NA PAPI
NA TSOKO TINONI
(NUMBERS)
Na Vuresi Makaliana Na Omea Ara Marea Tana Papi Iani
I laona na papi Na Tsoko Tinoni e totu na turupatuna niqira vano bamai igira na Israel tana kao mate gana ngongo vati sangavulu na ngalitupa, tû kalina igira ara mololea na Vungavunga Sinai, poi tsau kalina ara ba laba tana votavota taba i longa na kao ni Kanaan i tana God e vekenogoa laka ke tusua vanigira. Ma na soa ia Na Tsoko Tinoni e kalea na maresoa e naua a Moses vanigira na tinoni ni Israel idavia kalina ara tuligi tania na Vungavunga Sinai, mi muri me naugotoa i Moab, tabana i longa na Kô Jordan.
Mi ka levugaqira kaira na maresoa kaira, migira na Israel ara vano i Kades Barnea tana votavota taba i ata i Kanaan, mi tana ara ba totu e danga na ngalitupa mara tau moa tangomana na ba sage tana kao ni Kanaan. Mi muri, mara aligiri tugua mara vano tabana i longa na Kô Jordan, mi tana kesa turina na tinoni ara logovera mara totu tana, migira na tavosina ara vangaraua na tulusavu tana kô na vano tana Kanaan.
E danga kalina igira na tinoni ni Israel ara padasavi mara matagu kalina ara tsodoa na rota loki, mara tû mara sove tania God me tanigotoa a Moses aia na mane God e vilia ke lia gaqira ida. Mi laona na turupatu iani e labamaka laka God e galuvegira nomoa nina tinoni, me reitutugugira sailagi atsa moa ti igira ara petsakoe vania mara sove tania, me laka a Moses e totu kakai tana nina aqo vania God me vanigira nina tinoni atsa moa ti visana tagu aia e tau berengiti.
Na Omea Ara Totu Tana na Papi Iani
Igira na Israel ara vangaraua na mololeana na Vungavunga Sinai 1:1–9:23
a. Na kesanina na tsoko tinoni 1:1–4:49
b. Visana na ketsa ma na vali 5:1–8:26
c. Na rukanina Paseka 9:1-23
E tû tana Vungavunga Sinai me tsau i Moab 10:1–21:35
Na omea ara laba i Moab 22:1–32:42
Na tsarituguana niqira vavano tû i Ejipt me tsau i Moab 33:1-49
Na parovata idavia kara savu bâ tana Kô Jordan 33:50–36:13
1
Na Kesanina na Tsoko Tinoni Ara Nauvanigira na Israel
1 Tana kesanina dani tana rukanina vula i laona na rukanina ngalitupa i murina kalina igira na tinoni ni Israel ara mololea i Ejipt, ma na Taovia e goko vania a Moses i laona nina Valepolo Tabu, tana kaomate ni Sinai. Maia e tsari vaganana vania, 2 “Igoe ma Aaron, kagamu kamu ka aqosia ke kesa na tsoko tinoni i laoqira na toga ni Israel, murigira na duli ma na vungu. Kamu ka maretsunagira na soaqira pipi sui na mane 3 ara tsaulia e rukapatu na ngalitupaqira me liusia, igira e tugugira nogo na sangasage tana alaala na mane vaumate. 4 Ma kamu ka vilia ke kesa na taoviana na duli ke talumai i laona pipi na puku ma kara sangakagamu.”
5-16 Migirani nogo na soaqira na mane ara viligira kara sangakaira a Moses ma Aaron na nauana na aqo iani:
tana puku konina a Ruben ara vilia a Elisur na dalena a Sedeur;
tana puku konina a Simeon ara vilia a Selumiel na dalena a Surisadai;
tana puku konina a Juda ara vilia a Nason na dalena a Aminadab;
tana puku konina a Isakar ara vilia a Netanel na dalena a Suar;
tana puku konina a Sebulun ara vilia a Eliab na dalena a Helon;
tana puku konina a Epraim ara vilia a Elisama na dalena a Amihud;
tana puku konina a Manase ara vilia a Gamaliel na dalena a Pedasur;
tana puku konina a Benjamin ara vilia a Abidan na dalena a Gideoni;
tana puku konina a Dan ara vilia a Ahieser na dalena a Amisadai;
tana puku konina a Aser ara vilia a Pagiel na dalena a Okran;
tana puku konina a Gad ara vilia a Eliasap na dalena a Deuel;
tana puku konina a Naptali ara vilia a Ahira na dalena a Enan.
17 Tugira sangavulu ruka na mane girani ara tu sangakaira a Moses ma Aaron 18 na soasaiaqira sui lakalaka na saikolu popono tana kesanina dani tana rukanina vula, mara maretsunagira na soaqira na tinoni sui lakalaka muri duli ma na vungu. Ara tsokosaia mara maretsunâ na soaqira pipi sui lakalaka na mane ara tsaulia rukapatu na ngalitupaqira me liusia, 19 vaga nogo na Taovia e moloketsana vanigira. A Moses e maresoaqira na tinoni tana kaomate ni Sinai.
20-45 Migira na mane e rukapatu na ngalitupaqira me liusia, igira e tugugira kara sangasage tana alaala na mane vaumate ara maretsuna na soaqira muri duli ma na vungu, tuturiga tana puku konina a Ruben aia na idana dalena a Jakob. Ma na dangaqira e vaga iani:
tana puku konina a Ruben ara 46,500 mane;
tana puku konina a Simeon ara 59,300 mane;
tana puku konina a Gad ara 45,650 mane;
tana puku konina a Juda ara 74,600 mane;
tana puku konina a Isakar ara 54,400 mane;
tana puku konina a Sebulun ara 57,400 mane;
tana puku konina a Epraim ara 40,500 mane;
tana puku konina a Manase ara 32,200 mane;
tana puku konina a Benjamin ara 35,400 mane;
tana puku konina a Dan ara 62,700 mane;
tana puku konina a Aser ara 41,500 mane;
mi tana puku konina a Naptali ara 53,400 mane.
46 Migira sui saisai na mane e rukapatu na ngalitupaqira me liusia ara 603,550.
47 Migira moa na Levite ara tau maresoaqira kolugira na puku tavosi, 48 rongona na Taovia e tsarinogoa vania a Moses, 49 “Kalina igoe ko tû na maresoaqira na mane e tugugira nogo na sage tana alaala na mane vaumate, mo ko laka moa na maresai koluaqira igira na mane tana duli konina a Levi. 50 Ma nimu aqo ko molovanigira na Levite kara reitutugua na Valepolo i tana au totu inau, ma na vangana sui i laona. Igira nogo kara kalagaia kolu vangana sui ma kara naua niqira aqo tabu i laona, ma kara vaturikaegira niqira valepolo polipolia. 51 Me pipi kalina ti vaga igamu kamu tû na vano kesa tana nauna segeni, migira nogo na Levite niqira aqo kara veoa na Valepolo Tabu, ma kara ba vaturikae tugua i tana sauba kamu ba totu. Masei tinoni tavosi ti ke ba liu varangisia na Valepolo Tabu ia, nimui aqo kamu labumatesia. 52 Migira na tinoni ni Israel kara vaturikaea niqira valepolo muritaoninogoa niqira duli babâ, me pipi ma mane tana nina alaala segeni, mi vavana na pulaqena nina duli segeni. 53 Migira na Levite kara vaturikaegira niqira valepolo polipolia na Valepolo Tabu ma kara vangataoa, rongona ke gini tau goto mai varangisia ke kesa, me ke gini tsaia na korequ, ma kau redogira na saikolu popono ni Israel.” 54 Me vaga ia, migira na toga sui ni Israel ara naugira pipi sui na omea na Taovia e raiginia a Moses.