9
Na Tinoni Ara Koevulagigira Niqira Sasi
Mi tana rukapatu vatinina dani tana vula nogo ia, migira na toga ni Israel ara saimai sui mara tsoni vitoaqira segeni, agana kara sauvulagia laka ara padasavi mananâ mateqira niqira sasi. Mara sagelia na polo baubau, mara moloa na papasa i lovaqira na papadana niqira padasavi.
Ara mololenogoa niqira sasaga ponotoba igira na tinoni ni veratavosi. Mara tû mara koevulagigira niqira sasi ara naua igira segeni, ma niqira sasi na mumuaqira. Mi laona e tolu na aso popono ara tsokoa vanigira nina Ketsa na Taovia niqira God. Mi laona e tolu goto na aso igira ara koevulagigira niqira sasi, mara samasama vania na Taovia niqira God.
Ara aqosia kesa na bela na tukae vanigira na Levite, mi tana ara tu ba tukae tugira a Jesua, ma Bani, ma Kadmiel, ma Sebania, ma Buni, ma Serebia, me kesa goto na Bani, ma Kenani. Mara tu nonginongi dato vania na Taovia niqira God.
Mi muri mara visana na Levite ara soagira na tinoni kara mai lotu vania God: tugira nogo a Jesua, ma Kadmiel, ma Bani, ma Hasabneia, ma Serebia, ma Hodia, ma Sebania ma Petahia. Mara tu tsaria:
“!Kamu tû ma kamu tsonikaea na Taovia nimui God na dani ma na dani!
Na tinoni sui kara tsonikaea na asana tabu,
atsa moa ti ke tagara goto sa nina tsonikae na tinoni ke ulagana.”
Na Nonginongi na Koevulagiana Niqira Sasi
Mi muri ma Esra e nonginongi vaga iani:
“Taovia igoe segeni moa o Taovia;
igoe nogo o volâ na baragata migira na veitugu tana masaoka.
Migoe goto o aqosigira na momoru ma na tasi, me pipi na omea sui ka laoqira,
mo tusu mauri vanigira sui.
Migira na angelo ni gotu ara tsuporu i matamu, mara samasama vanigo.
Igoe, Taovia God, o vilia a Abram
mo adiligia tania na vera ni Ur tana Babilonia;
mo olia na soana mo soaginia a Abraham.
Mo reia laka aia e totukakai i konimu igoe,
mo naua kesa na vaitasogi kolua.
Mo vekea laka ko tusuvania niqira kao igira na Kanaan,
ma niqira kao goto igira na Het, ma na Amor,
ma niqira kao igira na Peres, ma na Jebus ma na Girgas,
ke lia na kao i tana kara totu igira na kukuana.
Mi kalina ia migoe o manalia nimu veke, rongona igoe o mana saviliu.
 
“Igoe o morosia niqira rota na mumuamami tana Ejipt;
mo rongomia niqira ngangai dato vanigo ko sangagira tana Tasi Tsitsi.
10 Migoe o naugira na valatsatsa ma na omea ganataga gana ko tsogori tsunaliginia na taovia tsapakae ni Ejipt,
ma nina mane sasanga ma na tinoni sui ni verana,
rongona igoe o donagininogoa ara bingisekoli koeguanigira nimu tinoni.
Mi tana o sauvulagia na susuligamu vanigira na tinoni sui,
ma gamu tangirongo e totu tsaumai i dani eni.
11 Mo goko me gini tavota na tasi me mamatsa vanigira nimu tinoni kara liu i laona,
mo adisavugira tana kao mamatsa.
Migira na gala ara takuvigira nimu tinoni ara viri lulumi sui i laona na maorodo,
vaga saikesa moa na vatu kalina e puka tana tasi loki.
12 Mi laona na dani male igoe o moloa na parako ke idagana sautu vanigira,
mi tana bongi o moloa na lake ke mararasia niqira sautu.
13 Mi tana Vungavunga Sinai igoe o tsunamai talu i baragata,
mo goko vanigira nimu tinoni,
mo sauvanigira na ketsa dou ma na parovata laka.
14 Migoe o raiginigira kara pada mamavasia nimu Dani na Sabat,
mo sauvanigira nimu ketsa tana mangana a Moses nimu mane aqo.
 
15 “Mi kalina igira ara vitoa, migoe o tusuvanigira na bredi ni baragata,
mi kalina ara marou migoe o tusuvanigira na kô e vuramai tana maragova.
Mo tsarivanigira kara totuvia na kao
i tana igoe o vekenogoa ko tusua vanigira.
16 Migira na mumuamami ara kaekae mara tsatsarae sosongo,
mara sove na muriaqira nimu ketsa.
17 Eo, ara sove saikesa na rongomangamu; mara padalegira na omea sui igoe o naua;
mara padalegira goto na valatsatsa loki o aqosia gana ko sangagira.
Mi tana niqira kaekae nogo igira te ara tû mara vilia kesa gaqira ida
ke adivisugira tugua i Ejipt tana ara totu tseka tana idana.
Migoe na God o dona na padaleaqira na sasi ara naua igira na tinoni,
o dou laka mo dona sosongo na galuve, mo kisa lê na kore.
Nimu galuve e loki sosongo me vô sui; mo tau tsonikidaqira saikesa na mumuamami.
18 !Migira ara tû mara aqosia kesa niqira god peropero tana nununa na buluka
mara tsaria laka aia nogoria na god e adirutsumigira tania i Ejipt!
!Eo, ara pea sosongoligo manana nomoa Taovia!
19 Atsa moa igira ara nauvaganana ia, migoe o tau mololegira i laona na kaomate,
rongona nimu galuve e loki sosongo.
Mo tau goto adiligia na parako se na lake
e sausautu vanigira i tana kara liu bâ tana dani ma na bongi.
20 Mi laona nimu doulaka igoe o vota vanigira na omea niqira aqo kara naua;
mo palaginigira na mana*9:20 “na mana” Aia e vaga na vatuna gai sere tetelo, me gani vaga moa na biskete. mo tusugotoa na kô vanigira kara inu.
21 Mi laona e vati sangavulu na ngalitupa ara liu i laona na kaomate
igoe o sauvanigira na omea sui ara kilia;
ma na poloqira ara tau goto taratsi
ma na tuaqira ara tau goto tsomo se kara sosongo.
 
22 “Migoe o tamivanigira kara tuliusigira danga na puku tavosi ma na veraqira na taovia tsapakae,
igira nogo na vera ara totu tana vovosana niqira kao.
Mara sugutia na kao ni Hesbon, i tana e tagao a Sihon,
ma na kao ni Basan, i tana e taovia tsapakae a Og.
23 Mo sauvanigira danga na daleqira vaga saikesa nogo na veitugu tana masaoka,
mo tamivanigira kara laua niqira kao gaqira gala ma kara totuvia,
aia na kao o vekenogoa ko sauvanigira na mumuaqira.
24 Ara sugutia na kao ni Kanaan;
migoe o tuliusigira na tinoni ara totu i tana.
Mo sauvanigira nimu tinoni na susuliga agana kara nauginia na omea gua moa ara pada segenia na nauana
vaniaqira na tinoni ma na taovia tsapakae tana Kanaan.
25 Migira nimu tinoni ara tangoligira na vera loki tamani baravatuna,
ma na kao lakataga, migira na vale e danga na omea levolevo dou i laoqira,
ma na tuvu na kô ara tsai manogatinogoa,
ma na gai na olive, ma na gai mutsamutsa, ma na uta na uaeni.
Mara gania moa pipi na omea ara ngaoa mara gini paquru;
me gini laoqira sosongo pipi sui na omea dou igoe o tusuvanigira.
 
26 “Migira nimu tinoni ara sove tanigo moa mara peamangamu;
mara pilo tavamuri vania nimu Ketsa.
Ara labumatesigira na propete igira ara sauparovata vanigira
gana kara pilovisu tugua i konimu igoe.
Me pipi kalina moa igira ara peago,
27 bâ, migoe o tamivanigira gaqira gala kara tangoligira nimu tinoni ma kara tagaovigira.
Mi laona niqira rota loki igira ara ngangai dato vanigo ko sangagira.
Me tû i baragata igoe o rongomia niqira nonginongi.
Mi tana nimu galuve loki o molo bâ vanigira visana gaqira ida susuliga
kara laumaurisigira tania gaqira gala.
28 Mi kalina ara totu tugua tana rago, migira ara tû mara sasi tugua,
migoe o tamivanigira tugua gaqira gala kara tangoligira.
Mi kalina ara padasavia niqira sasi mara nongigo ko maurisigira,
me tû i baragata igoe o rongomia niqira nonginongi,
me pipi kalina moa tana nimu galuve loki igoe o laumaurisigira tugua.
29 Igoe o parovatavigira kara muridougira nimu totosasaga,
mi tana niqira kaekae igira ara sove moa tanigira nimu ketsa,
atsa moa ti tana muriana nimu Ketsa igoe e totu na sautuna na mauri.
Ara tobakakai sosongo mara tsatsarae sailagi, mara sove moa na rongomangamu.
30 E danga nogo na ngalitupa igoe o berengiti na parovataviaqira.
Mo mologira nimu propete kara goko vanigira,
migira nimu tinoni ara tau goto rorongo,
te igoe o tami vanigira na puku tavosi kara tangoligira.
31 Me loki sosongo moa nimu galuve vanigira,
te o tau tsonikidaqira se ko matesiligigira,
rongona igoe God o tobalaka mo galuve sosongoligira.
 
32 “!God, nimami God, igoe o loki tsapakae saikesa!
!O mataguniga loki, mo susuliga sosongo!
Migoe o manali saikesalia na vaitasogi igoe o naukolugami.
Mi kalina ia igami ami totu tana rota loki,
mami nongigo ko padagami mo ko sangagami.
Tuturiga tana tagu kalina na taovia tsapakae ni Asiria e bingi sekoligami,
me poi tsau kalina eni, igami ami rota loki sosongo.
Nimami taovia tsapakae, ma nimami ida, migira na manetabu, ma na propete,
ma na mumuamami, migira sui goto nimami tinoni ami rota loki sosongo.
!Ko padatugua kiki na rota loki ami vatsangia igami!
33 Igoe o tamani rongona sosongo nomoa ko kedeginigami;
migoe o tobalaka vanigami atsa moa ti igami ami sasi i matamu.
34 Igira na mumuamami, ma nimami taovia tsapakae, ma gamami ida, migira goto na manetabu
igira sui ara tau nogo muria nimu Ketsa.
Igoe o parovatavigira kara muridougira nimu ketsa ma nimu vali,
migira ara sove nomoa na rorongo.
35 Tana nimu vangalaka loki igoe o sangagira nimami taovia tsapakae kara tagaovidougira nimu tinoni,
kalina igira ara totu moa i laona na kao dama lakataga igoe o saunogoa vanigira;
migira ara tau goto tangomana kara piloligi tania niqira sasi ma kara aqo vanigo.
36 Mi kalina ia igami ami totu tseka moa i laona na kao igoe o sauvanigami,
tana kao lakataga nogo iani e sauvanigami gamami mutsa.
37 Ma na vuana sui nimami kao nimami aqo kami tusuvanigira moa na taovia tsapakae
igira igoe o mologira kara tagaovi kaputigami rongona nimami sasi.
!Migira ara nauvanigami igami ma nimami omea tuavati na omea gua moa igira ara padangaoa,
migami ami totu i laona na rota loki manana!”
Na Tinoni Ara Vekea Laka Kara Muridoua Nina Ketsa God
38 Mi tana rongona ara laba na omea seko sui girani, te igami na tinoni ni Israel, ami naua kesa na veke tabu mami maretsunâ na gokona. Migira gamami ida, ma nimami Levite, ma nimami manetabu ara mare soaqira i konina mara moloa na bubulutina i konina gana na kakaisiana na gokona.

*9:20 9:20 “na mana” Aia e vaga na vatuna gai sere tetelo, me gani vaga moa na biskete.