VALI NAMANA MAREKO NA ETALOATO
Mareko vega-matagaina kilana
Mareko arana ta Ioane. Ia ati Iesu gena melo gagalana ruala (12) aorai talimana ta. EVali Namana e rigolo 64 pene ago 68 vekarawarai etaloato, voo Iesu ekwaregato mulinai. Epepa e Roma sitinai Petero goti geinagulu-kouwai aonai etaloato. Iesu gekwalanaawai talimara Roma aonai getaluwai talimara Iesu Valina Namana evega-ripa-gitakaurato.
Mareko na ia kilana kamuna evega-riparato, netiwato, Iesu Palagu gena vetugunagi ago-venina talimana nama iwavagina e magena veraramani (Mareko 10:45). Kwalana Iesu Palagu gena rorirori kamuna kapulenai einaguluwai e gena kila maparara ekwalanarawai. Voira voo Iesu na inagulu e kala irau vagira ekalarawai voirana geriai evega-matagairato.
Mareko gena talotalo evetaina enavugaato:
1. Vetugunagi talimana Iesu gena vogomai ekala-maavuato kalana (tenu 1:1-13)
2. Vetugunagi talimana gena inagulu (tenu 1:14–13:37)
3. Vetugunagi talimana gena kwarega (tenu 14:1–15:47)
4. Vetugunagi talimana gena kuliitiwai e kupa vanuganai everageto (tenu 16:1-20)
1
Ioane Bapatiso gena vopata
Mataio 3:1-12; Luka 3:1-9; 3:15-17; Ioane 1:19-28
Iesu Keriso Palagu Natuna Valina Namana evetaina evetinato. Peroveta talimana arana Isaia na etaloato,
“Palagu ekilato,
‘Au na geku vetugunagi talimana pana tugu-kunea,
gemu raupara pene kala-maavua.’
Talima ta tanoleanai ekeana, netina,
‘Velekou gena raupara ioalevaa,
gena vogomai rauparana iovega-roriroria!’ ”
Gaura pakurai Ioane evogomaito, tanoleanai taunilimalima ebapatisorawai e evopatawai, taunilimalima geria rakava aora na pia vetugamagiwai e pia laka-waikule Palagu genai, e bapatiso pia gapia, Palagu na geria rakava pene tugamagi-piatogara ularana. Taunilimalima maparara Iudea vanugara na e Ierusalema na geagowai Ioane genai. Geria rakava gekilagi-matagairawai vou, ebapatisorawai Ioridana wainai.
Ioane gena rapuga kamela lamulamuna na gekalaato, gena paekopina nanikoti kopina, gana ganigani gaura koi e kwareremo. Evopatawai, netiiwai, “Talima ta au muliku na pene vogomai ia gena tiavu na au geku tiavu evanagiana. Au maki ati gelegele ia gena tamaka walona pana lugaa. Au na gomi nanu na abapatisomina, na ia na Veaga Palaguna na pene bapatisomi.”
Ioane na Iesu ebapatisoato
Mataio 3:13-17; Luka 3:21-22
Volaganinai Iesu Nasareta, Galileia vanugana taa, na evogomaito, ne Ioane na Ioridana wainai ebapatisoato. 10 Iesu nanu na erage-vagito aonai, kupa egitaato, evekala-pakato, ne Veaga Palaguna pune vetaina emarigoto ia genai. 11 Ne karo ta kupa na ekea-rigoto, netiwato, “Goi au Natuku, aulamagimuna; e gemu ai maki averere-rakavana.”
Satani na Iesu eopa-tovoato
Mataio 4:1-11; Luka 4:1-13
12 Voia mulinai Veaga Palaguna na Iesu tanoleanai etugu-agoto. 13 Vonai toma e pogi gagala vativati (40) egapirato, Satani na ekalatovoawai. Ia manega paera ria getaluwai, aneru na gegita-tagoawai.
Iesu gena inagulu etinaato Galileiai
Mataio 4:12-17; Luka 4:14-15
14 Ioane tipura numanai getao-togaato mulinai, Iesu Galileiai eagoto, Palagu Valina Namana eve vopatagiawai. 15 Evopatato, netiwato, “Palagu gena toma warauna pekwara, gena Basileia pekwara, (gena vegitatago tiavuna evega-rugaana ea)! Gemi rakava aora na iovetugamagi-waikule, Vali Namana aomi na iovega-taunataunaa!”
Iesu na talima vativati (4) ekearato, ia mulinai pia laka
Mataio 4:18-22; Luka 5:1-11
16 Iesu Galileia kovu pipina na eagowai aonai, Simona matarina Anduru goti egitarato, geria leke kovu ai gepiaato, kwalana ira vetavu talimara. 17 Ne Iesu na evaikilarato, netiwato, “Muliku ai iomai-laka, pe au na gomi taunilimalima vetavura pana vega-ripami.” 18 Ne veganamo geria leke geraokwanirato, Iesu mulinai gelakakauto.
19 Ati gelaka-rauto, ne Iesu na Teimiti Tepetaio, matarina Ioane goti egitarato, gati ai geria leke veralera geaumerawai; 20 ekearato, ne ira na tamara Tepetaio magena inagulu talimara ria gati ai geraokwanirato, Iesu mulinai gelakakauto.
Palagu rakava na eporogiato talimana
Luka 4:31-37
21 Gelaka-agoto, Kaperanaumai gekwarato. Vonai Tapati ai Iesu Iuda talimara geria rupu ai elaka-togato, ne evevega-ripato. 22 Ia gena vevega-ripa kilana taunilimalima na gekamonagirato aonai, gevevega-kaliagirato, kwalana gena kila matiavuna, ati rova gevevega-ripagiawai talimara geria kila vetaira.
23 Vorupu ai talima ta palagu rakavana na eporogiato talimana. Ia ekeaato, netiwato, 24 “Iesu, Nasareta talimamu o, rakagau gemai ono kalaa notina? Goi ai vega-rakavamai ulanana povogomai? Au ripaku goi ne rai, goi nema Palagu gena Veaga Talimamu!” 25 Iesu na ekila-waiato, “Kulumu! Ia genana ono lakati!” 26 Ne palagu rakavana na votalima evega-pilupiluato, ne malailaina ria elakatito. 27 Taunilimalima maparara gevevega-kali-rakavarakavato, ne matotaura geverenagi-verenagito, negetiwato, “E rakagau? Vevega-ripa valiguna? Ia matiavuna na palagu rakavara evega-vegupurana, e karona maki gekamonagiana!” 28 Ne Iesu valina atilovana eraka-lovolovoto Galileia vanugara mapararai.
Iesu na viti talimara vovogo evega-namarato
Mataio 8:14-15; Luka 4:38-39
29 Rupu na gelaka-piatito mulinai, Teimiti e Ioane geagoto, Simona e Anduru geria numai gerageto. 30 Simona gena tegama garena evitiato, tauniparana etiavutiavuto, gaurai emaoko-tagowai, ne Iesu gekarovaraato. 31 Iesu eagoto genai, gimanai egapito, ne evega-tanu-itiato. Voviti eaikito, ne ira egupurato.
32 Lavilavi, garo eketoato mulinai, taunilimalima na viti talimara e palagu rakavara na geporogirato talimara Iesu genai gevaiagorato. 33 Vanuga talimara maparara numa wailanai getanu-kouto. 34 Iesu na viti irauirau talimara vovogo evega-namarato e palagu rakavara gutuma egui-atirato. Palagu rakavara murura ekourato ragai pia kilakila, kwalana ira riparia Iesu.
Iesu Galileia vanugarai evopatato
Luka 4:42-44
35 Rapa kavanai, rogotina ere lagania aonai, Iesu ekuliitito, tanoleanai eagoto, everapalito. 36 Ne Simona mataukavana ria Iesu geve tavuato, 37 geve rawaliato aonai, gevaikilaato, negetiwato, “Goi taunilimalima na getavumuna!” 38 Iesu evega-geleto, netiwato, “Vanuga vekavirai ita ago. Voira geriai maki pana vopata, au geku vogomai kwalana voa.” 39 Ne ia eagoto Galileia vanugara mapararai. Rupu ai evopatawai e palagu rakavara egui-atirawai.
Lepera talimana Iesu na evega-namaato
Mataio 8:1-4; Luka 5:12-16
40 Talima ta maleperana Iesu genai eagoto, evetiu-talito, ne enogiato, netiwato, “Pene goi oririrwana genai, taunatauna pono kala-alevaku e pono vega-namaku ripa.” 41 Iesu na egita-vetugaato, gimana etugu-agoato, viti talimana enapa-kaunagiato, evaikilaato, “Aririwana, ono nama!” 42 Ne veganamo lepera na eraokwaniato, enamato. 43 Iesu na evaikila-gaokaato, netiwato, 44 “Ekala talima ta ragai pono varaa. Ono laka, Rupu Veaga velena na pene gitamu, e vealeva vega-namana gaura Mose na ekilagirato gelegelenai pono venia, pe taunilimalima pia ripa, goi ponama.”
45 Na ia eagoto, vokala valina epiaato. Vovetaina gaurai Iesu vanuga taai ati maelaka-togato, a tanolearaimo etaluwai. Na taunilimalima kapu irauiraura na Iesu roe wageago-veniawai.