17
Fɨénidɨfuemo come baɨilla ɨere jacɨ́rede
(Mt 18.6-7, 21-22; Mr 9.42)
Jesús ie llófuegamacɨna daɨde:
—Jaca nágarui comɨnɨ fɨénidɨfuemo baɨítafue íteza. Jɨáɨmana fɨénidɨfuemo baɨítatɨmɨe ¡nɨɨ dúerena! Trigo llaiéra áillue nofɨ́cɨna afémɨe cɨmoɨmo ɨ́coɨnota monáillaimo dotácana baɨmo ñuera; úrue izói como ɨ́ɨnotɨnomona dáamɨe fɨénidɨfuemo báɨitañelleza. Afe izóidemona abɨ́ omoɨ rairuiri.
O ama omo fɨénidɨfue fɨnóadɨ, afémɨena lletari. Afemona afémɨe illafue ie méidoia, caɨmare íena uáidori. Mei dáaruido afémɨe siete dɨ́gacaiño o fɨeni fɨnóadɨ, íemo siete dɨ́gacaiño ona “Ja daɨí omo íñeitɨcue” afémɨe daɨízaɨbiadɨ, jaca nɨnomo íena caɨmare uáidoitɨo, —daɨde.
Juzíñamuimo caɨ ɨ́ɨnua rɨ́inorede
Jesús orécano íaɨoɨ Ocuíraɨmana daɨde:
—Jamánomo caɨ ɨ́ɨnotari, —daɨde.
Mei jira afe Ocuíraɨma íaɨoɨna daɨde:
—Due uáfuena o ɨ́ɨnoiadɨ rɨírede raana fɨnóredɨo. O ɨ́ɨnogafue dɨójɨna eroide mostaza íjɨaɨ jéenina izoide íadɨ, bie sicómoro daɨna aménana bie izói daɨíredɨo: “Caifo áijicaillano monáillajimo zójozai,” daɨdɨ́onia afe amena o uaina ɨ́ɨnoite.
Táɨjɨtafɨregamɨemo dúidɨfue
Omoɨmona daa cómemo ie táɨjɨtagamɨe íadɨ, afe táɨjɨtagamɨe jacáfaɨmona táɨjɨano meine bíadɨ ¿Meita “Mai ráɨizaɨbi, o écaitɨcue” dáɨitɨo? Daɨínide. Mei jɨáɨfodo afémɨena ñue dáɨitɨo: “Mai cue güille fɨnori. Güillano cue jirolle llezica nana cue jitailla raa dɨga baɨ atɨ́llena, mamériri. Afe méifomo güillano jíroitɨoza.” ¿Meita nana afémɨemo ocuíllana fɨ́nuana ocuídɨmɨe íena “Fɨgora” daɨírede? Daɨíñede. 10 Afe daje izói, nana Juzíñamui ómoɨmo ocuica omoɨ fɨ́nua fuilla mei, bie izói daɨíredɨomoɨ: “Ñue táɨjɨraɨmacɨñedɨcaɨ. ‘Ɨere fɨ́gomacɨ’ caɨna daɨínide. Mei danɨ caɨmo duide raa fɨnódɨcaɨza. Baɨmo jɨáɨe fɨnóñedɨcaɨ.”
Jesús diez dɨga chíinaitɨno jíllotate
11 Jesús Jerusalemo jailla llezica, Galilea énɨe fuédamo ite duera jófuemo dúcɨde. Afe jofue daje izói Samaria énɨe fuédamo ite. 12 Afe jófuemo dúcɨacana llezica, diez dɨga chíinaitɨno jino baɨ Jesús dɨné bitíaɨoɨ. Mei íadɨ afémacɨ Jesúmona baɨ jɨca fɨébidiaɨoɨ. 13 Afénomona rɨire íena daɨdíaɨoɨ:
—Llófueraɨma Jesús, caɨmo dúecai, —daɨdíaɨoɨ.
14 Jesús afémacɨna cɨ́oillano daɨde:
—Batɨ́ lletáriraɨnɨmo omoɨ abɨ ácataji, —daɨde.
Afénomo íaɨoɨ jailla llezica íaɨoɨmo ite duícuaɨ jacáibicaide. 15 Iemo afémacɨmona dáamɨe ie abɨmo ite duico jacáillana cɨ́oillano, Jesús dɨné abɨdo bite. Billa llezica Juzíñamuimo rɨire cáɨmadote. 16 Jesumo dúcɨillano afémɨe ana énɨemo fueco dɨné bɨ́jɨcaide, Jesuna fɨgora daɨíllena. Afe bie izói daɨdɨ́mɨe Samaria ímɨe. 17 Jira Jesús daɨde:
—¿Afe duícomona jíllotaga diez dɨ́gamɨeñede? ¿Néemei jɨáɨe nueve dɨ́gamɨe? 18 ¿Meita dama bie jɨcánemɨena Juzíñamuina abɨdo cáɨmaduaɨbilla? —daɨde.
19 Iemona Jesús afe ɨímana daɨde:
—Náidacaillano mai jai. O ɨ́ɨnuamona o duícomona ja jíllodɨoza, —daɨde.
Juzíñamui illáɨmana illɨrui bíllana nɨe izói ónoitɨcaɨ
(Mt 24.23-28, 36-41)
20 Fariséuaɨ Jesumo jɨcánotiaɨoɨ, “¿Nɨɨrui Juzíñamui illáɨmana illɨrui biite?” Afémɨe uai ote:
—Juzíñamui illáɨmana billɨrui jaca cɨ́oñena. 21 Afena “Ba nɨɨe” daɨínide. Daje izói “Baɨ batɨ́ ite” daɨínide. Mei Juzíñamui illáɨmana illɨno omoɨ cɨ́gɨmo ite, —daɨde.
22 Afe mei ie llófuegamacɨna daɨde:
—Uire jɨáɨruido daa birui cue illa izóidɨruina cɨóacaitɨomoɨ, mei íadɨ cɨ́oñeitɨomoɨ. 23 Jɨáɨmacɨ ómoɨna dáɨitiaɨoɨ, “Be nɨɨe,” íemo nɨbaɨ “Batɨ́ ite” dáɨitiaɨoɨ. Mei íadɨ afénomo jáiñeno iri. Daje izói afémacɨdo jáiñeno iri. 24 Mei ameo llairilla mona enéfemona jɨca jɨáɨnomo cɨ́oina izói, Nanoide Ɨima Jitó billɨrui afe izói cɨ́ocaizaɨbite. 25 Mei íadɨ aferui naɨ dúcɨñeille llezica, afémɨe fueñe jamánomo duere zéfuite. Daje izói bigɨ́maɨaɨ íena ruifíruitiaɨoɨ. 26 Noé illágɨmamo comɨnɨ ɨere fɨeni illa izói, afe izói cue billɨ́ruimo comɨnɨ fɨeni íitiaɨoɨ. 27 Noé ie fɨnoca áillue nocaemo jáiñena llezica, nana comɨnɨ ie lloga uaina náfueñeno fia güíoidiaɨoɨ. Güillano jirófɨrediaɨoɨ. Afe llezica íaɨoɨ fɨeni illafue méidoñeno áɨreoidiaɨoɨ; íemo íaɨoɨ jízanɨaɨ ɨníreitaoidiaɨoɨ. Jaca daɨí itíaɨoɨ abɨna Noé jofo áillue nocaemo jaide. Iemo aillo nocɨ bɨide. Jamánomo bɨ́illamona nana afémacɨ coróbaitiaɨoɨ.
28 Iemo Lot illágɨmamo afe izói ite. Juzíñamuimo comécɨñeno güíoidiaɨoɨ. Güillano jirófɨrediaɨoɨ; ɨ́bajano fécafɨrediaɨoɨ. Jacáfaɨaɨna ritíaɨoɨ, íemo jofónɨaɨna níoicaidiaɨoɨ. 29 Mei íadɨ afe Lot Sodoma jófuemona jino bítemo, monámona réɨcɨaɨ nocɨ bɨilla izói cocɨde. Afe llezica ɨere uzire boode ‘azufre’ daɨna raa cócɨa. Afemona nana tɨmádɨmacɨ. 30 Cue Nanoide Ɨima Jitódɨcueza, cue cɨ́ocaizaɨbillɨrui afe izoite.
31 Aféruimo daa come ie jofo caifófecomo íadɨ, ie jofo eromo ite ráanɨaɨna jofo jaillano báɨruainide, afénomona botádeza. Daje izói dáamɨe jino jacáfaɨmo íadɨ, abɨdo ie jofomo bínide. 32 Lot aɨmo omoɨ uíbicai. 33 Ie caana rairuíacadɨmɨe áfena afémɨemona féite. Mei íadɨ ie cáanana lloñédɨmɨemona afe féiraiñeno, áfena baɨmo ziiño illɨ́nona máiñoite.
34 Iemo nane ómoɨna dáɨitɨcue, cue dúcɨille naɨo, mena come dájena ɨ́nɨa llezica, íaillɨnoɨmona dáamɨe oni uille. Jɨáɨmɨe fɨébicaite. 35 Daje izói mena rɨngo daane trigo lláia llezica, íaɨnguaɨmona dango oni uille, jɨáɨngo fɨébicaite. 36 Daje izói mena ɨima jino jacáfaɨmo táɨjɨna llezica, íaillɨnoɨmona dáamɨe oni uille jɨáɨmɨe fɨébicaite, —daɨde.
37 Daɨí ie dáɨnana cacáillano, ie llófuegamacɨ íemo jɨcánotiaɨoɨ:
—Caɨ Ocuíraɨma, ¿mei nɨnomo?
Jira afémɨe uai ote:
—Ɨnónɨaɨ dáanomo gaɨrízaifɨrenamona, rɨlle rɨfáillanona ñue onódɨomoɨ. Afe izói fɨeni fɨnódɨno oni íaɨoɨ úillemona danɨ íaɨoɨ duere fɨnóllɨnona uáfuena onóigaza.