6
Morowykye'em are 'gã mu'eawet
(Mateu 12.1-8; Maku 2.23-28)
Morowykye'ema mũ rupi Jejui 'ga awau juowuurana ko pyterimũ. 'Ga rewiri oo ma'e 'gã a'ỹja pa'wau erawau opo pe. A'eramũ 'gã ipe'oka i'wau. 'Gã nesakawe fariseu 'gã amũ 'jau 'gã nupe:
—Ma'eramũ te pepo'o a'ỹja? Nepeporowykya'uweri morowykye'ema rupi. A'ỹja po'oa aeporowykya futat. Ymã te 'ã Moisesi 'ga 'i rakue: “Peporowyky awi morowykye'ema rupi”, 'jau 'ga 'ã rakue— 'jau 'gã Jejui 'ga remiayuwa 'gã nupe.
A'eramũ Jejui 'ga 'jau 'gã nupe:
—Ma'ja te Davi 'ga wapo rakue? Nepemogytai nipo ka'arana 'ga ree? Ymã te 'ã 'ga py'arayparamũ opytuna 'gã netee rakue. A'eramũ 'ga awau Jarejuwarete 'ga mogytaaw ipe osou rakue. A'e pe 'ga kanape pyyka ojeupe rakue. A'eramũ 'ga 'ã ape monou opytuna 'gã nupe rakue. Pekwaap 'ã aipoa. Na'gã nemi'u arũi poa numiamũ. Mainana 'gã etee te a'u aipoa rakue. A'etea Davi 'ga a'u opytuna 'gã netee rakue. Ipy'araypat 'gã awau osou peu. A'eramũ 'ga amũ “Nepẽa'wyri pẽẽ” 'jawe'em 'gã nupe rakue— 'jau Jejui 'ga 'gã nupe.
A'eramũ Jejui 'ga 'jau 'gã nupe nũ:
—Je 'ã pẽneki'yraretea, Jarejuwarete 'ga remimurera. A'eramũ je 'jau pẽ nupe: Je 'ã morowykye'ema jara. A'eramũ je te amunipo 'ã “peapo awi”, 'jau pẽ nupe. Iapoare'emamũ nepeje'eg ekoetei 'gã nupe. Je te 'ã iapoarera— 'jau 'ga fariseu 'gã nupe.
Ipoteu ma'e 'ga
(Mateu 12.9-14; Maku 3.1-6)
Ajepeja morowykye'ema rupi Jejui 'ga awau osou judeu 'gã jatykaaw ipe nũ. A'e pe futat ipoteu ma'e 'ga wapyka 'ũina. 'Ga jakwatawa nia'wyri. Moisesi 'ga remikwasiarer are moromu'jara 'gã fariseu 'gã netee Jejui 'ga resaka 'upa. A'eramũ 'gã 'jau ajaupe:
—'Awamũ 'ã morowykye'ema. 'Awamũ nipo 'ga 'ga katu'ogi 'ja? Ma'ja e'i sipo 'ga 'awamũ oje'ega ipoteu ma'e 'ga upe? 'Ga po katu'ogamũ ki sa'e 'ga upe: Nuenuwi futari 'ga Moisesi 'ga remikwasiarera ra'e, sa'e ki 'ga upe. Sã'ã 'ga porowykya morowykye'ema rupi. 'Ga poa 'ga wapokatu morowykye'ema rupi, sa'e 'ga upe 'jau— 'jau 'gã 'upa ajaupe.
A'ere Jejui 'ga 'gã kwaawi etee ojee. A'eramũ 'ga 'jau ipoteu ma'e 'ga upe:
—Efu'am e'ama 'gã pyteripe. Tene resak 'gã 'jau— 'jau 'ga ipoteu ma'e 'ga upe.
A'erauwe 'ga afu'ama. A'eramũ Jejui 'ga 'jau moromu'jara 'gã nupe:
—Ma'ja e'i te Moisesi 'ga rakue? morowykye'ema upe rakue? “Esageay etee ki peapo”, e'i te 'ga janee rakue? “Ia'wyre'ema etee ki peapo”, e'i te ra'u 'ga janee rakue nũ? “Pejokatu'og iki”, e'i te Moisesi 'ga janee rakue nũ? “Tene imanũi”, e'i te ra'u 'ga janee nũ?— 'jau Jejui 'ga 'gã nupe. —Pekwaap futat 'ã. “Esageay etee ki peapo”, e'i 'ã Moisesi 'ga janee rakue. “Pekatu'og iki 'gã”, e'i 'ã 'ga janee rakue— 'jau Jejui 'ga 'gã nupe.
10 Aipo 'e re Jejui 'ga amã'jãu 'gã nee ra'ne 'gã moyka. A'ere 'ga 'jau ipoteu ma'e 'ga upe:
—Epo epopyo— 'jau 'ga 'ga upe.
A'erauwe futat 'ga opo popywau. A'erauwe futat 'ga poa ojekatu'oka.
11 Morowykye'ema rupi 'ga katu'ogamũ Moisesi 'ga remikwasiarer are moromu'jara 'gã amara'neramũ 'ga ree. A'eramũ 'gã 'jau ajaupe:
—Maran te jane Jejui 'ga rerekoi? Sijuka te jane 'ga? Naani te ra'u nũ?— 'jau 'gã ajaupe.
Jejui 'ga remimu'e 'gã
(Mateu 10.1-4; Maku 3.13-19)
12 Aipo 'gã nupe 'epaw ire Jejui 'ga awau ojeupia ywyty'rarimũ. Awau oporogytau 'Uwarete 'ga upe. Koypytunamuku 'ga oporogytau 'Uwarete 'ga upe. Noseri futari 'ga. 13 Ai'iwetetewe 'ga wewiri oo ma'e 'gã majatykau ojee. Kwaiwete 'ga rewiri oo ma'e 'gã. A'ere 'ga tusi 'gã etee imũ'ẽi 'gã pytuna 'gã nui. A'eramũ 'ga 'jau 'gã nupe:
—Pẽẽ te 'ã jeremimu'ea. Je te 'ã amu'e pẽẽ— 'jau 'ga 'gã nupe. —A'eramũ je anure pẽ monou kwe pe tejemome'waukaa 'gã nupe— 'jau 'ga 'gã nupe.
14-16 Simão, Andre, Tiago, Juã, Filipe, Patarumeu, Mateu, Tome, ajepeja Tiago, ajepeja Simão, Judas, ajepeja Judas. Mĩmera 'gã Jejui 'ga imũ'jãu wemimu'eramũ. Simão 'ga mukũi 'ga rera. Pedro 'jau Jejui 'ga inuga 'ga ree. Ajepeja Simão 'ga mukũi 'ga rera nanẽ nũ. Serote 'jau 'ga rer irũa. Andre 'ga Pedro 'ga rewirera. Tiago 'ga Aufeu 'ga ra'yra 'ga. Judas 'ga Tiago 'ga ra'yra 'ga. Ajepeja Judas 'ga mukũi 'ga rera. Iskariote 'jau 'ga rer irũa. Kũima'e tywera 'gã nupe 'ga monoara 'ga poromũ.
Jarejuwarete 'ga remifutar are
'gã mu'eawet
(Mateu 4.23-25)
17 Jejui 'ga 'ua ojypa ywytyra apyte'rar awi nũ. Wemimu'e 'gã nerua erojypa ojeewe. Waimy 'wyr ipe 'gã 'ua. Kwaiwete 'gã 'upa 'ga rapesaka. Judeja ywy pewara 'gã, Jerusareg ipewara 'gã, Tiro pewara 'gã, Sidom ipewara 'gã 'jau 'ua. Tiroa 'upa 'yẽ'ẽ pyri Sidoma nanẽ nũ. Mĩmer amunaw awi 'gã 'ua ajatykau 'ga rapesaka 'upa. 18 Kwaiwete 'gã 'ua. 'Ga porogyta renupa ajatykau 'ga ree. Ojero'wu ma'e 'gã nanẽ 'ua ajatykau 'ga ree. Ojekatu'ogukaa 'ua 'ga upe. Mama'eukwaawa rerekwara 'gã nanẽ nũ. Ojekatu'ogukaa 'ua 'ga upe. 19 'Ga Ruwarete 'ga opãjẽ mua Jejui 'ga upe. A'eramũ 'ga 'Uwa 'ga pãjẽ mũ te 'gã katu'oka. Opokoka etee agawewi 'gã Jejui 'ga ree. A'etea 'gã ojekatu'ok.
Iku'i ma'e
(Mateu 5.3-12)
20 Ojero'wu ma'e 'gã katu'opaw ire Jejui 'ga amã'jãu 'gã nee, ojepyri ajatyka ma'e 'gã nee. A'eramũ 'ga oje'ega 'gã nupe:
—“Jetywerete je tekou. Ejejuka je ree” 'jaramũ Janeruwarete 'ga pẽ poari futari.
“Jetywerete je. Je katu'og ape” 'jaramũ Janeruwarete 'ga pẽ katu'ogi futari.
A'eramũ pẽẽ pejeku'iramũ pejejemogyau.
Pẽẽ 'ã 'ga remiayuwamũ 'awamũ pejemogy.
A'eramũ pẽẽ anure nipo pejewau 'ga pyri.
21 Pẽẽ 'ã “torokwaap 'ga 'jau”, pe'je.
A'eramũ pẽẽ a'jea futat 'awamũ 'ga kwaapa katu katu pejejemogyau.
A'eramũ nipo pẽẽ pejeku'iramũ pejejemogyau.
Nanamũ pejetywera peru'arasig erajemogyau.
A'ere 'awamũ Janeruwarete 'ga imoiri pẽ nui.
Pejejewi imoir ire pejejemogyau pejeku'iramũ nipo.
22 Jeremiayuwamũ pejemogyramũ nipo je rerowiare'ema 'gã niporomutari pẽ nee.
Je 'ã pẽneki'yraretea agawewi.
A'etea 'gã je rerekou tyweaete.
A'eramũ nipo jeremiayuwe'ema 'gã pẽ nee taetu oporomutare'emamũ ajemogyau. Je ree nipo 'gã pẽ ago'wau ajemogyau.
A'etea nipo pejeago'oramũ nepẽku'ipawa'uweri pejejemogyau.
23 Pẽ nereko tywerete agawewi nipo 'gã.
A'etea ki pẽku'i etee pejejemogyau.
Pẽẽ 'ã pejemogy esage pejejemogyau jeje'eg imũ etee.
A'eramũ pẽẽ pejewau je rupi ywag ipe.
Peu te Janeruwarete 'ga mama'e esage monoi pẽ nupe.
Peu te 'ga pẽneko esageawera repy monoi pẽ nupe.
Ymã te 'ã 'gã ypy 'gã Jarejuwarete 'ga je'ega mome'wara 'gã nereko tyweretei rakue.
A'ere 'ã nãnẽwẽjẽmĩ 'gã pẽ nerekoi nũ.
'Awamũ ojeup ma'e 'gã nanẽ pẽ nereko tyweretei nũ.
A'ere 'ã nãnẽwẽjẽmĩ pẽku'i etee pejejemogyau nũ—
'jau Jejui 'ga oje'ega renupara 'gã nupe u'ama oporogytau.
24 A'ere Jejui 'ga 'jau ikaraemã kwai ma'e 'gã nupe, “nafutari je Jarejuwarete 'ga tepoara” 'jara 'gã nupe:
—'Awamũ etee futat pẽkaraemã pejejemogyau. “Akwaap futat je Jarejuwarete 'ga”, pe'je numiamũ.
A'ere 'ga anure namuru'jawi mama'ea pẽ nupe— 'jau Jejui 'ga 'gã nupe.
25 —Pẽporiay'i pejejemogyau numiamũ.
'Awamũ etee te pẽku'i pejejemogyau pejekaraemã kwaiwete are numiamũ.
A'ere nipo anure peko tywet etee nũ, pejekaraemã are pẽku'iawera rayramũ etee pẽ nupe nũ.
Nepekwaawi futari Jarejuwarete 'ga.
Nepẽporomutari te 'ã 'ga je'eg are.
A'eramũ pẽẽ 'ga resake'ema futat pejewau.
Pẽporiay'i pejejemogyau numiamũ.
'Awamũ pefuka etee pejejemogyau numiamũ.
Pejetywera etee 'ã pefutat.
A'ere nipo anure pejoo'o pejejemogyau.
A'eramũ nipo pẽẽ pejejemogyau, “Ma'eramũ je tetywer are etee teku'iramũ tekou rakue 'ũ?” 'jau nipo pẽẽ pejejemogyau pejejaa'wau.
Anure peo futat pejejemogyau tyweaete mama'eukwaawa rapyaw ipe.
26 Pẽporiay'i numiamũ.
'Awamũ kwaiwete 'gã poromutaramũ pẽ nee numiamũ.
Ymã te 'ã kũima'e 'gã amũ 'i 'gã nupe rakue: “Je 'ã Jarejuwarete 'ga je'ega mome'wara”, 'jau futatee 'gã nupe o'meramũ rakue.
A'etea 'ã pẽypy 'gã 'gã nerowiaa rakue.
“Esage ma'e 'gã”, 'jau 'gã 'ã i'me ma'e 'gã nupe 'gã nekoramũ rakue.
Nan tee 'awamũ pẽporiay'i pejejemogyau numiamũ.
A'eramũ nipo 'gã najuejue etee pẽ futaa ajemogyau numiamũ.
A'eramũ pẽẽ najeremiayuwa rũi. Jeremiayuwamũ nipo 'gã amũ niporomutari pẽ nee—
'jau 'ga 'gã nupe.
Pẽporomutar iki pejejee iporomutare'ema 'gã nee
(Mateu 5.38-48)
27 A'ere Jejui 'ga oje'ega 'gã nupe, oje'eg are wapyaka ajemogy ma'e 'gã nupe:
—'Awamũ je je'egi pẽ nupe najuejue etee teje'ega renuparamũ. Pejejuka esage ki pejejee iporomutare'ema 'gã nee. Niporomutari nipo 'gã pẽ nee numiamũ. A'ere ki 'gã pereko esage etee futat. Pẽmara'ne kasi 'gã nee ne— 'jau Jejui 'ga u'ama 'gã nupe.
28 —Jarejuwarete 'ga upe pejeje'ega ki pe'je 'ga upe: “Ejejuka esage ki 'gã nee, ore ree iporomutare'ema 'gã nee”, pe'je ki 'ga upe pejeje'ega. 29 'Ga amũ nipo pẽnetywape nupãu. A'eramũ ki pejejetywape nupãnamũ perowag etee pejejetywape owajara 'ga upe— 'jau Jejui 'ga 'gã nupe u'ama. —'Ga amũ nipo pẽnaity poakuwuu rerawau pẽ nui. A'ere kasi pẽnea ee ne. Tene ki 'ga erooi pẽneteyrũa nanẽ nũ— 'jau 'ga 'gã nupe.
30 —“Mama'e mũ emut jee”, pejejeupe 'ga amũ 'eramũ imonou etee futat 'ga upe— 'jau 'ga 'gã nupe u'ama. —'Ga amũ nipo pẽkaraemã pyyka erawau pẽ nui. A'ere kasi “pe'je imua jee nũ”, pe'je 'gã nupe ne, pejeje'egayau ne. 31 Pefutat te 'gã pejejereko esagea? A'eramũ pẽẽ nanẽ pejejejukau esage 'gã nee nũ— 'jau 'ga 'gã nupe u'ama.
32 —Pejejee te iporomutat ma'e 'gã nereko esagea etee sipo Janeruwarete 'ga afutat? Pejejee iporomutare'ema 'gã nereko tywera sipo 'ga afutat? Naani. Oporojuka ma'e 'gã miamũ futat ipota'wa ajuee, ojee iporomutat ma'e 'gã nee. A'ere kasi pẽẽ nanarũi ne. Pejejee iporomutare'ema 'gã nee miamũ futat pejeporomutaramũ— 'jau 'ga 'gã nupe u'ama. 33 —Pejejereko esageara 'gã nee etee pejeporomutaramũ sipo Janeruwarete 'ga pẽ mepyi? Naani. Aetywera 'gã miamũ futat nanuara wapo ojekoty'aawa upe. A'ere ki najuejue etee futat pẽpota'wa 'gã nee— 'jau 'ga 'gã nupe u'ama oporogytau. 34 —A'ere “Nipo 'gã imepyi jee re'ã” 'jara 'gã nupe etee kasi ekaraemã eremono ne— 'jau 'ga 'gã nupe. —A'ere 'ã aipoa miamũ futat aetywera 'gã iapoi. A'ere kasi pẽẽ nan ine. Nanarũi pẽẽ. Pemono ekoete tee futar iki ikaraemãe'ema 'gã nupe. Karaemã mepye'ema 'gã nupe nanẽ pemono ekoete tee nũ. Mama'ea 'gã nupe itywe'emamũ ki pemono ekoete tee 'gã nupe— 'jau Jejui 'ga 'gã nupe u'ama. 35 —Nan pẽẽ iaporamũ Janeruwarete 'ga pẽporowyky repy muri pẽ nupe anure. A'eramũ 'ga pẽ mogyau wemiayuwamũ. 'Ga te 'ã Janeruwaretea janee— 'jau Jejui 'ga 'gã nupe u'ama.
—Kwaiwete te 'ã Janeruwarete 'ga upe iporogytae'ema 'gã jemogyi. A'etea 'ã Janeruwarete 'ga esage 'gã nupe, ojeupe oje'eg ma'e 'jawe— 'jau Jejui 'ga 'gã nupe imome'wau. —Itywerete ma'e 'gã nupe nanẽ 'ga 'ã mama'e esage monou nũ, ajemuaẽma 'gã nee nũ. 36 A'eramũ ki pẽẽ nanẽ pejejemuaẽma 'gã nee nũ, Jarejuwarete 'ga 'jawe nũ— 'jau Jejui 'ga 'gã nupe 'gã mu'jau u'ama.
Pejejuago'wawe'em
(Mateu 7.1-5)
37 —“Nepẽa'wyri pẽẽ Jarejuwarete 'ga upe”, pe'je kasi 'gã amũ nupe ne. Aipo 'gã nupe 'e'emamũ Janeruwarete 'ga nanẽ aipo ne'i pẽ nupe— 'jau Jejui 'ga 'gã nupe u'ama. —“Mama'e tywerete ereapo”, pe'je kasi 'gã nupe ne. Aipo pẽẽ 'e'emamũ Janeruwarete 'ga nanẽ aipo ne'i pẽ nupe nũ— 'jau Jejui 'ga 'gã nupe u'ama. —'Gã pejejereko tywearer are kasi pẽnea'at pejejemogyau au'jeteramũ ne. Ee pẽnea'aru'jawe'emamũ Janeruwarete 'ga nanẽ futat naea'aru'jawi pẽtywer are nũ— 'jau Jejui 'ga 'gã nupe. 38 —Mama'ea 'gã nupe pẽẽ imonoramũ Janeruwarete 'ga nanẽ mama'e muri pẽ nupe nũ. Inãinãnĩ'ĩ nipo pemono 'gã nupe. A'eramũ Janeruwarete 'ga nanẽ imua inãinãnĩ'ĩ etee pẽ nupe nũ. Imonoawera 'jawerimũ etee futat imua pẽ nupe nũ— 'jau Jejui 'ga 'gã nupe. —Mama'ea 'gã nupe imonouu re te amunipo 'ã Janeruwarete 'ga i'jawerimũ etee futat imuri pẽ nupe— 'jau Jejui 'ga u'ama 'gã nupe 'gã mu'jau.
39 —Eae'ema 'gã nokoi ajuee ojopopyyke'ema. Kasi 'gã a'e pe ajuerooi ajueru'aa ywy kwara pype ne. Nan tee pẽẽ. Mama'e tywera apoaramũ pẽẽ najuejue etee. A'eramũ pẽẽ a'eramũ “Mama'e tywera ereapo”, 'jawe'em futat pejejaupe— 'jau Jejui 'ga 'gã nupe. 40 —Ojemu'e yau ma'e 'gã amu'jara nuapyraawi futari. Amu'jara 'ga amu'e re tee 'ga ka'arana kwaawi. 'Ga 'jawe etee futat ikwaapa— 'jau Jejui 'ga 'gã nupe oporogytau u'ama.
41-42 —Najuejue etee te 'ã pẽtywet. A'eramũ pẽẽ “Itywet ma'ea pẽẽ”, 'jawarũe'em pejejaupe. A'eramũ pejepoia futat pejetywer awi. “Nitywi oretywera”, pe'je futat numiamũ. A'ere pẽẽ pẽtyp futat. Pejetywer awi ra'ne pepoit. A'ere pejejewirera tepepoat 'jau. “Ere epoia etywer awi”, tepe'je pejejewirera 'gã nupe 'jau— 'jau Jejui 'ga 'gã nupe u'ama.
—Sã'ã ae 'ywa tuwyrera weape i'aramũ ajuea pewara resake'ema ajaui. A'eramũ 'ã ae weapewara ra'ne enuẽm. Ojewi enuẽm ire 'ã ae ojoma'e resaka ajuea awi. Nan tee futat ae otywer awi ra'ne ae poiri. A'ere ojopoaa— 'jau Jejui 'ga 'gã nupe.
Y'wa 'yp katuram
(Mateu 7.16-20; 12.33-35)
43 —Y'wa 'ywa 'jawe ae. Y'wa 'yp katurama i'a katuram tãmẽjẽ futat. Y'wa 'yw a'wyre'ema o'ywa 'jawe etee futat ni'aa'wyri. 44 A'e are y'wa 'ywa pekwaap i'a esage are. Sã'ã y'wa mũ i'ae'ema ojo'yw ekoete are. O'yw are etee i'aa— 'jau Jejui 'ga 'gã nupe oporogytau u'ama.
45 —A'eramũ ae nan tee futat. Aeywyter esagea mama'e esagea etee futat imome'wau akou ojopoaa. Aeywyter a'wyre'ema mama'e tywera etee futat imome'wau akou. Mama'e katurama jẽmĩ imome'wawe'em— 'jau Jejui 'ga 'gã nupe oporogytau u'ama.
I'akwaap ma'e
(Mateu 7.24-27)
46 —Ma'eramũ ajee je renũi pejepe, “Jejara 'ga”, pe'je jee. A'etea 'ã nepeenuwi pejejeupe jeje'ega. “Jejara 'ga” 'jaramũ pẽẽ jeje'ega renupa katu katu. Jeje'ega renupare'emamũ kasi pe'je jee ne, “Jejara 'ga”, pe'je jee ne— 'jau 'ga 'gã nupe u'ama. 47-48 —Jeje'ega renuparamũ pẽ'akwaap pejejemogyau. Sã'ã i'akwaap ma'e 'ga 'oga mỹja ywy ãtã pype. A'eramũ 'y ruwiretea miamũ 'ã owaẽme'ema 'ga roga upe. A'eramũ 'ã aipo 'oga awawe'em ypy pe. Aipo 'og apoara 'ga i'akwaap. Nan tee pẽẽ jeje'ega renuparamũ— 'jau Jejui 'ga 'gã nupe. 49 —A'ere jeje'ega renupare'emamũ pejemogy i'akwaawe'ema 'ga 'jawe. I'akwaawe'ema 'ga te ajee 'oga omỹi 'y apopewa pype. A'eramũ 'ã 'y ruwia 'ga roga rupia 'ga wi, imonou ypy pe 'ga wi. Ni'akwaawi 'ga akou. Nan pẽẽ jeje'ega renupare'emamũ. Aipo 'ga 'jawewaramũ nipo pẽẽ anure pejepapa— 'jau Jejui 'ga 'gã nupe u'ama.