10
Iesu Ga Rebe Esongoi Ma Evura Aposel Mi Edotdoso
(Mak 3:13-19, Luk 6:12-16)
Iesu ga xup eburu esongoi ma evura exulau lekleke anasa ren parav i ma ni ga rebe di mi edotdoso kusu tibo tuki asu ebunggas kasinge emomono ma tibo kolok aroro emomono mi eroasing mineres axava.
Na eroasing ke esongoi ma evura aposel, era avot ne Saimon (easing bok keren ne Pita), ma ne Endru tono, ma ne Jems eburu mi ne tono ne Jon, nudu evumadak kene Sebedi, ma Pilip mi ne Batolomiu, ma Tomas mi ne Metiu, eradi i kip takis, ma Jems, emadak kene Alpias, mi ne Tadias, ma Saimon, era re exongkulau tadi esep me Zelot, ma ne Judas Iskariot, nini mo eradi ga songot tebe ne Iesu ti emomono miningot.
Iesu Ga Xora Asu Eropanga Eroaposel Tina Lox I
(Mak 6:7-13, Luk 9:1-5)
Iesu ga ruki asu na esongoi ma evura exongkulau mi exoxora xodek, “Bigus pas lanak ti erokot te emomono ikop di eme Judaia o lanak ti erokolonu tanak Samaria. Bina vot parap mun eme Israel, ti langan erosipsip ti sogong. Te evapas sirimi, bina vavang ti emomono loxo eninto re exalibet ira kanauret. Bina kolok pukat emomono mineres, ma bina kolok axutu emomono minere ti eroro, ma bina kolok pukat emomono mineres gu, ma bina ruki asu ebunggas kasinge emomono. Binan tebe gamasai langan mun ne Moroa ga rebe gamasa nimi min. Bigus kip ke tero piles eburu minimi. 10 Bigus kikip kaxi te evapas sirimi, o tero panga singsiga ves ti etaraxun, o tevupanga vapas, o tevesuben ti pas. Teia eradi gugu re ne Moroa i epovo ti leke eloklok toro monak ke emomono nini na vavang kindi.
11 Ma te xonaleng bina vot kolonu, bina puse rin teradi ren mo exot eloklok keren ipmaran ma i momoton ma bina kolok eburu min ise bibo pas kasinge mo exot. 12 Te xonaleng bina beles ukonong keren mo eunu, bina xoran tindi xodek, ‘Emila na kolok eburu minimi.’ 13 Loxo emomono ren mo eunu ti epovo ri leke mo eloklok anarong, bibo vukupe emila na kolok eburu midi. Mado loxo tixo epovo, bibo leke abiong eloklok anarong kirimi. 14 Ma loxo tera ixo maxara ke nimi o ixo ronga ke erokoxora rimmi, bina semala xepe exukup kasinge erokangkadek kirimi ren mo exonaleng bina pas kasinge mo eunu o kolonu.*10:14 Na eloklok i lok asusu eroloklok ke momono ren mo kolonu ixo lok pukat. 15 A xora tutuna i tirimi loxo te eleng ne Moroa nabo illa mumu emomono, eromumuat nabo vot parap emomono teren na exot puruk nabo volo eromumuat ga vot te evu xolonu vuruk Sodom ma Gomora.”
Eromumuat Ma Erosongsongot Nabo Vot
(Mak 13:9-13, Luk 21:12-17)
16 Ma ne Iesu ga xoran tindi xodek, “Bina rongai na. A ruki kepe nimi langan erosipsip kitibu te ebungkauk axa. Bina doxoma vukat mumu eroloklok bip mix i, langan erosisi ti tuvuk koren. Ma bina doxoma mapmaran langan erobuna. 17 Binap mik pukat, teia ekup tadi tinabo rangat tu ais nimi ma tinabo leke nimi ti exoxora, ma tinabo pixis nimi konong kero unu singsing kiridi. 18 Tinabo vuaru nimi mugaga re exulau mugaga ma tanak bok mugaga re evaorong ma binabo xoxora asu Evavang Pukat mumu ia tindi ma ti emomono ikop di me Judaia, tevangasa bi mumu ia. 19 Se tina lok livin nimi te exoxora, bigus doxoma lamba loxo bibo xora evangasai ma bibo xoxora xora. Se te exonaleng na vot tirimi loxo ti xoxora, ne Moroa ee nabo rebe nimi mi erokoxora bibo xoxora asu i, 20 teia erokoxora bibo xoxorai, ikop tirimi, mado Eronaan te ne Moroa Tamami nabo xoxora asusu i tero ngusuk kirimi.
21 Exulau tinabo rebe engametak kindi ti exumak ke eromunemik ma ni nabo sep amere di. Ma exantamana examadak tinabo kolok na eloklok ki examadak mi exoinek kindi. Ma examadak mi exoinek tinabo munemik mi exantamadi mi enganendi ma tinabo rebe di ti exumak ke emunemik ma ni nabo sep amere di. 22 Ma emomono axava tinabo mikngit nimi tevangasa bi mumu asu ia. Mado era loxo i tu dotdoso konong ke nunu ren se te exaxava re roro ren teren na evua, ne Moroa nabo lok aro i. 23 Loxo tina kolok asongot nimi tin te xot, bina sixiro lanak ti exot pes. A xora tutuna i tirimi loxo nimi moe bi noxo lok axava erogugu rimmi tero kolonu konong Israel ma nia, Emadak Ke Eradi, anabo vot.
24 Emadak i kis se loklok asa noxo volo eradi loklok asa ren, ma eradi tutuki noxo tu mugaga re radi tutu mugaga ren. 25 I epovo loxo emadak i kis se loklok asa na langan mun eradi loklok asa ren, ma eradi tutuki na langan mun eradi tutu mugaga ren. Tiga rebe easing Belsebul ti tamana eunu, ma tibo soasing emomono ren mo eunu mi eroasing miningot lexengepe.
Tana Marat Te Ne Moroa Ma Tana Lok Ngangao Ren
(Luk 12:2-7)
26 Koren ma bigus marat te emomono tina kolok miningot nimi. Erodoxoma pilinge axava ti kuxuvinim i nabo kolok ke molonga. Tin tevangasai mo i kolok pilinge ne Moroa nabo lok livi i re emolonga. 27 Evangasai a xoxorai re emiin, bina xoxorai re leng kangking. Ma erokoxora sai biga rongai aga xoxora sixim i rimmi, bina tu pana re eunu ma bina xoxora asu i ri emomono axava. 28 Bigus marat tindi ti epovo ri sep amere ebantuxu rimmi mado tixo epovo ri sep amere eronaan tirimi. Ikop. Binap marat kusuk mun te ne Moroa ma bina kolok ngangao ren. Nini i ruuna edotdoso ti sep amere ebantuxu ma eronaan te exot songsongot. 29 Nimi bi eterei, emomono ti uun evuempixa kiliteng mi evenpiles kiliteng mun. Ma Tamami ipmik tautau pukat na eropixa. Loxo nini noxopara rin tera na xio, ixo epovo loxo ni na xio. 30 Ma gok, ne Moroa i etere vukat lexengepe nimi axava xodek: nini ga uus pom erokaminim axava tero patlak kirimi. 31 Koren ma bigus marat. Nimi bi vuruk ke emanna ne Moroa tin mo lamba eropixa lixiteng.
32 Loxo tera i xoxora asu i re emanna emomono loxo ni tarak, nia bok anabo xora asu i re emanna ne Moroa pana re exalibet loxo ni tarak. 33 Mado loxo tera i lok kuxurung ia re emanna emomono, anabo lok kuxurung box i re emanna ne Tamak pana re exalibet.”
Noxop Te Emila
(Luk 12:51-53, 14:26-27)
34 Ma Iesu ga xora bok kodek, “Bigus doxoma i loxo nia aga vot kusu ana rebe emila rin na evapua. Ikop. A goxo vot kusu ti rebe emila, a vot kusu ti rebe edoxoma esep eburu mi evarise sepsep. 35 Aga vot kusu ana lok,
 
‘exulau tibo munemik mi exantamadi
ma exoine tibo munemik mi enganendi,
ma exoine ves tibo munemik mi enganenak kindi,
36 ma evamunemik ke eradi tibo vee emomono xonong ke unu xasan teren.’*10:36 Mai 7:6
 
37 Era ua i beamu ne tamana o ne nene xasan tia, nini ixo epovo ri vee era rak. Ma era ua i beamu xasan emadak keren o einek keren kasan tia, nini ixo epovo ri vee era rak. 38 Ma era ua ixo xip ke exaba ren ma na mu ia, nini ixo epovo ri vee era rak. 39 Era ua na doxoma ri rebeng ais eroro ren, nini nabo rebeng kumu i. Mado era ua na doxoma pie eroro ren ti kiv aurut easing karak, nini nabo rebeng ais i.
Eloklok Toro Ti Emomono Ves
(Mak 9:41)
40 Era ua i mulus ke nimi, ni mulus ke ia. Ma era ua i mulus ke ia, ni mulus ke era ga ruki ia. 41 Era ua i mulus ke eradi xoxora livi re ne Moroa tevangasa nini eradi xoxora livi, nini nabo leke eunun langan eunun te eradi xoxora livi. Ma era ua i mulus ke eradi momoton tevangasa nini eradi momoton, nini nabo leke eunun langan eunun te eradi momoton. 42 A xora tutuna i tirimi, loxo era i rebe exodan mumudut tin tera rindi na tixo ruuna re asing tevangasa ni eradi lekleke anasa rak, nini noxo vualexen eunun teren.”

*10:14 10:14 Na eloklok i lok asusu eroloklok ke momono ren mo kolonu ixo lok pukat.

*10:36 10:36 Mai 7:6