na Turupatu Dou e talu i konina God. 15 Me tsarivaganana, “!E laba nogo na tagu dou, ma na verana God e mai varangi nogo! !Kamu piloligi tanigira nimui sasi, ma kamu tutunina na Turupatu Dou!”
16 Mi kalina a Iesu e liu baa ligisana na Reku ni Galilii, maia e reikaira ruka na mane lavetsetse, a Simone, aia a Iesu e soaginigotoa a Petero, ma na kulana aia Adrea, ara ka vugo tsetse. 17 Ma Iesu e tsarivanikaira, “Mai, ma kamu ka tsari muriqu, minau kau sasanikagamu na vugo tinoni.” 18 Me tsaku ara ka mololea ka niqira vugo, mara ka tsarimurina a Iesu.
19 Maia e baa tetelo goto, me reikaira goto ruka na tamakula tavosi, a Iakobo ma Ioane, kaira na dalena a Sebedi. Ara ka tototu kolua ka tamaqira i laona tu niqira uaqa, mara tu aragoa tu niqira vugo. 20 Mi kalina a Iesu e morosikaira, maia e soakaira kara ka murigotoa. Mara ka tuu mara ka mololea a Sebedi ka tamaqira i laona na uaqa kolugira nina maneaqo, mara ka tsarimurina a Iesu.
Kesa na Mane e Totuvia na Tidao Seko
(Luka 4:31-37)
21 A Iesu migira ganaduli ara mai tsau tana vera loki ni Kapernaum. Mi tana dani na Sabat, ma Iesu e sage tana vale lotu me tuturiga na sasaniaqira na tinoni. 22 Migira sui ara rongomia ara gini ganataa na rongomiana na omea e sasaniginigira, rongona e tau rorongo vaga na omea ara rongomia i koniqira na tarai na Ketsa. Maia e vaga kesa e gini tarai tana susuligana loki.
23 Mi tana dani ia, e sagemai goto i vale lotu kesa na mane e totuvia na tidao seko. Maia e kanga loki me tsaria, 24 “!Ae! ?Nagua o ngaoa i konimami igoe a Iesu ni Nasaret? ?Laka o mai ieni rongona o ngaoa ko sekoligami ngatsu? !Inau au dona nogo laka asei igoe – igoe nogo na Dalena tabu God!”
25 Ma Iesu e ketsalia na tidao seko me tsarivania, “!Ko mui igoe, mo ko rutsuligi tania na mane iani!”
26 Ma na tidao seko e keseli kakaia na mane ia, me kanga loki me rutsuligi tania. 27 Migira na tinoni sui ara ganataa, mara tuturiga na gini vaigokovigi mara tsaria, “?Nagua sagata na omea vaga e laba? ?E kesa na sasani vaolu ngatsu? !Na mane iani e tamanina na susuligana na ketsaliaqira na tidao seko migira ara rongomi mangana!”
28 Ma na turupatu tana rongona a Iesu e rarasa bamai tsaku tana vera sui i laona na butona momoru ni Galilii.
A Iesu e Maurisigira Danga na Tinoni Lobogu
(Mateo 8:14-17; Luka 4:38-41)
29 Ma Iesu migira gana duli ara mololea na vale lotu. Mara vano saviliu i ka valeqira kaira a Simone Petero ma Adrea, mara ka tsari goto kaira a Iakobo ma Ioane. 30 Mi tana, ma na tarungana a Petero e masagi me tsaro i nigena. Mi kalina a Iesu e laba tana, migira ara tsarivulagia vania. 31 Ma Iesu e ba reia, me tangolia na limana me sangaa ke totu tuu. Ma na masagi e tavongani nanga lee tania. Maia e tuturiga saviliu na vangarauana gaqira mutsa.
32 Mi tana ngulavi ia, kalina e varangi nogo ke suu na aso, mara adigira mai vania a Iesu na tinoni lobogu, migira goto e totuvigira na tidao seko. 33 Migira sui na tinoni tana vera ia, ara saikolumai i matana na vale i tana e totu a Iesu. 34 Ma Iesu e maurisigira danga na tinoni, igira e gadovigira pipi na vatana na lobogu, me tsialigigira danga na tidao seko. Me tongovanigira na tidao seko kara laka na tsariana sa omea, rongona ara dona nogo laka asei aia.
A Iesu e Liuvi Poponoa na Galilii
(Luka 4:42-44)
35 Mi tana matsaraka rovorovo, kalina e tau vati dato moa na aso, ma Iesu e tuu me rutsu tania na vale. E mololea na vera ia, me vano kesa tana nauna e mangu, mi tana e nonginongi.
36 Ma Simone migira na kulana ara baa mara lalavea. 37 Mi kalina ara tsodoa mara tsarivania, “Taovia, na tinoni sui ara lalavego.”
38 Ma Iesu e tsaria, “Ida moa ma ka vano tana vera taligu, rongona niqu aqo nogo ti kau gini turupatu goto i tana. Aia nogoria na rongona te au gini mai inau.”
39 Ma Iesu e liuvi poponoa na Galilii. Me turupatu pipi tana vale lotu, me tsialigigira na tidao seko.
A Iesu e Maurisia Kesa na Mane Mudo
(Mateo 8:1-4; Luka 5:12-16)
40 Me kesa na mane mudo e mai laba i konina a Iesu, me tsuna tuturu i matana, me nongia ke sangaa me tsaria, “Taovia, ti vaga igoe ko ngaoa, me tau saikesa utu vanigo ko maurisiau me ke maletugua *1:40 “maletugua” Igira na Tsiu i sau ara pada laka na lobogu na mudo e naua me gini kalinaqu na tinoni i matana na lotu. na kokoraqu.”
41 Ma Iesu e galuvea na mane ia, me tuu me ba pelea me tsarivania, “Eo, au ngaoa. !Ko male!” 42 Mi tana tagu tsotsodo nogo ia, gana lobogu na mane ia e nangalee tania, me male na kokorana.
43 Ma Iesu e goko kakai vania me tsaria, 44 “!Ko rorongo igoe! Ko laka saikesa na baa ma na gini turupatu bamai vaniana ke kesa na omea e laba vanigo. Ko ba saviliu dodo moa mo ko laba i matana na manetabu, mo ko nongia ke vilekea na kokoramu. Mi muri ti ko saua na savori vaga tana nina Ketsa a Moses, rongona ke gini labamaka i mataqira na tinoni laka e mavu manana nogo na kokoramu.”
45 Me vano na mane, me tuturiga saviliu na turupatuna bamai tana nauna sui na omea a Iesu e nauvania. Me gini laba danga sosongo na goko, te e gini utugana vania a Iesu na laba malemale i laoqira na tinoni tana vera. Me tototu moa tana nauna e mangu, migira na tinoni ara aligiri talu pipi tana vera sui, mara maimai moa i konina.
*1:40 1:40 “maletugua” Igira na Tsiu i sau ara pada laka na lobogu na mudo e naua me gini kalinaqu na tinoni i matana na lotu.