Ubiap maiam Apostolop
1
1-2 Tie, ‘la ula muru’ me noun Tiofilas,
Na natauan babam la omirtung me noun tinan, norulo ma mirier pagap ganam la makosarong Iesu ga ma mirier tiesiap ganam la masinguala teip ga magaulap ma lake kan ga betong mai Apostolop la mavuvuoong, ga iro ngangas ang Muranam Ila Babai la maulo ma man ubiap meba makosarmeng. Ga tubiat la alagiong Morowa me na panbinim. Norulo ma mirier pagap ganam na natauan babam tung.
Ugama Iesu, “Eba asagaang Mamo Muranama ang ga eba muong”
Tie, iriro Iesu, irie la uavio ngitngit ga uvara, ga tubiat la ina inim. Ga makosarong papot ma pagap, meba meira miriro Apostolop maset la ina inim. Puoieng ira ma 40 ma lap, la betong mai ga masinguala o inamon ang Morowa. 4-5 Pa o non la la man unama ga man parakong ga Apostolop, ga maulo gare ro, “Pa eba ka auanmila Muranama Ila Babai meba muong ga onang ga mimi, are tinan la mirulo na Babam ula muru la omirong Luka eba asagaang Mamo ruang Muranama Ila Babai meba muong onang ga mimi. Miptang, miuave ra Ioanes o burunam. Pa eba, tale papot ma lap tubiat, ga eba miavareng Muranama Ila Babai. Met iriro muana, buat kakalaitming ga omiolaing pianam ula kakanu Ierusalem. Karuk.” Maulo Iesu gare ro.
Urie, temaiara Apostolop ga mela nakap bo kavinama Oliva ga nebolameng ga Iesu. Ga amarikmeng gare ro, “Ila Kani, atabo na iruo tara eba betnang gare orong pang ga eba ina nemung gat kantri buong Israelip?” Pa upulo Iesu ties maiong are ro: “Mamo kan irie la uabua man tara ga o man la la namo makosarang miruo ubiap ganam meba oagaalie Israel. Are ratmat ga iruo la tale paga meba amira. Pa iriro paga la eba amira, na tara Muranama Ila Babai la eba muong ga eba onang ga mimi, tie eba alang kukunim miun. Ga eba mila ga baisming o urio ties tung me maun teip ga magaulap la maionama na pianam Ierusalem ga na mirier napup ganam na provins Iudaia ga na provins Samaria ga ila puoieng na mirier napup o urio kimanam.”
Iesu la ula nakap na panbinim
Urie, tiesong ara Iesu o urio ties ga ula nakap na tara Apostolop la man agimameng ka. Ga agagemaiieng uvau ga tale gat puomeng meba agimameng. 10 Iesu la ula ra nakap, pa Apostolop la man dusmeng ka ga man umei maranit me na panbinim. Tie, talet kagat narain teipien la limanim burap mila pasokmeng la dusliong ga mirie. 11 Ga ligama, “O mimi teip onim na provins Galili, are mani ga man dusming togo ga man umi me nakap na panbinim? Titot la agimaming ara Iesu la miulai ga ula nakap. At iruo tavuk la agimaming titot, tubiat iruot Iesu la agimaming la eba ina terigiang garet tiro la ula nakap.”
Avuvuomeng non migana meba aigorala Iudas
12 Urie, Apostolop la amaiolai kavinama Oliva ga ina terigimeng me Ierusalem. Iruo kavinama la kagarat it u Ierusalem, puoong it gare namurit kilometa. 13 Mela betmeng Ierusalem ga mela na luguan la mime maionama ana. Ga mela nakap na iruo kabin la mime maionama ana la ut nakap. Pa bop ma Apostolop la are ro: Petro meiva Simon ga Ioanes ga Iemes ga Andru ga Filip irie ga Tomas, ga Batolomaio ga Mataio ga non Iemes, irie poi ang Alfias, ga non Iudas irie poi ang non Iemes ga non Simon. Aime iriro Simon, irie non ma a gar Selot.*Tinan la nekaromela ga Gavaman onim Rom ga namo akiraraang. 14 Miruo teip ganam la nebolameng ma namurit dalap ma ga iat man okosarmeng marik. Non magaulap ga Maria gat, urie naga ang Iesu ga papap am Iesu, mirie gat la marikmeng iat ga mirie.
15 Urie, o non la teip ga magaulap la mime nagan ira Iesu, uvas ma la igamaro 120 la man nebolameng. Na iriro tara, teuara Petro ga dusong kabirana ma ga ugama, 16-17 “Ekelesiap papap tuam, titot tuga tiestang aime Iudas Iskariot. Tie, Iesu la avuvuong meba betang gare migana ang o usingnualap gare pava. Ga ume iat ubi ga pava. Pa iruo migana la masinguala teip o alang meba umaiaring a Iesu. Pa iriro tavuk ang la tale akosarong agarit. Karuk. Pa tinan la akosarong Muranama Ila Babai Devit ga ovaikong non ties aime Iudas Iskariot ga urio ties la omirmeng na Babam ula puaru. Ga titot urio ties ang Devit la betieng ara migat gare ro.” 18 (Pa iruo migana Iudas la maula miruo kakepup gare uniap a iruo tavuk ila kire la akosarong, ga osauong non nap o kimanam. Ga tubiat la ulum bo urio kimanam ga fukong karima a, ga puana a gane la urukong na kimanam. 19 Ga mirier teip ga magaulap onim Ierusalem la mepto ties la ugamani ga uvara Iudas ga meiva irio nap o kimanam Akeldama. Muana o uriro bonim la are ro: Nap o kimanam la iura olabuan.)
20 Maulo gat Petro gare ro, “Migat, non Sam la omirong Devit na Babam ula puaru la tiesieng gare ro,
‘Luguan ang la eba ot agarit ga tala kan unama migana ba ana.’ Sam 69:25
Pa non sasang la tiesieng gare ro,
‘Me ubi ang gare migana ila uke, noba migana la eba arang ga ubiang.’ Sam 109:8
21-22 “Are ratmat ga titot le obuluan uriro ties ga avuobuong migana ba kabirana ma teip la mime menum ga bubuo, na tara gat Iesu la man unum tapmat ga bubuo. Ga opuara Ioanes la uavariam inamaniap o burunam ga muio puoieng la uvara Ila Kakani Iesu ga ina teuara ga ula na panbinim. Eva, kabirana ma miruo teip, eba avuobuong migana ba meba aigorala Iudas, meba ubiang ga pava ga baispang a Iesu la uvara ga migat kan la ina teuara ga titot la inim.” 23 Tie, tiesong Petro are ro, ga omeuluan urio ties ga levuomeng narain teipien: Irie Iosep, meiva Basabas, pa non la bonim a Iastus. Pa non gat migana la bonim a Mataias. 24-25 Urie, okosarmeng Apostolop marik gare ro, “O Ila Kakani, anit ara Iudas la ume uavio urio ubi la oulai ga ula na urie pianam ula kiro la oranganung meba maionang inamaniap mila kiram una. Eva, manit ara dalap ma inamaniap ganam. Are ratmat ga pasingnala, aga lie litiro teipien le avuvuoang meba aigorala Iudas ga ubiang ga pava gare Apostolop. 26 Urie, marikmeng are ro ga legomeng tadasipien la maiot bop lie ira lie, meba betang auang tadas ga maiabung kaguma ira aga la eba arang urio ubi. Tie, betong tadas ang Mataias, are ratmat ga dusong ga mirie 11 ma Apostolop.

*1:13: Tinan la nekaromela ga Gavaman onim Rom ga namo akiraraang.