21
Dúerede fecɨngo Juzíñamuimo úcube fecade
(Mr 12.41-44)
Jesús Juzíñamuimo gaɨríracomo illa llezica, aillo ráaredɨno Juzíñamuimo dúide úcube jóoneranomo úcube dótana cɨode. Afe llezica dúerede fecɨngo cobre fɨnoina mena úcubetuni dótajana Jesús cɨode. Cɨ́oillano daɨde:
—Uáfuena ómoɨna dáɨitɨcue, bie dúerede fecɨngo nana jɨáɨmacɨ baɨmo dotade. Mei nana afémacɨ íaɨoɨmo fɨébide úcubemona dotádiaɨoɨ. Mei íadɨ bie fecɨngo dúerede íadɨ nana aféngomo ite güille ɨballe úcube dotade, —daɨde.
Jesús Juzíñamuimo gaɨríraco nɨné táɨnocaite, daɨde
(Mt 24.1-2; Mr 13.1-2)
Comɨ́nɨmona dáarie Juzíñamuimo gaɨríraco ero ebire cɨ́oina llotíaɨoɨ. Daje izói afécomo ite nofɨ́cɨaɨ fɨnoina ebire cɨ́oina llotíaɨoɨ. Afe izói afécomo fia fecaca ebírede ráanɨaɨ llotíaɨoɨ. Afe jira Jesús daɨde:
—Nana bie omoɨ cɨona ebire eróidɨnuiaɨ uire dáaruido nɨné táɨnoficaite. Bico ero ñuera nofɨ́tofiaɨ illa dɨ́gatofiaɨ oni eneno júdaɨzite, —daɨde.
Enɨe fúiacana caɨ onóillena lloga uai
(Mt 24.3-28; Mr 13.3-23)
Jira Jesumo jɨcánotiaɨoɨ:
—Llófueraɨma, o lloga bífuiaɨ ¿nɨɨruído íite? Bifue zúille uícodo caɨ onoille raa, ¿nɨe izói íite? —daɨdíaɨoɨ.
Jira Jesús daɨde:
—Omoɨ jɨ́fuefiza abɨ́ omoɨ rairuiri. Mei afe llezica dɨga “Cue bie Crístodɨcue” dáɨitɨno bíitiaɨoɨza. Afe izói “Ja birui aferui” dáɨitiaɨoɨ. Mei íadɨ afémacɨ llógamo ɨ́ɨnoñeno iri. Comɨnɨ jóbairillana omoɨ cacáiadɨ áferi jacɨ́naiñeno iri. Daje izói jɨáɨe comɨnɨ íaɨoɨ illaɨma uáitano jɨáɨmɨena méidoiacanari jacɨ́naiñeno iri. Mei uícodo daɨí íredeza, mei íadɨ íiraɨrui naɨ dúcɨñedeza.
10 Iemo Jesús naɨ úrioicaide:
—Daa naɨraɨ jɨáɨe naɨraɨ dɨga fúiritiaɨoɨ. Daje izói daa zie jɨáɨzie dɨga jóbairitiaɨoɨ. 11 Afe llezica dɨga ígobiaɨdo énɨe ɨere rɨire docáirite. Daje izói aillo naɨraɨ júbietaitiaɨoɨ, íemo jɨáɨ aillo comɨnɨ dáagoberiedo duícotaitiaɨoɨ. Aféruido monamo aillo caɨ jacɨ́naitaite raa cɨ́ocaite, naa énɨe fuille joréñuaɨri.
12 Mei íadɨ nana bífuiaɨ jino déiacana uícodo, fɨeni fɨnóllena ómoɨna lláɨtaitiaɨoɨ. Daje izói ómoɨna rácaitiaɨoɨ. Iemo Juzíñamui uai llorácomo ómoɨna uillano rɨire jɨcánodoɨitiaɨoɨ. Iemo ómoɨna llavéracomo ɨ́baitiaɨoɨ. Afe llezica cuemo omoɨ jaɨnaina jira, jamánomoidɨllaɨnɨ naa jabóidɨllaɨnɨ uícomo ómoɨna úitiaɨoɨ. 13 Daɨí omoɨ íaɨoɨ uilla llezica cuedo afémacɨmo ñue úritɨomoɨ. 14 Abɨ́ omoɨ rɨ́idolle uaimo uícodo omoɨ comécɨillena rɨire mamériñeno iri; 15 mei aféruimo afémacɨ uaillaɨ omoɨ olle uaina ómoɨmo llóitɨcueza. Afe llezica ómoɨna ráfuena ñue baitátaitɨcue. Afemona omoɨ éoidɨno ómoɨna jaca uáitanidiaɨoɨ.
16 Mei íadɨ aféruimo omoɨ onóigamacɨ Crístomo omoɨ ɨ́ɨnua jira ómoɨna duere fɨnóllena jɨáɨmacɨmo izájitiaɨoɨ. Daje izói omoɨ ámatɨaɨ Crístomo omoɨ ɨ́ɨnua jira ómoɨna fécaitiaɨoɨ, íemo omoɨ móotɨaɨ dáafuedo ómoɨna fécaitiaɨoɨ, daje izói jɨáɨ omoɨ nabáiñɨaɨ dáafuedo ómoɨna fécaitiaɨoɨ. Omoɨmona dáarie tɨ́taitiaɨoɨ. 17 Aféruido nana naɨraɨ cue ɨ́coɨniadɨ ómoɨna éoitiaɨoɨ. 18 Mei íadɨ omoɨ ɨfótɨraɨaɨmona, daa táɨnomo báɨiñeite. 19 Iemo fáɨcanocaiñeno omoɨ ɨ́ɨnoiadɨ, zíiñona cáallɨnona máiñoitɨomoɨ.
20 Jerusalén jofue fuiríraɨnɨ nágafene afeno cɨrɨ́noia, áfena cɨ́oillano, áfedo raɨre táɨnocaillena ónoitɨomoɨ. 21 Afe jira afe llezica Judea énɨemo itɨ́nuiaɨ caifóneduaɨmo botárediaɨoɨ. Daje llezica Jerusalemo itɨ́nuiaɨ afénomona oni jɨca jáirediaɨoɨ. Iemo jacáfaɨmo itɨno meine abɨdo afe jófuemo jáinidiaɨoɨ. 22 Mei afe comɨnɨ duere fɨnóllɨruimo ja dúcɨdeza. Aféruillaɨdo nana jaiai Juzíñamui Cuegáuai ɨ́coɨmo ñue fuitárede. 23 Afe llezica namócɨredɨngotɨaɨna ¡Nɨɨ dúerena! Daje izói monoɨ jirode úruena llɨ́ɨidɨngotɨaɨna ¡Nɨɨ dúerena! Mei aféruillaɨdo afénomo aillo izi cácaitiaɨoɨ. Afe énɨe comɨnɨ jamánomo duere fɨnólliaɨoɨ. 24 Afémacɨmona jɨáɨmacɨ jóbairillanomo tɨ́itiaɨoɨ. Iemo jɨáɨmacɨ nana naɨraɨ illánomo íaɨoɨna llavétaitiaɨoɨ. Juzíñamui mamécaruillaɨ dɨeze, jɨcánemacɨ Jerusalén anáfenuano júdaɨtiaɨoɨ. Afe mamécaruillaɨ fuille dɨno afe jófuena fɨeni fɨ́noitiaɨoɨ.
Nanoide Ɨima Jitó Cristo billɨrui nɨɨe izoite
(Mt 24.29-35, 42-44; Mr 13.24-37)
25 Afe mei jitómamo, fɨuimo, naa úcuaɨri jacɨ́rede raa jánanɨaɨ cɨ́ocaite. Afe llezica náɨraɨaɨ comecɨ faca mamérilla uaillaɨ nɨné féite. Iemo monáillaji fɨcɨre báguari jacɨ́naitiaɨoɨ. 26 Bínɨemo comuízaide raamo comécɨillano ɨere jacɨ́naitiaɨoɨ. Ie jacɨ́naillamona tɨ́idɨno izói íficaitiaɨoɨ. Mei afe llezica nana monamo itɨ́nuiaɨ rɨire mozíoide ráanɨaɨ niráɨricaiteza. 27 Afe mei Nanoide Ɨima Jitó Crístona cɨ́oitiaɨoɨ. Afémɨe íemo ite rɨ́ino naa dama íemo ite ebíredɨfuiaɨri uíllɨedo ana bite. 28 Bífuiaɨ jino zuílle llezica, ñue omoɨ mamériri; íocɨre omoɨ érocairi. Mei íanori íllamona omoɨ jíllotallɨomoɨ, —daɨde.
29 Daje izói nane bie aménamo mamécafue Jesús íaɨoɨmo llote:
—Higuera daɨna aménamo comecɨ omoɨ facari. Daje izói nana jɨáɨe aménamo omoɨ comécɨiri. 30 Iaɨoɨ íbiaɨ fɨruíllana omoɨ cɨónia, “Ja fɨmona áɨnozide” daɨífɨredɨomoɨ. 31 Afe izói bífuiaɨ zuíllana omoɨ cɨónamona, “Juzíñamui illáɨmana billɨrui ja áɨnozide,” daɨíredɨomoɨ.
32 Uáfuena ómoɨna dáɨitɨcue, bigɨ́maɨaɨ naɨ tɨ́iñeille llezica nana bie raa jino zúite. 33 Mona énɨe dɨga fúite, mei íadɨ cue uaillaɨ jaca fúiñeite. Cue lloga raa nana zúite.
34 Omoɨ comecɨ rɨírelleza abɨ́ omoɨ rairuiri. Mei ɨere aillo güíacanamona come comecɨ rɨire jáite, daje izói jɨfáifɨrenamona. Daje izói danɨ omoɨ abɨ ifue nɨ́cɨduamona come comecɨ rɨire jáite. Jira cue billɨ́ruimo omoɨ jácɨnaiñelleza áfena abɨ́ omoɨ rairuiri. 35 Mei rɨlle jíitafɨrena raa ónonino jíitaja izói, afe izói aferui nana énɨe comɨ́nɨna jíitaiteza. 36 Jɨca ia mai ñue omoɨ fɨnóbiri. Jaca fáɨcanocaiñeno Juzíñamuimo omoɨ úrifɨreiri, afe nana bie zúitɨfuiaɨmona omoɨ jílloillena. Daje izói Nanoide Ɨima Jitó uícomo meáiruiñeno omoɨ náidaillena, jaca Juzíñamuimo úrifɨreillano, jɨca ia ñue omoɨ fɨnóbiri, —daɨde.
37 Jesús monari Juzíñamuimo gaɨríracomo llófuefɨrede. Afe mei naɨo, Olivos daɨna ídumo ɨ́nɨaifɨrede. 38 Nana comɨnɨ afémɨe llófuiana cacáreillena nágarui raɨre jítɨramo bífɨrediaɨoɨ.