12
Iesu Ga Xora Mumu Eleng Kaala
(Mak 2:23-28, Luk 6:1-5)
Te eleng kaala, Iesu ga pas konong ke ramang wit. Exulau lekleke anasa ren tiga riong, ma tiga dik ke eroik wit ma tiga anaan i. Ebung Parasi tiga mik di, ma tiga xoran ti ne Iesu xodek, “Mix i. Exulau lekleke anasa runu tira ospolo vom exoxora xis, i xora loxo bigus kolok eropanga xorobok ke eleng kaala.”
Ma ne Iesu ga sue di xodek, “Kusin bi goxo us exoxora re Emanang Kaala mumu ne Devit? Era eleng nini eburu mi emomono ren tiga riong. Nini ga beles se eunu re ne Moroa ma ga leke exongkide tigan tebe min ti ne Moroa, ma nini eburu mi emomono ren tiga ann i. Mo exongkide tigus anaan i. Koren ma tiga ospolo vom Erokoxora Xis se ne Moses tevangasa i xorai loxo eropris xusuk mun ti anaan mo erokide. O kusin bi goxo us Erokoxora Xis se ne Moses i xoxora loxo te eleng kaala eropris ti otospolo exoxora xis teia ti gugu tanak konong ke eunu lalavang keren mo eleng? Mado ikop teminingot tindi mumu i nom tevangasa era exoxora ves konong keren nom Erokoxora Xis i xoran tindi ri gugu xoren. A xoran tirimi, era na i kolok, i vuruk lexengepe polo eunu lalavang. Loxo nimi bigira molonga re exoxora re Emanang Kaala i xoxora xodek, ‘A vara loxo ebearun na umsu rimmi, a xopara ri eroloklok ki lalavang,’*12:7 Hos 6:6 nimi bigixo lok livi emumuat tindi ikop teminingot tindi. Teia Emadak Ke Eradi nini Eradi Vuruk ke eleng kaala.”
Iesu Ga Lok Aroro Eradi Exumana Ga Meos
(Mak 3:1-6, Luk 6:6-11)
Iesu ga vas kasinge mo exot ma ga beles se eunu singsing ke me Judaia. 10 Togok eradi ga kolok exumana ga meos. Ma mo ebung Parasi tiga doxomai loxo tina puse ngas ti iu tebe ne Iesu min tero koxora, koren ma tiga sue i xodek, “Kora, Erokoxora Xis i xorai loxo tera i epovo ri lok aroro teradi re eleng kaala?”
11 Iesu ga xoran tindi xodek, “Loxo tera rimmi i ruuna esipsip, ma mo esipsip i subu ukonong ke emamara te eleng kaala. Kora, ni na lok tin texo gugu ti sat aurut ke i? Ii. 12 Mado emomono ti vuruk lexen ti erosipsip te emana ne Moroa. Koren ma i momoton loxo tana kolok eropanga mapmaran te eleng kaala.”
13 Memu ren ni ga xoran tin mo eradi xodek, “Una songot asu mi exumam.” Ma mo eradi ga songot asu mi exumana, ma exumana gap maran axava langan mo exumak pes. 14 Mado ebung Parasi tiga vas su ma tiga puse ngas kusu tina sep amere ne Iesu.
Iesu Nini Eradi Gugu Te Ne Moroa
15 Iesu ga etere erodoxoma rindi ma ga vas kaxat kasinge mo exot. Emomono lamba tiga mumui ma nini ga lok aroro emomono axava tigap meres. 16 Ni ga xora dotdoso i rindi loxo ti noxo xora asu i loxo ni nege. 17 Iesu ga lok i na koren ma ga lok arutuna exoxora re eradi xoxora livi ne Aisaia konong ke Emanang Kaala, i xorai xodek,
 
18 “Ni na eradi gugu rak, aga lok ukuing ke i.
A beamu i ma a lok sosoro lexengepe min.
Anabo ruxe aumsu i mi Eronaan tarak,
ma nini nabo xoxora molonga eroloklok momoton ti emomono axava.
19 Nini noxo esep o na kup,
ma nini noxo tutu re molonga mugaga re emomono axava ti xoxora.
20 Nini noxo bapit evebeu i auret loxo na ripit,*12:20 Ne Iesu noxo lok aminingot tin tera ua eromumuat i xupinim i.
ma ni noxo lok amere elam loxo i ean tos.*12:20 Ne Iesu noxo lok axio tera ua eromumuat i lok miningot i.
Nini nabo gugu xoren,
iepovo ni nabo lok avot eroloklok ki illa momoton pana re eropanga axava.
21 Emomono te erokompua axava tinabo doxoma vovo xonong ke easing keren.”*12:21 Aisa 42:1-4
Iesu Ga Xora Mumu Ne Belsebul
(Mak 3:20-30, Luk 11:14-23)
22 Memu ren, emomono tiga vanga ke era eradi lanak kine Iesu. Na eradi egas ga beles pom peren ma goxo epovo ri xoxora ma evuxatli ren ga gun. Iesu ga ruki asu egas kasinge mo eradi ma ga xoxora ma gara mik baxa. 23 Ma emomono axava tiga duk ma tiga susue xodek, “Kora, na eradi ni Evipisik Livi re ne Devit?”
24 Ma ebung Parasi tiga rongai na ma tiga xoran tin mo emomono xodek, “Nini i ruki asu ebunggas mi edotdoso re ne Belsebul, eorong ke ebunggas.”
25 Mado Iesu ga etere erodoxoma rindi ma ga xoran tindi xodek, “Loxo emomono re era eninto ti ne sep tubu midi ee, tibo miningot tutuna lexengepe. Ma loxo emomono re era xolonu o eunu ti ne sep tubu midi ee, nidi ti noxo epovo ri tu. 26 Ma loxo ne Satan na sola asu ebunggas seren, nidi ebunggas tibo epasa. Koren ma eninto ren na ru dotdoso xora baxa? 27 Ma loxo ana sola su di mi edotdoso re ne Belsebul, emomono rimmi ti sola asu di xora? Koren ma tibo xoxora loxo exoxora rimmi ixo momoton. 28 Mado loxo ana sola asu di mi edotdoso re Eronaan te ne Moroa, eninto re ne Moroa ga vot kitibukot tirimi.
29 O, loxo tera i vara loxo na xasixim ke teropanga re eunu rin teradi dotdoso, nini na viring ais bexe mo eradi ma memu ren na xip ke baxa eropanga ren mo eradi dotdoso.
30 Nini nege ixo kolok eburu minia, nini emunemik karak. Ma nini nege ixo kolok eburu emomono ria, nini mo eradi i kolok teteles di. 31 Ma a xoran tirimi, ne Moroa nabo doxoma xepe erominingot axava ma erokoxora aminingot ti kolox i rin. Mado loxo tera na xora aminingot ti Eronaan Kaala, ne Moroa noxo doxoma xepe erominingot teren. 32 Loxo tera na xora erokoxora miningot tebe Emadak ke Eradi, ne Moroa nabo doxoma xepei. Mado loxo tera na xora erokoxora miningot tebe Eronaan Kaala, ne Moroa noxo doxoma xepei, teren na eroro ningina ma eroro memu.
Evaruna Vukat Nabo Visik Eropeven Una Vukat
(Luk 6:43-45)
33 Euna vukat, nini i pisik eropeven una vukat. Euna miningot, nini i pisik mun eropeven una miningot. Emomono tip mik kibis euna mi eropeven una ren i pisik asu i. 34 Examadak ke erosisi, nimi bixo epovo ri xoxora asu erokoxora vukat teia nimi bi umsu mi eminingot. Teia erongusuk kirimi i xoxora asu eropanga ebeak kirimi i umsu min. 35 Eradi mapmaran i kolok asu eropanga mapmaran i kolok ke beak keren, mado eradi miningot i kolok asu mun eropanga miningot i kolok ke beak keren. 36 A xoran tirimi xodek. Emomono tinabo tu re exoxora mugaga re ne Moroa te eleng illa re ne Moroa mumu erokoxora etaba axava tiga xoxora vom i. 37 Teia erokoxora xasan tunu nabo vuasai loxo u momoton o nabo rebe u mi emumuat.”
Emomono Tiga Sing Ne Iesu Kusu Na Lok Evanga Rutuduk
(Mak 8:11-12, Luk 11:29-32)
38 Memu ren, ebung Parasi ma exulau loklox asa re Erokoxora Xis se ne Moses tiga xoran ti ne Iesu xodek, “Eradi loklok asa. Ba vara loxo una lok evupuasa konong ke evanga rutuduk.”
39 Ma Iesu ga xoran tindi xodek, “Emomono teren na erunut nidi emomono miningot lexengepe, ti langan emomono epenadang. Ti susue ri evupuasa, mado tera noxo lok kin tevupuasa, egese vupuasa mun nabo vot ni evupuasa te eradi xoxora livi ne Jona. 40 Jona ga kolok konong ke ebeana exinomus teroleng kangking putui ma eroleng miin putui, ma koren mun nia, Emadak Ke Eradi, anabo kolok konong ke ebeana evua re eroleng kangking putui ma eroleng miin putui. 41 Te eleng illa re ne Moroa eme Nineve tinabo tu pana eburu mi emomono teren na erunut, tinabo xoxora asu i loxo emomono teren na erunut ti miningot, tevangasa ne Jona ga vavang kindi ma tiga remgili kasinge erominingot tindi, mado na era kitibukot tirimi, nini i vuruk lexengepe ti ne Jona ma bi xopara ri esoxun eroro rimmi. 42 Te eleng illa re ne Moroa edavan monak Seba nabo ru pana eburu mi emomono teren na erunut, ma nabo xoxora asu i loxo emomono teren na erunut ti miningot, tevangasa nini geia me vaxalom lexengepe kusu na ronga edoxoma molonga re ne Solomon, mado na era, nini i vuruk lexengepe ti ne Solomon.”
Exoxora Povo Te Egas Ga Biong
(Luk 11:24-26)
43 Ma ne Iesu ga xora bok kodek, “Loxo egas na sixisu kasinge eradi, na pas sasa terokot ikop terodan teren, ma nap mik ke rin texot tin ti kolok mamana. Mado noxo puse ke rin texot. 44 Ma ni na doxoma mumu mo eradi xodek, ‘Abo biong lanak kin mo eunu rak, nia ga kolok keren.’ Ma ni na biong ma na mik pot kei loxo mo exot i madakdak ma ira momoton pom ma ikop tera tanak konong keren. 45 Ma nini na pas ma na leke bok penuti ebunggas, eminingot tindi ti volo lexengepe i, ma tibo pas ma tibo beles seren mo eradi. Koren ma mo eradi nabo miningot lexengepe tin mo eroleng mugaga. Emomono miningot teren na erunut tinabo koloxoren.”
Nene Mi Engametak Ke Ne Iesu
(Mak 3:31-35, Luk 8:19-21)
46 Ne Iesu moe ga xoxora ti emomono ma nene eburu mi engametak keren tiga vas pot ma tiga tu xalamang. Tiga vara loxo tina ekora min. 47 Era eradi ga xoran ti ne Iesu xodek, “Nenam eburu mi engametak kunu mo ti tu kalamang ma ti vara ekora miniu.”
48 Ma ne Iesu ga ukodek, “Nege ne naga, ma nege engametak karak?” 49 Ma ne Iesu ga songot ti emomono lekleke anasa ren ma ga ukodek, “Na emomono nidi ti kolok langan ne naga mi engametak karak. 50 Nini mun i mumu asu evavara re ne Tamak pana re exalibet, nini ne metak o ne inixu o ne naga.”

*12:7 12:7 Hos 6:6

*12:20 12:20 Ne Iesu noxo lok aminingot tin tera ua eromumuat i xupinim i.

*12:20 12:20 Ne Iesu noxo lok axio tera ua eromumuat i lok miningot i.

*12:21 12:21 Aisa 42:1-4