Pol Lom taon-te gewav
27
27:1–28:15
Pol gesøkuz, Lom taon-te gemat
Khøuwa qandap, ndigu gizavem, ni Itali manqei-te teimøtinim, yaq Pol neka ndimbula ezoqa nøme, nakhag kawa nøme-qá zenda-té ginø-áb. Teqa iz Zuliés. Ndego Lom kawa ezoqam kandambaqape-qa nakhag bawan mokho-té gunu꞉-sasaetám. 27:2 Kel 19:29Palai khagua mø̀ndøbøetám, ta pu-te ndøgo. Khakheitáp. Adlamitium taon-té qandowáv. Yaq Esia plovins-te, pu vinivinimba-te tøkeam-qa ndøgoám. Yaq ni teitø-ketámb ndǿgo, vø̄i-søkuzim. Ezoqa nøme mø̀ndøgoám, ni namba. Ndego Tesalonika taon-ák, ndøgo Masedonia plovins mokho-te. Teqa iz Alistakús.
Khøuwa nøme qandopave, ni Saedon taon-té qeimø-fakhán. Yaq Zulies, Pol tanakh mbogó. Ndego sègemboták. Ekeza zifuap-té genǿwáv, ndigu loge gigiap neka gekha gigiap nøme bembō-etøomem. Ni nqawa qeisøkuzim, yaq khamøe sa ni-té qandofeá. Yaq ni Saiples manqei bawa niti-otán. Sèitø-guguyát. Yaq ni qeitu-qantavat, anana-mba ndøugu, Silisia neka Pamfilia manqei sa nakeamo-te vøtīkhatøvem, yaq Maela taon-té qeimø-fakhán, Lisia manqei-te ndøgo. Ta taon-te ndøgo, ndego nakhag kawa ezoqam, palai khagua nøme ndøqeív. Aleksandlia taon-té qandowáv. Itali manqei-te teiti-qa ndøgoám. Yaq ndego ni tenø-itúmb ndǿgo, vøimø̄guv.
Qeisøkuzim, yaq khøuwa kopoáv, ni aiyav-té qeitø-teitát. Yaq Naides taon qati-khatoumat, ni ambá seiteitatɨ́n. Geté kopømba mbaín. Zapa ndǿgo, khamøe gèqavønotám. Yaq ni Salmone manqei luát qeitø-qantáv, Klit manqei bawa-te ndøgo. Yaq sèitø-guguyát. Geté føgakh-mbá qeitiamát, atema vaev-te khagua pu nøme-te vøimø̄-fakhan. Ta pu ndøgo, iz Pu Mbomambaqapé. Lasea taon avønin-té qagó.
Ta-mba av nqægo qati-teitavun, ni khøuwa kandambá qeingiæzotavun. Zu ezoqam-qa khøuwa, ndøgo lou logemav matev gigoatun, é-møndømu-nasiním, yaq mbe viav vø̄ngaz. Yaq ndakin Pol ezoqa āv genegugúb nqǽgo, 10 “Láo. No āv qateqeiví nqǽgo: Ni sa tizi-teitit, yaq ni matev føgakh-qape zimǿqeivím. Ni nqanek palai khagua neka gigiap giníngiú. Geté ta-mbá mbá. Até niqá khandí-a, kopømbá, sa tømø-navøem.” 11 Geté ndego nakhag kawa ezoqam, Pol-qa manqat gè-ogí. Yaq palai khagua eve neka nøzøgim ezoqam-qá manqat ndøndáp. 12 Zapa ndǿgo, ta khagua pu ndøgo, qanimáv mbá, qozøqozaq viav khøuwa-te, khagua tøbøetat, mbe qafakhanumatun. Yaq nakémbá, ezoqa kandambá, nqawa søkuzam-qa ndøgoám. Kopømba tøgoat, ambá Finiks taon-té ginøteitín. Taqa khagua pu, Klit manqei bawa-te ndøgo, khøuwa sininim-té qavé. Nøme ndøgo, nakeamo zenda-té neka nøme ndøgo, yogea zenda-té. Yaq ndøgo kopømbaqapé, qozøqozaq khøuwa-te, khagua tøbøetupat.
Mbe qandofea
13 Yaq sa niqa yogea-te ndøgo, khamøe-qase qandofea, palai khagua sasae ezoqam, āv gini-matavupám nqǽgo: Kopømbaqapé. Seítiním, av manqat gi꞉-einim. Yaq angølap sège-khatobumím, vø̄i-søkuzim. Yaq ni Klit manqei bawa uni avønin-té seitø-guguyát. 14 Geté nqova mbaín, sa manqei bawa ndøgo, mbe-qape ndofeá. Taqa bazaføgakh kandamba tantáv. Mbe av nqægo, Khøuwa Fakhanam Yogea Zenda Mbe mbo-akhaemám. 15 Mbe ndøgo, khagua qanqagim, ni kopømba mbaín, eqeieqei níteīt, teimbøe-qatazet. Yaq ság. Khamøe ni qavevendumat, sèimbøkhæ-takát. 16 Yaq Kauda manqei bawa-qase avønin-te qeito-guguyat, ni khagua-qase eqawat-qa nigoám, ndøgo qei-itiat. Geté føgakh kandambá. Vaev-té qeitø-eqaném, ova vøitō-veem, sasa niløvønømem. 17 Yaq ta sasae ndøgo qame-navøem, ndigu sasae ezoqam, palai khagua tìni-møpøvømém, tabetē-føgakh-a, neka palai vø̄føløzømem. Zapa ndǿgo, ndigu møe ndøgoném. Soqaín ndøgo, ndøgo Libia manqei avønin-te, ndivind bawa-te teitø-qavig, ibøkha mokho-te ngu꞉gu. Palai giføløzømem, yaq khamøe mba mbotakém, qavevendumat. 18 Geté khøuwa nøme qandopave, khamøe ndøgo qafegimam, sà tønø-khouwevtát. Yaq khagua keoge ezoqam, até gindigonem, gigiap khagua-te qøugeyam, gènqagimém, khagua vø̄vøyan. 19 Yaq khøuwa nøme qandopave, ndigu até khagua-qa sasae gigiáp-a, vø̄nqagimem. Ekezan ndø̀nqagimém. 20 Yaq khøuwa kopoáv, ni nduku neká khøuwa zømetupøteáv, niqa nakhoa qeivi nonqo. Neka mbe sègemát. Khàpumu-føgákh, qafegimam. Ni sèimbøkhæ-ovøemém. Neka matavapøteáv, av nqægo, ndèiyagēt.
21 Ndigu ezoqam, khagua mokho-te gu꞉goam, khøuwa kopoáv, lou logemáv. Yaq Pol tiqa megemege-te ndo꞉go, tenø-itán ndǿgo, vøzø̄-ein, “Zo noqa manqat ambá zóyogem. Ni Klit manqei, atē bizindu-ivøvèmɨ᷄n. Yaq nqanek matev føgakh-qape neka gigiap qasoqøsoqoam, ambá gé꞉fakhanák ni-te. 22 Geté no ndakin nqazǿ-manqate. Zo ndøfofògea᷄p. Zo ezoqa kopo gó꞉navøemák. Palai khagua mba ndǿsoqá. 23 No Mbumbukiam-gé ezoqám, neka te-mba ndégo tæmbovizáp. Yaq lova qapøistat, tege enzol ezoqam nøfakhán. 24  27:24 Kel 23:11Ndego āv genømbe-eín nqǽgo, ‘Pól. Qo møe ndø̀go᷄. Qo ndego Lom kawa ezoqam kandambaqape, Siza, teqa megemege-te, ndòqomø-itán. Yaq nqáe! Qo zapaya, Mbumbukiam até ezoqa ewaqapé-a, qo namba ndøzøte-guvi, ndø̀khandí꞉z.’
25 Yaq nakémbá, lao, zo anøzi ndøgó. No Mbumbukiam, āv qate-unimanqatinát nqǽgo: Matev ndø̀fakhán, av genømbe-ein ndægo. 26  27:26 Kel 28:1Geté nqanek palai khagua, manqei bawa-qase-té qanótǿun, vǿtøkuvøēm.”
27 Ni pula menas, Meditelenien ndaola-te qeitu-bøetam, yaq ta lova nøme ndøgo, ndigu khagua sasae ezoqam, āv gini-matavupám nqǽgo: Manqei àbizimu-khatoém. 28 Yaq mbag ndøføløzém, gigiap viniv vømø̄pøem. Igian qeivi nonqó. Yaq āv giniqeivím nqǽgo: Ibøkha-qa igian, 40 mitá. Geté nøme qeimø-kawamb, nqawa gimø-føløzem, taqa igian 30 mita mbá. 29 Yaq ndigu ezoqam, møe ndøgoném, av nqægo, khagua andé nandi-té vømé-ngøovøēm. Yaq ndigu khagua-qa okho-te, angølap ndønqagivemém. Angølap foá. Yaq paveat-qa ndøguligulimém.
30 Yaq ndigu khagua sasae ezoqam, khokhozan-qa ndøgoám, khagua-qase ibøkha-te vø̄føløzem. Yaq ndigu ezoqa nøme, ambá gezø-matemateamɨ́n, av nqægo, ndigu ambá angølap nøme ndønqagevememɨ́n, khagua mege-te ndo꞉go. 31 Geté Pol nakhag kawa neka nakhag ezoqa nøme gezø-ein, “Nginik khagua sasae zøtezat ezoqam, nqanek khagua-te guveav tøgoat, yaq zo zóyageák.” 32 Yaq ndigu nakhag ezoqam, até gindigonem, khagua-qase-qa mbag vø̄qogømem, ibøkha-te vø̄bøi.
33 Yaq qanaqanus lovølova-ús, Pol ezoqa ewaqape, āv gezømbe-eín nqǽgo, “Zo lou mòzológ. Zapa ndǿgo, zo pula menas sa qazo-qovezumam, zo lou eqeieqei logemáv. 34 Yaq nakémbá. No nqazǿ-pouwe. Zo lou zólóg. Zo bazaføgakh, bèzøndo-qaván. Yaq zo soqain-qase, zomǿ-qeivimák.”
35 Pol nqanek manqat ge-ein, yaq ndego flawa ndøndapáz, ezoqa ewaqape-qa bøi-te, Mbumbukiam ike manqat vømbō-ein. Yaq gèmbezó, louzi vø̄ngaz. 36 Yaq ezoqa ewaqape, tiqa mokho-te, é-qazø-eqeieqeitát. Yaq até ndigú-a, lou vø̄log. 37 Ni ezoqam, palai khagua-te qeitu꞉guvam, kandambá. Ate qatigoam, 276́. 38 Ezoqa ewaqape lou gumulog, qazø-ewez, yaq wit ndigu, khagua-te gu꞉geabam, gènqagivemém. Khagua betēvøyan.
Palai khagua qamø-ngøovøem
39 Yaq qanaqanus qandopave, khagua keoge ezoqam, manqei ndøqeivím. Geté ndigu amba me꞉matøvemém. Geté ogewe giqeivim, manqei ge꞉v qagoam, ndigu matavap, āv giniveém nqǽgo: Palai khagua, sa ge꞉v-té qabenø-qavíg. 40 Yaq angølap gi꞉zøitam, mbag gèqogém. Yaq ndaola-té sege-zuvøzém. Yaq mbag ndøgo, khagua nøzøgim nonqo-te qaløvøtupam, sège-føløzømém, neka palai ndøgo, mege-te qo꞉løvøtupam, vø̄vøndøzem. Khamøe ambá manqei ge꞉v-té qanø-ziandamɨ́n. 41 Geté livin-qase ndøugu, ibøkha mokho-te, nandi bawa mu꞉zavám. Yaq khagua mege, nandi-té qano꞉qavíg, vømø̄føgakh. Kha khokhokeáv. Geté okho, khamøe ndømøkuimát, khagua ate ndægo vømū-møkuvøem.
42 Yaq nakhag ezoqam, ndimbula ezoqam, zitøge-qa ndøgoám. Soqaín ndøgo, ndigu manqei-te titanqayam, vømǿ-khokhonīm. 43 Geté ndego nakhag kawa ezoqam, Zulies, Pol khandi꞉vat-qa ndøgoám. Yaq ndego gèzømbø-kház. Ezoqa ewaqape, ndigu tanqayam gi꞉zøtez, ndego ibøkha-te vøvuam manqat zø-eín, bemø̄-tanqayam, manqei-te bemø̄qaqavam. 44 Geté ndigu ezoqa nøme, tanqayam zøtezateav gigoam, khagua qaqageap-te fabam manqat zø-eín, manqei-te betē-tanqayam. Yaq av nqægo, ni ezoqa ate qatigoam, manqei-té qeimø-qaqavám, vø̄i-khandi꞉n.

27:2 27:2 Kel 19:29

27:24 27:24 Kel 23:11

27:26 27:26 Kel 28:1