21
Iesu Ga Beles Tanak Jerusalem Langan Eorong
(Mak 11:1-11, Luk 19:28-40, Jon 12:12-19)
Iesu min mo emomono lamba tiga pas lanak Jerusalem, ma tiga vot tanak kolonu Betfage ga kolok ke Exongkubu Olip. Ma ne Iesu ga xup ke evuradi lekleke anasa ren kusu na ruki mugaga du. Ma ni ga xoran tindu xodek, “Buna pas lanak keren nom exot i kolok mugaga rummu, ma soso mun bunabo mik pot te edongki eburu mi edongki maxat teren, tiga viring livi du rogok. Buna mus asu du ma buna leke du ude. Loxo tera na sue numu mumu evangasa bu kolox i rin, buna xoran tin loxo Eradi Vuruk i vara rindu ma soso mun nini nabo ruki ulit du.”
Nina ga vot kusu ti lok arutuna exoxora re ne Moroa eradi xoxora livi ga xora asu i xodek,
 
“Una xorai ri eme Saion kodek,
‘Mix i. Eorong kirimi i vot parap nimi.
Nini eradi ikolok mulus mun ma i kis pana re edongki,
ni edongki maxat.’ ”*21:5 Sek 9:9
 
Ma mo evuradi lekleke anasa tuga mu asu exoxora re ne Iesu. Tuga pas ma tuga leke nom edongki eburu mi edongki maxat teren, tuga lok livi eropanga singsiga balom tundu pana ren ma ne Iesu ga xis seren. Ma emixi vuruk lexengepe tiga so livi eropanga singsiga balom tindi pana re engas. Ma exup pes tiga talakorop ke erokaxan bisi ma tiga sosolivin pana re engas. Emixi tiga pas mugaga ma emixi gok tiga pas memu ren tigara kup kodek,
 
“Osana ti evipisik livi re ne Devit!*21:9 Evasiun te Osana te xoxora te xot Ibru loxo “a sing ti lok aroro.”
Eloklok anarong tin na eradi i vot konong ke easing ke Eradi Vuruk!*21:9 Sng 118:26
Osana upana lexengepe!”
 
10 Ma ne Iesu ga beles ukonong Jerusalem, ma emomono axava tiga duk ma tiga susue xodek, “Nege mo?”
11 Ma emixi tiga emu mi ne Iesu tiga sepo di xodek, “Na ne Iesu, eradi xoxora livi monak kolonu Nasaret konong Galili.”
Iesu Ga Solaxepe Emomono Tiga Etaga
(Mak 11:15-19, Luk 19:45-48, Jon 2:13-22)
12 Ma ne Iesu ga beles ukonong ke emamala re eunu lalavang ma ga solasu emomono tiga unun eropanga ma emomono tiga etaga mi eropanga rindi. Ma ga bagili erokangkanin lilivi panga rindi tiga kolok ekun eropempiles ma ga bagili erokonkanin kikis sindi tiga etaga mi erobuna ren. 13 Ma gara xoran tindi, “Konong ke Emanang Kaala ne Moroa ga xora xodek, ‘Eunu rak tinabo soasing i mi exot singsing.’*21:13 Aisa 56:7 Mado nimi bi bagili i langan ‘eunu loklok pilinge re exulau ti kip sixim panga.’ ”*21:13 Jer 7:11
14 Emomono mi erokatli tindi ga gun ma nidi erokangkadek kindi ga miningot tiga vot parav i konong ke emamala re eunu lalavang ma ni ga lox aroro di. 15 Mado eropris puruk ma exulau loklox asa re Erokoxora Xis se ne Moses tiga mik mo eropanga rutuduk mapmaran teren, ma tiga ronga examadak mi exoinek kiliteng tiga xixiia re emamala re eunu lalavang xodek, “Osana ti evipisik livi re ne Devit.” Ma tige edak. 16 Ma tiga xoran tin kodek, “Kora, u ronga evangasa examadak mi exoinek ti xoxorai?”
Ma ne Iesu ga sepo di xodek, “Ii. Kusin bi goxopbi us kasan na exoxora rene Moroa konong ke Emanang Kaala i xora xodek,
 
‘Nu uga lok asa examadak mi exoinek kiliteng eburu mi erokedede
kusu tina mimi asu miniu.’ ”*21:16 Sng 8:2
 
17 Ma ne Iesu ga vas kaxat kasinge di ma ga vas su Jerusalem lanak Beteni, ma ga midi ee.
Iesu Ga Xora Sok Euna Fig
(Mak 11:12-14,20-24)
18 Ga maxantamak subu re ebibiong keren lanak ti kolonu vuruk, Iesu ga riong. 19 Ma nini ga mik euna fig togok ke esixexe teren mo engas ma nini ga vas livi ren kusu na dik ke teropeven una, mado nini goxo mik pot tin tevepeven una ren, ga xomanang gamasa mun. Ma nini gara xoran tin mo euna fig kodek, “U noxo pisik teropeven una bok baxa!” Ma soso mun euna fig ga manga.
20 Exulau lekleke anasa tiga mix i na ma tiga duk lexengepe, ma tiga suei xodek, “Evaruna fig i loxora ma ira manga soso?”
21 Ma ne Iesu ga xoran tindi xodek, “A xora tutuna i tirimi, loxo bina nunu tutuna re ne Moroa ma bixo doxoma ekarakat te nunu rimmi, bibo epovo loxo bina lox eropanga langan nia a lox i ti na euna fig. Ma ikop na xusuk mun, bibo epovo bok loxo bina xora dotdoso tin na evakubu xodek, ‘Pas ma una os tup ti eras,’ ma nini nabo lok na evanga. 22 Loxo bi nunu, ne Moroa nabo rebe mo eropanga sai nimi bin sing tin mi esingsing.”
Esusue Mumu Edotdoso Ne Iesu Ga Gugu Min
(Mak 11:27-33, Luk 20:1-8)
23 Iesu ga beles lanak te emamala re eunu lalavang, ma nini ga anasa emomono, ma eropris puruk mi exongkulau puruk ke eme Judaia tiga vot parav i ma tiga sue i xodek, “Edotdoso sai nu u ruunai kusu ri kolok na eropanga? Ma nege ga rebe u min nom edotdoso?”
24 Ma ne Iesu ga sepo i tidi kodek, “Ana sue bok nimi mi era esusue, ma loxo bibo sepo vukat tebe ia min, abo xora molonga nimi mumu ia a kolok na eropanga mi edotdoso sai nom. 25 Ebaptais se ne Jon ga eia meva, monak ke ne Moroa o monak mun te emomono?”
Ma tiga xoxora kitibukot tindi, ma tiga ukodek, “Loxo tana ukodek ‘Monak ke ne Moroa,’ nini nabo xoran tinda kodek, ‘Tinia baxa bi goxo nunu re exoxora re ne Jon?’ 26 Ma loxo tana ukodek, ‘Monak ke emomono,’ ta marat te emomono, teia ti nunu loxo ne Jon nini eradi xoxora livi.” 27 Koren ma tiga xoran ti ne Iesu xodek, “Baxo terei.”
Ma ne Iesu ga xoran tindi xodek, “Nia bok a noxo xora i rimmi mumu ia a lok na eropanga mi edotdoso terege.”
Exoxora Povo Re Evumadak Mi Ne Tamandu
28 Ma ne Iesu ga xora bok kindi exongkulau puruk xodek, “Bi doxoma xora? Era eradi ga ruuna evumadak, ma nini ga vot parap mo emadak mugaga ma ga ukodek, ‘Emadak karak, una pas lanak ti eramang vaen ningina ma una gugu.’
29 Ma emadak ga ukodek, ‘Nia noxo pas.’ Mado memu nini ga soxun edoxoma ren ma ga pas si gu.
30 Ma nini ga vot parap emadak ise vura ma ga xora rin mi exoxora langan nini ga xora mugaga vom min ti emadak mugaga, ma mo emadak ga ukodek, ‘Eradi vuruk, anabo lox i.’ Mado nini goxo pas.
31 Ua era rundu na ga lok egugu ne tamadu ga vara rin?”
Ma exongkulau puruk tiga ukodek, “Mo era mugaga.”
Ma ne Iesu ga xoran tindi xodek, “A xora tutuna i tirimi, exulau ti kip takis ma exoine tin tebe eaidi xusu piles tira beles ti eninto re ne Moroa mugaga nimi. 32 Teia Jon ga vot parap nimi ma ga lok asa nimi mi eloklok momoton, mado bi goxo nunu ren, mado exulau ti kip takis mi exoine tin tebe eaidi xusu piles tiga nunu ren. Biga mik di tiga leeng, mado nimi moe bi goxo leeng ma bi goxo nunu ren.”
Exoxora Povo Ti Exulau Miningot Tiga Lok Tautau Eramang
(Mak 12:1-12, Luk 20:9-19)
33 Ma ne Iesu ga xora bok ki exongkulau vuruk kodek, “Bina ronga bok na era exoxora povo. Era eradi ga ruuna exompua ma ga sia eramang vaen teren. Ma nini ga lok eroborovat kakai ma ga sep emamara kusu ti vioxo livi erodan vaen teren, ma memu ga lok eunu balom mikmik tautau tip mik ki exulau kaxasixim ga kis pana. Ma nini ga rebe exongkulau min kusu tina kolok tautau i ma tiga esebea loxo tibo rebe i min teropeven. Ma nini ga pas ti exot pes. 34 Eleng ga vot kusu ti dik ke eropeven teren nom eramang, eradi re eramang ga ruki exongkulau tutuki ren kusu tina leke mo eropeven.
35 Mado exulau loklok tautau te eramang tiga rangat ais di ma tiga titpu era, tiga sev amere era ma tiga iu amere era ise avutui. 36 Ma nini ga ruki exulau tutuki pes bok lanak parap di, ti lamba rindi mo exup ga mugaga, mado exulau loklok tautau tiga lok miningot bok di xoren. 37 Ma te exaxava nini ga ruki emadak. Nini ga ukodek, ‘Nidi tibo kolok ngangao re emadak tarak.’
38 Mado exulau loklok tautau tiga mik emadak ga pas monak, ma tiga ukodek, ‘Emadak momoton te eradi teren na eramang nom i pas monak. Tana sep amere i, ma tabo ruuna na eramang.’ 39 Ma tiga rangat ais i ma tiga sodo asu min ukalamang teren mo eramang ma tiga sep amere i.”
40 Ma ne Iesu ga sue exongkulau vuruk kodek, “Te eleng eradi teren nom eramang na vot parap mo exulau loklok tautau, nini nabo lok evanga sai ridi?”
41 Tiga sepo i rin kodek, “Nini nabo sep amere di emomono miningot ma nabo rebe nom eramang ti exulau pes kusu tibo kolok tautau i ma te eleng kakaxat te eramang tibo rebe i min tenava ren mo eropeven teren nom eramang.”
42 Ma ne Iesu ga xoran tindi xodek, “Kusin bi goxopbi us kasan na exoxora re Emanang Kaala i xoxora xodek,
 
‘Evuat exulau kikiv unu tiga lok kuxurung kepei,
ga vee evat kis avot ti sevaru eunu.
Eradi Vuruk ne Moroa ga lox i na,
ma ipmaran pukat lexen te marak kanda.’*21:42 Sng 118:22-23
 
43 Koren ma a xoran tirimi, ne Moroa nabo lok kepe eninto kasinge nimi eme Judaia ma nabo rebe mo emomono ua tibo lok asusu eropeven teren. 44 Loxo tera na subu teren nom evuat, nini nabo rempuvus, ma loxo mo evuat na subu mevana rin tera, nini nabo rem mimisi axava.”*21:44 Erota tero pempen mugaga teren na emanang ixo ruuna na eves 44.
45 Eropris puruk ma ebung Parasi tiga ronga na erokoxora povo te ne Iesu ma tiga terei loxo nini ga xoxora povo mumu di. 46 Ma tiga puse ngas kusu tina rangat ais i, mado tiga marat te emomono tevangasa tiga doxoma loxo nini eradi xoxora livi re ne Moroa.

*21:5 21:5 Sek 9:9

*21:9 21:9 Evasiun te Osana te xoxora te xot Ibru loxo “a sing ti lok aroro.”

*21:9 21:9 Sng 118:26

*21:13 21:13 Aisa 56:7

*21:13 21:13 Jer 7:11

*21:16 21:16 Sng 8:2

*21:42 21:42 Sng 118:22-23

*21:44 21:44 Erota tero pempen mugaga teren na emanang ixo ruuna na eves 44.