NA PAPI
NA GOKO TABANA
(PROVERBS)
Na Vuresi Makaliana Na Omea Ara Marea Tana Papi Iani
Tana papi Na Goko Tabana e totu sai na sasanina tana rongona na omea e dou ma na omea e seko, ma na sasani na lotu, tana gini aqo na gokolia ma na goko tabana. Na turina popono na goko girani e kalea nina omeomea na tinoni pipi dani. E tuturiga tana goko parovata vaga iani, “Ti vaga ko ngaoa ko donalevo, ma nimu aqo ko ida talu ko kukuni tania na Taovia.” (1:7) Mi muri e gini goko na omea e dou ma na omea e tau dou i matana God, me gini goko goto na omea e kalea na sasagana tinoni ma na kukuni taniaqira na tinoni tavosi.
E danga na gokolia kurikuri i laona e katevulagigira niqira papada igira na tarai ni Israel i sau e kalea na omea sauba ke naua kesa tinoni sasaga loki. Visana na goko ara kalea na vaigaluvegi na tamadale, visana ara kalea na aqo kavoqolo, mara visana ara kalea na kukuni tana aqo sai koluaqira na tinoni tavosi, mara visana ara kalea na omea ke naua kesa tinoni gana na tagaovidouana na maurina segeni. Me gini goko sosongo tana rongoqira na sasaga dou vaga na totu palatsuna, na berengiti, ma na kukuni taniaqira na tinoni ara tau tamanina sa omea, ma na mana saviliu vaniaqira na kulamu.
Na Omea Ara Totu Tana Papi Iani
Na tsonikaeana na sasaga loki 1:1–9:18
Nina goko tabana a Solomon 10:1–29:27
Nina goko a Agur 30:1-33
Visana goto na gokolia 31:1-31
1
Na Sasani Loki i Laona na Goko Tabana
1 Tana papi iani ara totu nina goko tabana a Solomon, na dalena a David ma na taovia tsapakae ni Israel.
2 Na goko tabana girani kara sangaginigita na reigadoviana na sasaga loki ma na totosasaga dou, ma na padagadoviana na rongona pukuga na goko e totu i laona na gokolia. 3 E tangomana kara sasaniginigita na totu sasaga, ma na nauana na omea e gotolaka i matana God, ma na pede goto ma na pede atsa. 4 Me tangomana goto kara sangagira na tinoni ara tau sasaga katsi kara sasaga, me ke sasaniginigira na tinoni vaolu kara dona na vilivotadouana na omea kara naua. 5 Ma na goko tabana girani tangomana kara pabogotoa niqira donalevo igira na tinoni ara sasaga loki nogo, me ke sau sautu vanigira igira ara sasani loki nogo, 6 rongona kara gini padagadovia na rongona ara totu popoi i laoqira na goko tabana, mi tana niqira gokolia igira na tinoni sasaga loki.
Na Totosasaga Vaniaqira Na Tinoni Vaolu
7 Ti vaga ko ngaoa ko donalevo, ma nimu aqo ko ida talu ko kukuni tania na Taovia. Igira na tinoni bule ara tau padalokia na sasaga loki, mara sove na sasaniginiana.
8 Dalequ, ko rongomivatavidoua na omea ara ka tsarivanigo kaira na tamamu ma na tinamu. 9 Ka niqira sasani kaira sauba ke sangago ko gini lia na tinoni dou, vaga moa kalina igoe o moloa kesa na inilau tana lovamu, se gamu liolio, gana ko gini rerei dou bâ.
10 Dalequ, kalina igira na tinoni vanga nausasi kara molo tabotabo vanigo, migoe ko laka na tamisegenimu vaniaqira. 11 Me ti vaga igira kara tsarivanigo, “!Ko mai, ma ka lavea sa tinoni ka labumatesia! !Ida ma ka ba taopoi i sautu, mi kalina ke labamai sa tinoni ma ka labumatesia! 12 !Ka tangoli novotia ma ka matesia, vaga nogo na mate e tavongani novoti tinoni me ba tsuna tana barangengo na mate. 13 !Ida ma ka ba komigira pipi vatana na omea matega loki, ma ka dangaliginigira na valeda na omea igita a laua! 14 Ko mai kolugami, migita sui sauba ka vaituvarigi na omea igita ka komia.”
15 Dalequ, ko laka na duli koluaqira na tinoni vaga igira. Ko totuligi tanigira. 16 Na tinoni vaga gira e silovi sosongoligira moa na nauana na omea e seko. Igira ara totu vangarau sailagi moa vania na labumate. 17 Kalina e momoro na manu me utu ko tangomana na vugoana, 18 migira na tinoni vaga gira ara molo gaqira taviti segeni, me sauba kara sogo i laona ma kara mate. 19 Me ke vaga goto vanigira na tinoni vanga tangopeke ma na vanga komi, sauba nomoa kara gini mate niqira tangopeke ma niqira komi.
Na Sasaga Loki e Sosoa
20 !Rorongo! Na Sasaga Loki e sosoa tana sautuna na vera mi tana nauna gana na tsabiri omea, 21 e gu loki tana matsapakapuna na verabau, miava goto i tana ara saikolu na tinoni me tsaria:
22 “!Igamu na tinoni bule! ?Ke oka koegua sagata kamu ngaoa na totu bule? ?Me ke oka koegua sagata goto kamu totu matengana moa na tsiriana na donalevo? ?Me ke ngisa vaga ti kamu sasaga? 23 Kamu rorongo kalina inau kau taimatamui; inau sauba kau sauvanigamu na totosasaga dou ma kau pata kolugamu na omea inau au donaginia. 24 Inau au sosoagamu, mau nongigamu kamu mai, migamu amu sove na rorongo. Mamu tau goto boeginiau. 25 Igamu amu sove tania pipi sui niqu totosasaga mamu tau tamivaniau inau kau gotoligamu. 26 Me vaga ia, mi kalina igamu kamu tsodorota, inau sauba kau kiataginigamu. Eo, sauba kau gilugamui inau kalina na matagu loki ke gadovigamu ti vaga na legai loki, 27 me ke labamai vanigamu na rota loki vaga moa na viru migamu kamu totu moa tana sosongo ma na vatsangisavi. 28 Mi tana ti igamu kamu soaau inau kau mai sangagamu minau e utu kau mai. Igamu sauba kamu laveau inau pipi nauna, me sauba e utu kamu tsodoau. 29 Igamu amu reisavia na donalevo me pipi moa kalina amu sove goto na rongomangana na Taovia. 30 Igamu amu sove saikesa tania niqu totosasaga, mamu tau ngaoa na rorongo kalina au tovoa kau gotoligamu. 31 Me vaga ia, me sauba kamu adia gamui peluna, ma nimui omeomea segeni nogo ke naua ma kamu gini lobogu. 32 Na tinoni tau sasaga ara mate rongona ara sove tania na sasaga loki. Migira na tinoni ara padâ laka ara dona nogo pipi na omea sui ara vaga moa na tinoni bule. Ma na papada vaga ia sauba ke toroutsanigira saikesa. 33 Masei moa ke rongomiau inau sauba ke totu raviravi dou tana rago me tagara goto sa rongona ke gini matagu.”