NINA PAPI
A NEHEMIA
Na Vuresi Makaliana Na Omea Ara Marea Tana Papi Iani
Tana idana nina papi A Nehemia e totusai kolua nina papi A Esra i laona kesa moa na papi. Ma na turupatu i laona nina papi A Nehemia na papabona goto na omea ara marea tana papi 2 Turupatu Dato. Ma na papi iani e tavota tolu tana butona babâ:
1) Na taovia tsapakae ni Persia e moloa a Nehemia ke taovia butona momoru tana Juda, ma Nehemia e visutugua i Jerusalem, me soasaigira na Juda kara sanga na vaolusiana na baravatuna na vera ni Jerusalem.
2) A Esra e tsokovulagia nina Ketsa God i mataqira na toga, migira ara padasavi matena niqira sasi.
3) Na turupatuna nina aqo tagao a Nehemia kalina aia e taovia butona momoru tana Juda. Na turina loki tana papi iani e kalea nina vataragi kakai a Nehemia konina God ma nina nonginongi.
Na Omea Ara Totu Tana Papi Iani
A Nehemia e visutugua i Jerusalem 1:1–2:20
Ara logotugua na baravatuna na verabau ni Jerusalem 3:1–7:73
A Esra e tsokoa na Ketsa i mataqira na toga, migira ara vaolusia niqira vaitasogi kolua God 8:1–10:39
Na turupatuna nina aqo a Nehemia 11:1–13:31
1
Iani e vaga na turupatuna na omea sui e naua a Nehemia na dalena a Hakalia.
A Nehemia E Gini Boe Sosongo na Jerusalem
Tana vula na Kislev* 1:1 “na vula na Kislev” Aia na siunina vula tana niqira tsoko vula igira na Tsiu, me vaga moa tana November se na December tana nida tsoko vula igita. i laona na rukapatunina ngalitupa e taovia tsapakae a Artaserkses i Persia, minau a Nehemia au totu moa i Susa, aia na verabau pukuga. Mi tana tagu moa ia, ma Hanani aia kesa na kulaqu segeni nogo inau, e talumai tana Juda kolua kesa na alaala na mane, minau au veisuagira tana rongona na verabau ni Jerusalem, mi tana rongoqira goto gamami verakolu na Tsiu igira ara visu tania na totu tsinogo i Babilonia. Migira ara tsarivaniau, “Igira ara visu i veraqira tania na totu tsinogo i Babilonia ara toturota sosongo, migira na tinoni tavosi ara totu tana vera polipoligira ara reipeagira sosongo. Ma na baravatuna na vera ni Jerusalem ara viri totu toroutsa tsuna moa i lao, mara tau goto vati aqosi vaolugira na matsapakapuna tu kalina ara tungigira.”
Mi kalina inau au rongomi vaganana ia, mau gini melu sosongo mau totupuka i lao mau ngangai. Mi laona visana na dani e ngoli sosongoliau na melu mau tau goto gania sa omea. Mau nonginongi vania God mau tsaria, “!Taovia God ni Baragata! Igoe o loki tsapakae, migami sui ami kukuni loki tanigo. Migoe o dona na manaliana sailagi nimu tabana na vaitasogi o naua kolugira igira ara galuvego mara naua na omea o ketsaliginigira. Taovia, ko morosiau mo ko rongomia niqu nonginongi au nauvanigo na dani ma na bongi, tana rongoqira na tinoni ni Israel igira nimu tinoni aqo. Inau au koevulagia laka igami na tinoni ni Israel ami sasi manana i matamu. Eo, igami sui na mumuaqu minau, ami sasi sui nogo. Igami ami naugira moa na omea ara seko sosongo i matamu igoe, mami tau naugira na omea igoe o ketsaliginigami na nauana. Mami tau goto murigira na ketsa ma na vali o sauvanigami nogo tana mangana a Moses nimu maneaqo. Mi kalina ia, ko padatugua na omea o tsarivania a Moses kalina igoe o tsaria, ‘Ti vaga igamu na tinoni ni Israel kamu piloligi taniau, minau sauba kau sarangasigamu bamai i laoqira na puku tavosi. Me ti vaga kamu pilo visumaitugua i koniqu inau ma kamu naugira na omea inau au ketsaliginigamu nogo, minau sauba kau adivisugamu tugua i tana inau au vilinogoa ke lia na nauna na mani samasama vaniaqu, atsa moa ti amu totu saranga bamai tsau bâ tana vovosana na barangengo.’
10 “Taovia, igami nimu maneaqo igoe, ma nimu tinoni segeni. Igoe nogo o laumaurisigami tana susuligamu loki. 11 Mi kalina ia, ko rongomia niqu nonginongi inau, ma niqira nonginongi igira sui goto nimu maneaqo tavosi igira ara ngaoa kara tsonikaego. Mi dani eni ko sauvaniau na tangomana kalina kau vano i matana na taovia tsapakae, mo ko naua me ke galuveau.”
Mi tana tagu ia, inau nina mane adi uaeni na taovia tsapakae.

*1:1 1:1 “na vula na Kislev” Aia na siunina vula tana niqira tsoko vula igira na Tsiu, me vaga moa tana November se na December tana nida tsoko vula igita.