21
Pablo ojo Jerusalén pe
Jare rojo ma yave chugüi reta, roasa isɨmbi ɨ guasu rupi tenta Cos pe. Jare pɨareve pe roasa tenta Rodas pe. Jayave joco güi roasa tenta Pátara pe. Jare rovae joco pe buque ojota Fenicia pe vae. Jayave royeupi pɨpe, jare rojo. Jare Chipre roecha oreasu cotɨ, jare roasa. Jare jecuae rojo Siria cotɨ, jare rojo rovae tenta Tiro pe. Echa joco pe buque oeyata ivoɨta. Jare roñovae oporogüɨrovia vae joco pegua reta ndive, jare ropɨta joco pe siete ara. Jare jae reta Espíritu Santo rupi jei Pablo pe agüɨye vaera ojo Jerusalén pe. Jocuae ara reta oasa yave, rojo tenta güi, jare opaete oporogüɨrovia vae reta jembireco reta jare imichia reta ndive oremoiru. Jayave royeatɨca ɨ guasu jembeɨ pe royerure Tumpa pe. Jayave roñocuava güire jae reta ndive, royeupi buque pe, jare jae reta yogüɨraja ye tenta pe.
Jayave Tiro güi rojo rovae tenta Tolemaida pe. Jare joco pe royapo maraetei oporogüɨrovia vae reta pe, jare ropɨta jae reta pɨri metei ara. Pɨareve pe rojo chugüi reta Pablo jupíe Cesarea pe, jare joco pe roique ropɨta Felipe ñee icavi vae omombeu vae jo pe. Jae co jocuae siete vae güi metei. Cuae cuimbae güɨnoi irundɨ tayɨ Tumpa iñee omombeu vae. Cuae irundɨ reve ndei omenda. 10 Jare ropɨta joco pe mbovɨ ara. Jare Tumpa iñee omombeu vae Agabo jee vae ou Judea güi. 11 Jare jae ou ore roia pe, jare oequi Pablo icuacuaa. Jayave oñeapɨti ipɨ rupi jare ipo rupi jare jei:
—Cuae jei Espíritu Santo: Corai Jerusalén pe judío reta oñapɨtita cuae cuacuaa iya, jare omoeterenga retata judío mbae vae reta pe —jei, jei Agabo.
12 Cuae roendu yave, ore jare joco pegua reta romoñera tei Pablo agüɨye vaera ojo Jerusalén pe. 13 Erei Pablo jei:
—¿Maera pa peyaeo jare chembopɨatɨtɨ? Echa mbaeti aipoɨu añeapɨti vaera Jerusalén pe. Mbaeti vi aipoɨu amano vaera joco pe ñandeYa Jesús jeco pegua —jei.
14 Jayave mbaeti ye oremiari chupe cuae re, jae mbaeti oñemaeño oreve rambue. Jayave roe:
—Toyeapo ñandeYa jemimbota.
15 Jare jocuae ara reta oasa yave, royupavo rojo Jerusalén cotɨ. 16 Jare yogüɨraja vi orerupíe Cesarea güi amogüe oporogüɨrovia vae joco pegua reta. Ojo vi jae reta jupíe Chipre pegua Mnasón jee vae. Echa ropɨtata Mnasón jo pe. Cuae Mnasón tenonde voi güɨrovia Jesús re.
Oipɨɨ reta Pablo Tumpa jo pe
17 Jare rojo rovae yave Jerusalén pe, oporogüɨrovia vae reta oremboresive oyerovia reve. 18 Jayave pɨareve pe Pablo ojo ore ndive opou Jacobo pɨri. Jare opaete oporogüɨrovia vae reta itenondegua reta oñemboatɨ joco pe. 19 Jare opa ma maraetei oyapo yave, Pablo omombeu chupe reta quirai jae oparavɨquɨ judío mbae vae reta ipɨte rupi, jare quirai Tumpa jeta mbaembae oyapo chupe reta. 20 Jae reta oendu yave, omboete Tumpa. Jayave jei reta Pablo pe:
—Orerɨvɨ, reicuaa ma quirai jeta yae judío reta güɨrovia ma co Jesús re, jare opaete jae reta oñemoatangatu yae mboroócuai re. 21 Erei jeracua chupe reta quirai nde remboe opaete judío judío mbae vae reta ipɨte rupi ñogüɨnoi vae reta agüɨye vaera oyapo Moisés iporoócuai. Echa jeracua quirai nde rere chupe reta agüɨye vaera omocircuncidauca taɨ reta, jare agüɨye vaera oyapo ñandereco —jei reta Pablo pe—. 22 ¿Mbae pa yayapota? Oñemboatɨta co jeta vae. Echa jae reta oicuaata nde reyu ma co cuae pe. 23 Jae rambue eyapo cuae roeta ndeve vae. Oime cuae pe ñogüɨnoi irundɨ cuimbae tenonde yave güɨrocuavee mbae oyapota Tumpa pe vae. 24 Eraja cuae cuimbae reta jare eyetɨo Tumpa cotɨ mboroócuai jei rami jae reta ndive, jare emboepɨ iñaca oñeapiuca reta vaera. Jayave opaete vae oicuaata mbaeti añete nereracua chupe reta vae. Echa jae reta oicuaata nde vi co reyapo reico mboroócuai —jei reta—. 25 Erei yaicuatía ma judío mbae vae oporogüɨrovia vae reta pe agüɨye vaera oyapo mboroócuai. Jaeño agüɨye tou reta soo tumpa-raanga pe oñererocuavee vae, jare soo jugüɨ reve, jare maemɨmba oyeyuvɨ vae isoo, jare agüɨye toyapo aguasa —jei reta.
26 Jayave Pablo ojo jocuae cuimbae reta jupíe, jare pɨareve pe oyetɨo Tumpa cotɨ mboroócuai jei rami jae reta ndive, jare oique Tumpa jo pe omombeu mbae ara pe opata oyetɨo. Echa jocuae ara metei ñavo omeeta mbota.
27 Jare cuae güire siete ara opata ma yave, judío Asia pegua reta oecha Pablo Tumpa jo pe, jare oyapo reta tecorai jeta vae ndive. Jayave oipɨɨ reta Pablo, 28 jare iñeeata reve jei:
—Cuimbae Israel pegua reta, oremborɨ. Cuae cuimbae oporomboe opaete que rupi opaete iru vae reta oyovaicho vaera ñande ndive, mboroócuai ndive, jare cuae Tumpa jo ndive. Jare jae güeru griego reta güɨroique Tumpa jo pe, jare jocorai omonguɨauca cuae o Tumpa oi pɨpe vae —jei reta.
29 Echa tenonde yave oecha reta tenta pe Efeso pegua Trófimo jee vae Pablo ndive. Jare oñemongueta tei Pablo güɨroique jocuae cuimbae Tumpa jo pe.
30 Jare opaete tenta pegua reta pochɨ. Jae rambue oñemboatɨ reta, jare oipɨɨ reta Pablo ombotɨrɨrɨ Tumpa jo güi icatu pe. Jare jupiveiño Tumpa jo iñangarecoa reta oñoquenda onque reta. 31 Jayave yatɨ vae reta oipota tei oyuca Pablo. Erei jeracua sundaro reta juvicha pe opaete Jerusalén pegua reta oyapo ñogüɨnoi tecorai. 32 Jare jupiveiño jae osɨi ou yatɨ vae reta cotɨ sundaro reta jare cien sundaro vae juvicha reta ndive. Jare tenta pegua reta oecha yave sundaro reta jare juvicha, mbaeti ma ocua Pablo re. 33 Jayave sundaro reta juvicha ojo Pablo cotɨ jare oipɨɨ. Oyócuai sundaro reta oñapɨti vaera mócoi cadena pe. Jayave oparandu quia ra co jae jare mbae ra co oyapo. 34 Amogüe tenta pegua reta iñeeata, erei mbaeti oyovaque iñee reta. Jare tecorai jeco pegua sundaro reta juvicha mbaeti ipuere oicuaa mbae ra añete vae. Jae rambue oyócuai sundaro reta güɨraja vaera Pablo jae reta yogüɨrecoa pe. 35 Jare oyeupi ñogüɨnoi yave sundaro reta yogüɨrecoa pe, sundaro reta ovoɨ güɨraja Pablo, yatɨ vae reta oipota oipɨɨ rambue. 36 Echa opaete yatɨ vae reta yogüɨraja sundaro reta jaɨcue, jare iñeeata reve jei:
—Tomano jocuae cuimbae.
Pablo imiari tenta pegua reta pe
37 Jare sundaro reta güɨroiqueta ma yave yogüɨrecoa pe, Pablo jei sundaro reta juvicha pe:
—¿Remaeñota pa mbae jae ndeve?
Jae jei Pablo pe:
—¿Reicuaa pa griego iñee? 38 Carambué yave metei Egipto pegua omboemboe cuatro mil oporoyuca vae reta oñoraro vaera mburuvicha reta ndive, jare güɨraja ñuu pe. ¿Nde pa co jae jocuae Egipto pegua? —jei.
39 Jayave Pablo jei chupe:
—Che co jae metei judío Tarso pegua. Jocuae tenta oi Cilicia pe, jare tuicha co. Emaeño tachemiari tenta pegua reta pe —jei.
40 Jayave sundaro reta juvicha jei Pablo pe imiari vaera. Jayave Pablo oñemboɨ oyeupi oia pe, jare omopúa ipo tenta pegua reta cotɨ. Jare opaete vae quirii yave, Pablo imiari chupe reta hebreo iñee pe. Jei chupe reta: