2
Kwarahy resẽ-gwi ogwahẽ ou-vy hi'arandu eterei va'e
Ha upéi katu Herodes mburuvixagwasu ramo oiko jave, oiko-ma Hesu. Belém tetã-my, Judéia yvy-py oiko-ma. Upe jave ogwahẽ-ma ou-vy Jerusalém tetã-my mombyrygwa hi'arandu eterei va'e. Mombyry-gwi kwarahy resẽ-gwi ou ra'e:
—Kipy tipo oime mitã'i judeu kwéry ruvixagwasurã oiko va'ekwe? he'i oporandu-vy. —Pe mitã'i oikomaha kwaa ukaha va'e jasytata ojeupi oho-vy ramo kwarahy resẽ-my, orohexa-ma va'ekwe. Upéa-gwi mitã'i-pe oroju oromboete-vy, he'i Jerusalém tetã mygwa-pe.
Judeu ruvixarã rerakwã ohendu-ma ramo judeu ruvixagwasu Herodes, onhemondýi voi. Ndaipy'agwapyvéi-ma voi upéa oikwaa ramo. Entéro Jerusalém tetã mygwa gwive onhemondyipa hikwái. Ndaipy'agwapyvéiry oikwaa ramo upéa hikwái. Upéa-gwi Herodes ohenói ou hagwã pa'i ruvixa kwéry gwive judeu rekombo'ehaty kwéry ndive:
—Mamo-py po oiko va'erã upe Nhandejáry rembiporavo Cristo? Kipy tipo hekwagwã? Mbava'e tipo he'i va'ekwe yma gware kwatia nhe'ẽ? he'i oporandu-vy íxupe kwéry.
—Belém tetã-my, Judéia yvy-py oiko-ta, he'i. —Nhandejáry nhe'ẽ-py omombe'u va'ety remimoĩgwe kwatia-rehe he'i a-rami:
“Ha'e-ta Belém tetã, Judéia yvy pygwa-rehe. Tetã'i jepe tuvixave va'e-rami joty. Upe-gwi oiko va'erã mburuvixagwasu. Gwymba-rehe onhangarekoha-rami, onhangareko va'erã Israel kwéry xe re'ýi kwéry-rehe”
he'i Nhandejáry kwatia nhe'ẽ. Upéa-gwi upe Nhandejáry rembiporavo oiko-ta Belém-py, he'i Herodes-pe hikwái.* Mq 5.2
Upe ramo Herodes ohenói ou hagwã upe hi'arandu va'e kwéry. Omoha'e anho ohenói-vy oporandu hagwã upe jasytata-rehe:
—Araka'e pyhare po ojehexa uka ra'e peẽ-my jasytata? he'i oporandu-vy íxupe kwéry.
Oikwaa-ma ramo omondo Belém-py:
—Tapeho pejohu peve peheka íxupe, he'i. —Mamo pa oime pehexa porã. Petopa-ma ramo íxupe, peju jevy kuri pemombe'u xe-vy aikwaa hagwã xe ave aha hagwã ahexa íxupe, aha hagwã xe ave amboete íxupe, he'i mo'ã upe hi'arandu va'e-pe.
Ohendu-ma ramo mburuvixa nhe'ẽ, oje'ói hikwái oheka-vy. Upéi upe jasytata ojeupi ypy jave kwarahy resẽ-my ohexa va'ekwe oho henonde-rupi. Upéi mitã'i oimeha ári opyta yvate-py. 10 Ohexa ramo, ovy'a eterei.
—Iporã ete katu. Jahexa jevy-ma jasytata, he'i herovy'a-vy.
11 Upéi ogwahẽ oho-vy óga-py. Upe-py ohexa mitã'i-pe isy Maria ndive oiko ramo. Gwetypy'ã-rehe onhesũ imboete-vy íxupe. Omomba'egwasu íxupe hikwái. Upéi oipe'a imba'e ryru-gwi. Omboete eterei-vy, ome'ẽ rei mitã-pe ouro hepy va'e. Ome'ẽ íxupe hyakwã porã va'e, incenso héry va'e. Ome'ẽ ave íxupe hyakwã porã va'e mirra héry va'e ave. 12 Pyhare ogwahẽ ou-vy Nhandejáry rembigwái yváy gwigwa. He'i:
—Aníke peho jevy mburuvixa róga-rupi, he'i hi'arandu va'e-pe.
Ike-py omombe'u íxupe. Upéa-gwi oikupe'o pe'o oje'ói-vy hikwái gwe'ýi ha-py.
Ogwerokanhy heraha-vy mitã'i Egito-py
13 Oho rire oje'ói-vy upe hi'arandu va'e, pyhare ojehexa uka ou-vy Nhandejáry rembigwái yváy gwigwa. José oke jave, ojehexa uka íxupe:
—Epu'ã katu, he'i, —eraha isy ndive mitã'i. Erokanhy heraha-vy mitã'i Egito yvy-py. Epyta ranhe upe-py eiko-vy. Xe ha'e ramo ae, ereju jevy va'erã, he'i íxupe. —Mburuvixa Herodes katu oheka uka-ta íxupe ojuka uka hagwã. Upéa-gwi epyta upe-py, he'i íxupe Nhandejáry rembigwái.
14 Upe-ma ramo opu'ã pyhare ogwerokanhy heroje'ói-vy. Ogweraha isy ndive mitã'i. Oho Egito yvy-py. 15 Upe-py opyta mitã'i ndive. Herodes omano ra'arõ-vy opyta Egito-py. Yma ete Nhandejáry nhe'ẽ-py omombe'u va'ety remimoĩgwe kwatia-rehe he'i a-rami:
“Ahenói-ma xe ra'y-pe Egito yvy-gwi ou hagwã”
he'i upe Nhandejáry rembiporavo Cristo-rehe. Ipokatu voi Nhandejáry nhe'ẽ. Upéa-gwi yma gware he'i hagwe-rami, ãy oiko-ma.* Os 11.1
Ojejuka mitã kwimba'e
16 Ha upéi katu ndouvéi-ma Herodes renda-py pe hi'arandu va'e. Oikupe'o-ma ra'e oho-vy íxupe.
“Xe mbotavy rei ra'e” he'i ojéupe Herodes. Upéa ombopoxy eterei-ma íxupe, ojéupe nomombe'úiry-gwi. Upéa-gwi omondo Hesu oiko hagwe-py. Mitã'i gwive he'i ojuka ukapa hagwã. Belém tetã mygwa ijerekwe rehegwa ave he'i ojuka ukapa hagwã mitã kwimba'e-pe gwive. Mokõi ro'y ogwereko va'e, ne'írã omboty vyteri mokõi ro'y va'e-pe gwive he'i ojuka ukapa hagwã. Pe hi'arandu va'e omombe'u ha-rupi rei íxupe, he'i ojuka ukapa hagwã. 17-18 Yma Nhandejáry nhe'ẽ-py omombe'u va'ety Jeremias remimoĩgwe kwatia-rehe a-rami he'i:
“Omemby ohapirõ va'e nhahendu-ma tetã héry va'e Ramá-py. Raquel remiarirõre voi upe va'e ohapirõ omemby kwéry. Ojahe'o ramo omemby kwéry-rehe nhahendu-ma voi. Ndoikovéi-magwi omemby nohenduséiry voi ombopy'agwapyharã mo'ã nhe'ẽ”
he'i va'ekwe imemby ojejuka va'ekwe-rehe. Upéixa yma he'i hagwe-rami, ãy oiko-ma Belém tetã-my.* Jr 31.15
Ogweru jevy-ma mitã'i Egito yvy-gwi
19 Ha upéi katu omano Herodes. Omano rire, ojehexa uka jevy José-pe Nhandejáry rembigwái yváy gwigwa. Egito-py vyteri oime ramo, ikéra-py ojehexa uka jevy íxupe:
20 —Omano-ma mitã-rehe ija'e'ỹ va'ekwe. Ãy ereraha jevy jepe arã upe-py. Ijukaseharãgwe omano-ma. Epu'ã katu, he'i —eraha jevy mitã isy ndive. Ereiko hagwe-py tereho jevy. Israel kwéry yvy-py tereho, he'i José-pe.
21 Upe-ma ramo opu'ã oje'ói-vy. Mitã ogweraha isy ndive jevy gwetã-my. Israel kwéry yvy-py oho. 22 Ha upéi katu:
—Ãy Herodes ra'yre Arquelau oiko jevy mburuvixagwasu ramo Judéia yvy-py, he'i José-pe omombe'u-vy.
Upéixa-gwi ikyhyje oho hagwã ta'yre manda ha-py. Pyhare ojehexa uka jevy íxupe ou-vy Nhandejáry rembigwái yváy pygwa. José oke jave, ojehexa uka íxupe:
—Ani ereho teĩ upe-py, he'i íxupe.
Upéixa-gwi ndohóiry oyvy-py. Galiléia yvy-py ae ha'e oho.
23 Upe-py oho opyta Nazaré tetã-my. Yma Nhandejáry nhe'ẽ-py omombe'u va'ety remimoĩgwe kwatia-rehe he'i a-rami:
“He'i va'erã íxupe Nazaré pygwa”
he'i upe Nhandejáry rembiporavo Cristo-rehe. Ipokatu voi Nhandejáry nhe'ẽ. Upéa-gwi yma he'i hagwe-rami, ãy oiko-ma.

*2:6 Mq 5.2

*2:15 Os 11.1

*2:17-18 Jr 31.15