5
JꞋiŋgki gɔtn wɔɔrɔ
(1Tɛs 4.1‑8; 1Kɔr 6.9‑11)
Iŋgki aan gɔɔ kiŋg gɛn *Raa, taa naase se Ꞌtɛɗkiga gɛnin̰gen kɛn naan̰ jeɗe. Iŋgki te maak‑jea aan gɔɔ *al‑Masi jejeki, naan̰ kɛn ɔn̰ ron̰ ooy taa naajege ɔɔ ɛɗ ron̰ *sɛrkɛ ɔɔ sɛrkŋ naan̰ se tec aan gɔɔ itir oot nijim kɛn tɔɔl Raa ki.
Ɓɔrse naase Ꞌtɛɗkiga jee Raage se, ɔn̰te Ꞌjeki mɛndge ɔɔ mɛndge lɛ ɔn̰te je gaabge, ɔn̰te Ꞌtɛɗki nakŋ kɛn asen tujn̰ naan Raa ki, ɔn̰te Ꞌtɛɗki jee tamage ɔɔ nakgen bin se, maanin̰ kic ɓo ɔn̰te Ꞌkɔɔski. Nakŋ sɔkɔn̰ge ute nakgen jig eyo ute taargen gɛn taaɗ ey se, ɔn̰te Ꞌkɔɔski maanin̰a. Num gaŋ naase se Ꞌtɔɔmki Raa. ꞋJeelki jee je mɛndge ute jee je gaabge, jee tɛɗ nakŋ kɛn tujɗe naan Raa ki, ute jee tamage se kɔŋ kɛnd maakŋ gaar al‑Masi ki eyo ɔɔ ute gɛn Raa ki eyo. Taa jee tamage se, tama se tɛɗɗenga aan gɔɔ maragɗe.
Ɔn̰te Ꞌkɔn̰ki jeege asen dɛrl ute taargen rɛn̰ rɛn̰ se. Nakgen bin se ɓo kɛn ɔl Raa maakin̰ taarin̰a do jeege tun baate tookŋ taarin̰ se. Jee bin se ɔn̰te Ꞌkɔlki dose maakŋ taarɗege tu. Taa do dɔkin̰ se naase iŋgkiro maakŋ gɔt kɛn ɔɔɗɔ, num ɓɔrse se Ꞌtɛɗkiga kalaŋ ute Mɛljege se naase Ꞌɓaakiroga maakŋ gɔt kɛn wɔɔrɔ. Bin se iŋgki aan gɔɔ jeegen iŋg maakŋ gɔt kɛn wɔɔrɔ. Taa gɔtn wɔɔr se tɛɗ jeege tɛɗ nakŋ bɛɛ, nakŋ ute ɗoobin̰a ɔɔ kɛn mɛt ki. 10 ꞋSaap ɔŋki nakŋ jiga kɛn tɔɔl Mɛljege tu. 11 Ɔn̰te Ꞌkɔlki dose maakŋ naabm jeege tun tɛɗ nakgen rɛn̰ rɛn̰ maakŋ gɔtn kɛn ɔɔɗ se. Num gaŋ nakɗegen jig ey se Ꞌtaaɗɗesin̰ki tal tal. 12 Taa jee se nakgen naaɗe tɛɗin̰ ɔyin̰ kɔy se kɛn jꞋuunga maanin̰ kic ɓo ɔl sɔkɔn̰ Ꞌtɔɔljeki. 13 Gaŋ nakgen naaɗe tɛɗ se jaay mɛtin̰ teecga ɔɔ ɓaaɗo gɔtn wɔɔr se jꞋaak kꞋjeelɗe tal tal, 14 taa nakŋ ɓaaɗoga gɔtn wɔɔr se naan̰ tooɗ tal. Taa naan̰ se ɓo jeege taaɗ ɔɔ:
Naai debm kɛn Ꞌtooɗ tooɗ bi se iin̰i,
Ꞌdur daan yoge tu,
ɔɔ al‑Masi ai wɔɔr gɔtɔ.
15 Kɛn bin num iŋg ɔndki kɔndɔ ɔn̰te kiŋgki aan gɔɔ jee dɛrlgen jeel ɗim ey se. Num gaŋ iŋgki aan gɔɔ jee mɛtɛkge. 16 Taa ɓɔrse gɔtɔ tujga, bin se daayum kɛn kaaɗin̰ jaay utu se, naase aayki kaamse Ꞌtɛɗki nakŋ jiga. 17 Ɔn̰te Ꞌkaan̰ki rose dala, num gaŋ aayki kaamse booy ɔkki nakŋ kɛn Mɛljege maakin̰ jen ro ki. 18 Ɔn̰te kaay Ꞌkoonki ey num kaaye koono se asen tuju. Num gaŋ ɔn̰ki *Nirl Salal ɓo asen ɗoocn̰ maakse. 19 Taa naan̰ se naase paac aarki kaagen gɛn tɔɔm Mɛljege, gɛn magal Raa ɔɔ kaagen se aarɗeki ute tɔɔgŋ Nirl Salal, kaagen se aarɗeki ute maakse paac gɛn de Mɛljege. 20 Daayum taa nakgen se paac se Ꞌtɔɔmki Raa Bubu ute ro Mɛljege Isa al‑Masi.
Kiŋg mɛndge ute gaabɗege ɗoobm *al‑Masi ki
(Kɔl 3.18–4.1; 1Pr 2.18‑25, 3.1‑7)
21 Naasen paacn̰ Ꞌtookkiga taar al‑Masi se, Ꞌbooy uunki taar naapa. 22 Naase mɛndge se Ꞌbooy uunki taar gaabsege aan gɔɔ kɛn naase lee Ꞌbooy uunki taar Mɛljege. 23 Taa gaaba se naan̰ ɓo do mɛndin̰ ki aan gɔɔ al‑Masi do *egliz ɔɔ egliz se lɛ aan gɔɔ ron̰ mala ɔɔ naan̰ ɓo Debm Kaajin̰a. 24 Aan gɔɔ egliz Ꞌbooy uun taar Isa al‑Masi se, mɛndge kic kꞋbooy kꞋjꞋuun taar gaabɗege do nakge tu paac.
25 Naase gaabge kic Ꞌjeki mɛndsege aan gɔɔ al‑Masi je egliz bini ɔn̰ ron̰ ooy taa naan̰ se. 26 Naan̰ tɛɗin̰ naan̰ se taa naan̰ je an̰ tɛɗin̰ naan̰ Ꞌtɛɗn *salal ɔɔ naan̰ *tug ɗaapin̰ ute taarin̰ aan gɔɔ maan kɛn tug ɗaap nakge aak bɛɛ se. 27 Naan̰ je egliz aɗe ɓaa naanin̰ ki se, kɛn jꞋaakin̰ga kic ɓo jꞋan̰ tɔɔmɔ, ɗim aak kus tap ɓo ron̰ ki gɔtɔ, aak bɛɛ walak walak ɔɔ ɔk tuju ron̰ ki eyo. Naan̰ je egliz se Ꞌtɛɗn salal ɔɔ ɔk taar ɗim iŋg kus ron̰ ki eyo. 28 Bin ɓo gaaba kic Ꞌje mɛndin̰a aan gɔɔ ron̰ mala, taa debm je mɛndin̰ se je ro naan̰ malin̰a. 29 Ɓii kalaŋ nam tap ɓo baat te ron̰ eyo, num gaŋ ron̰ se naan̰ ulin̰a ɔɔ saap do ki, aan gɔɔ Isa al‑Masi kɛn saap do egliz ki se. 30 Taa naajege paac se kꞋtum kꞋtɛɗkiga ron̰a. 31 Taa Kitap taaɗ ɔɔ: Taa naan̰ se ɓo, gaaba Ꞌteecn̰ kɔn̰ kon̰ ute bubin̰a ɔɔ ɓaa tum ute mɛndin̰a ɔɔ naaɗen di se tum tɛɗ daa ro kalaŋ.* Aak Jɛn 2.24. 32 *Mɛtn taar kꞋjeel mɛtin̰ ey ese se, magal aak eyo. Maam mꞋtaaɗsen naan̰ ese se mꞋje taaɗn mɛtn taar al‑Masi ute gɛn egliz. 33 Bin se naase gaabge se naŋa naŋa kic ɓo Ꞌje mɛndin̰a aan gɔɔ ron̰ mala ɔɔ mɛndge se naŋa naŋa kic ɓo n̰Ꞌsook gaabin̰ ki.

*5:31 Aak Jɛn 2.24.