Roma zeŋgât ekap Pauloŋâ kulemguip.
1
Paulo nepŋaŋgât topŋâ.
Paulo nâ, Yesu Kristoŋâ kore a gâsunim Aposolo sâm nim Anutugât siŋgi âlip den sa laŋ kârâbapkât gâsum sâlâpnogip.
Den siŋgi zo muyagibapkât Anutuŋâ sâm kâtigemŋâ mârumŋan Propete a sâm muyagemziŋgi Kembugât ekabân kulemguwe. Kulemgune nanŋâ Yesugâren âi sugip. Nanŋâ Yesu, zâk a kutâ Dawidigât kiurâp zeŋgâren gâbâ muyageip. Yesu zâk Anutugât nanŋâ op um salek sot hâlâlu oi Anutuŋâ nanŋaŋgât topŋâ imbaŋâŋoot itâ muyageip. Mumuŋan gâbâ mâŋgei zaarip. Mâŋgei zaatŋâ kembu patâniŋâ ândiap. Yesu Kristo, zâk kembuniŋandâ tânnomŋâ aposolo nep sâm nigip. Oi hân dâp a siŋgi âlip dâzâŋgua nâŋgâm lum Kembu Yesugât kâmut upigât nâŋgâm sâip. Oi a nâmbutŋâ zen ziiŋik buŋâ. Zen sot ârândâŋ Roma a ziŋ Yesu Kristogât arâp upigât diiziŋgip. Zorat nep zo zeŋgâren yatâ tuubatkât sâm nigip. Roma kamânân ândie, zen Anutugât siŋgi op ândibigât sot um târârak ândibigât gâsuziŋgip. Anutu umŋandâ gâsuziŋgi ândie, zeŋgât ekap zi kulemguan.
Ibâniŋ Anutu sot Kembu Yesu Kristo, zekâren gâbâ tânzâŋgozâŋgoŋ sot um lumbe, zo zeŋgâren zimbap.
Pauloŋâ Roma kamânân âi Kembugât siŋgi a ziŋgitpatkât sâip.
Roma a zen Kembugâren nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâm ândime, zorat siŋgi hân dâp ari nâŋgâne âlip opmapkât zeŋgât op sâiwap sâman. Yesu Kristoŋâ tânzâŋgoipkât sâiwap sa Anutugâren zâimap. Nanŋaŋgât siŋgi âlip sâm umnandâ Anutu kore okŋaŋga topŋâ nâŋgâmap, zâkkât mâteŋan den zi sa nâŋgânek. Nâ ninâu sâman dâp zeŋgât op sâman. 10-11 Nâ zen ziŋgitpatkât otnimap. Zo yatâ zei ândim gâwan. Narâk zi ko kut ŋâi ŋâiŋâ saanigi tâpman. Anutuŋâ nâŋgi dâp oi mâtâp muyagem nigi zeŋgâren gâbatkât dukuman. Nâ gamŋâ tânzâŋgua Kaapumŋâ imbaŋâ ŋâi ziŋgi kâtigem ândibigât sâman. 12 Nâ itâ sâbâ. Zeŋgâren ga nâŋgâm pâlâtâŋgât bonŋâ tirâpagom tânagonat.
13 Oi bukurâpnâ, topnâ kârubegât itâ dâzâŋgobâ. Nâ a kâmut nâmbutŋâ zeŋgâren opman, zo yatik Roma zeŋgâren gamŋâ nep tuum bonŋâ muyagibatkât sâman. Oi gabâ sandâ kut ŋâi ŋâi nâmbutŋandâ saanigi tâpman. 14 Nâŋâ saru a sot barâ a, a nâŋgânâŋgâziŋoot sot kwakmak ârândâŋ siŋgi âlip dâzâŋgobatkât sâm nigip. 15 Zorat Roma kamânân a zen siŋgi âlip dâzâŋgobatkât umnandâ bâbâlaŋ opmap.
Nâŋgâm pâlâtâŋgât op ândiândi mimbi.
16 Nâ siŋgi âlipkât nâŋga aŋunŋoot mân opmap. Wangât, zo Anutugât imbaŋâŋoot, zorat. Siŋgi âlip zo nâŋgâm Kembugâren nâŋgâm pâlâtâŋ kwapi dâp tânzâŋgom bâliŋan gâbâ mâkâziŋgâbap. Yuda a sot hân ŋâin gok zen ârândâŋ. 17 Siŋgi âlibân Anutugât mâteŋan târârakŋâ utnatkât mâtâp ziap. Zâkŋâ nâŋgâm pâlâtâŋziŋoot zo mâtâp zoren diiziŋgâbap. Oi zorat Kembugât ekabân den kulem ŋâi itâ ziap,
“Nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâm tosaziŋ buŋ urâwe zo, ziŋâ ândiândi mimbi.”
A ziŋâ Anutu birâm ŋâtâtigân bagiwe.
18 A Kembu kândâtkom bâliŋ upme, zen bâliŋ utne zorâŋâ den bonŋaŋgât mâtâp zo dooŋgumap. Bâliŋ mâme a ziŋ yatâ upmegât Anutu kukŋaŋgât bonŋâ sumbemân gâbâ zeŋgâren muyagem zemap. 19 Anutuŋâ hâuŋâ ziŋgâmap, zorat topŋâ itâ. Anutugât topŋâ zo muyap zei nâŋgâme. Anutu zikŋak topŋâ muyagem ziŋgâmap. Hân muyageibân gâbâ a ziŋ Anutugât topŋâ itâ ek nâŋgâm gawe. Anutu zâk aŋâ mân igikŋâ. 20 Oi zâk imbaŋâŋoot kembu patâ op ândiap. Hân muyagem kut ŋâi ŋâi top top muyagem pâip, zorâŋ topŋâ muyagei âlip ek nâŋgâme. Zorat a zen Anutu kândâtkomŋâ bâliŋ utne hâuŋâ ziŋgi ko dap op den hâuŋâ sâbi?
21 A zen Anutu ândiap nâŋgâm, mân ândiap tobat oi hurat mân kwâkŋaŋgâwe. Oi mân sâm âlip kwâkŋaŋgâwe. Oi zen nâŋgânâŋgâziŋan bâliŋâ top top muyagem um kâtik utne ŋâtâtikŋâ kâpizâŋgoip. 22 Oi a ziŋ nen nâŋgânâŋgâniŋoot ândien sâweŋâ kwakmak op ândiwe. 23 Yatâ otziŋgi zen Anutu ândiândiŋ kâtik, âsakŋâ mariŋâ, zâk mân hurat kwâkŋaŋgâm a sot nii, zuu, mulum, kut ŋâi ŋâi buŋ orotŋâ zorat lopio sobem hurat kwatziŋgâwe. Zen yatâ urâwe. Oi narâk ziren zo yatik op ândie.
24 A zen yatâ utne Anutuŋâ ziŋgit birâziŋgi umŋâ sâkkât âkŋâle top top nâŋgâm bâliŋâ op um sâkziŋ mem bâliŋ kwap piuriyâunzabân bagiwe. 25 Zen Anutugât topŋâ nâŋgâm kândâtokom sarâ mâte okŋaŋgâwe. Oi mariziŋâ birâm kut ŋâi ŋâi muyageip, zo hurat kwâkŋaŋgâm kore okŋaŋgâwe. Nen ko itâ nâŋgen. Kut ŋâi ŋâi muyageziŋgip zorat Anutu, zâk sâm âlip kwâkŋaŋgâm ândeindâ dâp upap. Perâkŋak.
26 A zen Anutu kândâtkuwegât birâziŋgi âkŋâle bâliŋâ muyageziŋgip. Oi ambân zen Anutuŋâ ap ambin ândiândi mâtâp sâip zo birâm ambân torenŋâ ândiândi bâliŋan bagiwe. 27 Oi a zen yatigâk ap ambin ândiândiŋ birâmŋâ umziŋan âkŋâle bâliŋaŋgât kârâpŋâ sei a torenŋâ sot bâliŋ top top muyagiwe. Oi bâliŋâziŋaŋgât hâuŋâ um sâkziŋ tâmbetagowe.
28 Zen Anutugât topŋâ nâŋgâm mân hurat kwâkŋaŋgânam utne zâkŋâ birâziŋgi umziŋ gulip oip. 29-30 Oi kut ŋâi ŋâi bâliŋâ top topŋâ doŋbep urâwe. Bâliŋâ sot laŋ orotŋâ, ziiŋâ umziŋan siksâuk oi sikumgât âkŋâle, kâmbam, kâsa, sarâ, um kâlak, zo yatâ op ândiwe. A umân pâpan, sarân sâsâ, Anutu kâsa okŋaŋgâme, zâizâiŋ, sâk mâme, bâliŋaŋgât mâtâp muyagime. Ibâ mam zeŋgât den kwâkâme. 31 Um nâŋgânâŋgâziŋ buŋ ândime. Um lâklâk buŋ ândime. A lumbeŋâ buŋâ, buku orot buŋâ ândime. 32 Kut ŋâi ŋâi yatâ opŋâ tâmbetagobi. Anutugât den yatâ ziap, zo nâŋgâm tâtâlim laŋ upme. Oi zorik buŋâ. A nâmbutŋâ utnetâ tânzâŋgome. Zen yatâ urâwe. Oi narâk ziren yatik op ândie.