27
Tiga Leke Ne Iesu Lanak Ti Ne Paelat
(Mak 15:1, Luk 23:1-2, Jon 18:28-32)
Ga maxantamak subu nidi axava eropris puruk eburu mi exongkulau puruk te eme Judaia tiga ekora mumu ne Iesu ti eminere. Tiga viring ais evuxumana ma tiga sat kei ma tiga songot tebei ti ne Paelat, nini eradi mugaga monak Rom ga kolok tautau eme Judaia.
Eminere Te Ne Judas
(Gugu 1:18-19)
Ma ne Judas, eradi ga songot tebe ne Iesu ti eromunemik, ga mix i loxo eropris puruk eburu mi exongkulau puruk tiga ekora mumu ne Iesu ti eminere, ma nini ga umsu mi ebeabisi vuruk ma ga lok ekun edoxoma ren ma ga rebe abiong erololo putui silva piles tindi. Ni ga ukodek, “Nia aga lok pom eminingot puruk, ma aga rebe vom nimi mi eradi goxo lok te miningot.”
Ma tiga xoran tin xodek, “Ikop texot teren nom tirima. Evanga runu!”
Koren ma ne Judas ga iu abeles min mo eropempiles silva lanak ti eunu lalavang ma ga vas kasinge di, ma memu ga pas ma ga xut ti eminere.
Eropris puruk tiga leke mo eropempiles silva ma tiga ukodek, “Na eropempiles i tu ukuing eunun te eroro re eradi ma Erokoxora Xis se ne Moses i xorai loxo ixo epovo bok baxa loxo tabo lok livi i te exot lilivi piles te eunu lalavang.” Ma tiga ekora mumui ma tiga un ke exompua te eradi ga kolok erosopen pua, kusu ti vivinim emomono kadiong. Koren ma tiga soasing mo exot loxo “Exompua re Eda,” ise teren na eroleng mo easing i kolok. Teren mun na eroloklok ma exoxora re eradi xoxora livi ne Jeremaia ga rutuna, teia ni ga ukodek, “Tiga leke erololo putui silva piles, ni eutus se eme Israel tiga lok ukuing i ti un i, 10 ma tiga leke mo eropempiles ti un exompua te eradi ga kolok erosopen pua, langan Eradi Vuruk ga xora i ria ti lox i.”*27:10 Sek 11:12-13, Jer 32:6-9
Iesu Ga Ru Re Exoxora Mugaga Re Paelat
(Mak 15:2-5, Luk 23:3-5, Jon 18:33-38)
11 Teren mo mun exonaleng ne Iesu ga ru mugaga te egavana ma egavana ga sue i xodek, “Kora, nu eorong te eme Judaia?”
Ma ne Iesu ga sepoi xodek, “Nu ee u xorai.”
12 Eropris puruk eburu mi exongkulau puruk tiga xoxora rebe i mi erokoxora, mado nini goxo sepo di. 13 Ma ne Paelat ga sue i xodek, “Kora, u ronga erokoxora rindi ti xoxora rebeu min?” 14 Mado ne Iesu goxo sepo mo erokongkoxora, ikop. Ma egavana ga duk lexengepe.
15 Te eromares gesgesera egavana ga mumu asu era eloklok konong ke euxa re Evivios Pie. Nini i mus asu eradi xokoxo eme Judaia ti lok ukuing i. 16 Teren mo eleng era eradi, easing keren ne Barabas ga kolok ke exokoxo, nidi axava tiga etere i nini eradi miningot tutuna. 17 Emixi tiga vot eburu kusu ti lok ukuing eradi xokoxo ma ne Paelat ga sue di xodek, “Ua era bi vara loxo ana mus asu rebe nimi min, Barabas o ne Iesu ti orong i loxo nini Eun Loklok Ukuing?” 18 Paelat ga eterei loxo ebeak ke eropris puruk ma exongkulau puruk ga miningot ti ne Iesu ma nini evasiun teren ma tiga songot tebe i min.
19 Teren mo exonaleng ne Paelat ga xis te exot kikis te eradi rongtonga xoxora, ma eventixin teren ga rebe na exoxora rin, ga xora kodek, “Bigus lok kin tevanga tin mo eradi goxo lok te miningot, teia na maxantamak nia ga roboi ma aga suma miningot lexengepe.”
20 Mado eropris puruk eburu mi exongkulau puruk tiga bagili edoxoma re emixi loxo tina lok ukuing ne Barabas ma ne Paelat na sep amere ne Iesu.
21 Egavana ga sue di xodek, “Ua era rundu nia ana mus asu rebe nimi min?”
Ma tiga sepoi rin kodek, “Barabas.”
22 Ma ne Paelat ga sue di xodek, “Ma nia abo lok evangasai ti ne Iesu, ti rong i Eun Loklok Ukuing?”
Ma nidi axava tiga sepoi xodek, “Una rukbe i te xaba!”
23 Ma ne Paelat ga sue di xodek, “Tinia mo? Evanga miningot sai nini ga lox i?”
Mado tiga kup dotdoso kodek, “Rukbe i te xaba!” 24 Paelat ga mik kibis i loxo emomono ti goxopara ti ronga erokoxora ren, ma ni ga ukloxo tima ru kaxat ke esep. Koren ma nini ga leke edan ma ga goso evuxumana mugaga re emixi ma ga xoran tindi xodek, “Ikop texot tarak keren na. Evanga rimmi.”
25 Ma emomono axava tiga ukodek, “Puxupe emumuat teren na eminere ren nabo kolok pana ramma eburu mi examadak mi exoinek karama.”
26 Ma ne Paelat ga mus asu ne Barabas sindi. Mado nini ga rebe ne Iesu ti exulau esep ma tiga pixis i ma tiga sat kei ti rukbei re xaba.
Exulau Esep Tiga Lok Kalese Ne Iesu
(Mak 15:16-20, Jon 19:2-3)
27 Memu ren, mo exulau esep te egavana tiga leke ne Iesu lanak ti eunu vuruk ke egavana, ma exulau esep axava togok tiga ru kakai. 28 Tiga gun kepe erosingsiga ren ma tiga vuasigai mi evanga singsiga balom memeles langan evanga singsiga re eorong. 29 Ma tiga meva egogol mi evaros gigilat ma tiga vuasiga evatlak keren min, ma tiga vuarangat i mi evesuben te exumak tuna. Memu ren, tiga xis mi eropiskoso mugaga ren ma tiga xora kalese rin. Tiga ukodek, “Ba mimi asu miniu, eorong ke eme Judaia.” 30 Ma tigara kalabis saxai, ma tiga leke mo evesuben ma tigara pixis patlax i min. 31 Tiga xora kalese xorop pin, ma tiga lok kepe baxa mo evanga singsiga xasinge i ma tiga vuasiga baxa i mi evanga singsiga ren. Ma tiga sat ke i kasinge eunu vuruk kusu tina rukbe i re xaba.
Tiga Rukbe Ne Iesu Te Xaba
(Mak 15:21-32, Luk 23:26-43, Jon 19:17-27)
32 Exulau esep mi ne Iesu tiga vas su ren mo eunu ma tiga on taraga mi era eradi monak Sairini, easing keren ne Saimon, ma exulau esep tiga so arutu perenget i kusu na xip ke exaba rene Iesu. 33 Tiga vot tanak ke exot, easing keren ne Golgata. Evasiun teren na exongkoxora “Exot Te Evatlak Si Tongan.” 34 Togok tiga rebe ne Iesu mi exodan vaen kusu nini na in i. Mo edan vaen evengkas ga kolok keren kusu ti lok kepe erosongsongot teren. Iesu ga in tongor i, mado goxopara rin. 35 Tiga gun kepe evanga singsiga ren ma tiga rukbei re xaba. Tiga iu eburu mi erokonovat kusu ti lok kibis ke nege di gesgesara tibo leke mo eropanga singsiga gesgesara. 36 Memu ren, tiga xis ma tigara mik tautau ne Iesu. 37 Tanak mevana re evatlak keren tiga lok livi na exongkoxora, ga xora asu evasiun te emumuat teren, kodek, “Nini ne Iesu, eorong te eme Judaia.” 38 Ma exulau esep tigara rukbe bok evuradi miningot parav ne Iesu, era te exumak tuna ma era te exumak kia. 39 Emomono tigara pas polo rogok ma tigara ire eropatlak keredi ma tigara xoxora asii ne Iesu. 40 Ma tigara xoxora xodek, “Nu uga xora loxo unabo uut kepe eunu lalavang ma unabo vuaru abiong box i te eroleng putui. Loxo nu Emadak kene Moroa, una lok aro u ma una eng su re exaba!”
41 Teren mun na engas eropris puruk eburu mi exulau loklox asa re Erokoxora Xis se ne Moses ma exongkulau puruk tiga xora kalese rin. Tiga ukodek, 42 “Nini ga lok aro exup pes, mado nini ixo epovo loxo na lok aro i. Kora, nini eorong me Israel? Nini na eng su re exaba, ma nida tabo nunu ren. 43 Nini i nunu loxo ne Moroa nabo mik tautau i. Ni ukloxo nini emadak kene Moroa. Koren ma tabo mik i loxo ne Moroa na lok aro i.” 44 Ma gok keren evuradi miningot tuga tukbe parav i, nudu bok tuga xora kalese rin.
Eminere Te Ne Iesu
(Mak 15:33-41, Luk 23:44-49, Jon 19:28-30)
45 Te esongoi ma evura exonaleng, emiin ga xuvinim mo exompua axava, ga epovo te exonaleng putui. 46 Te exonaleng putui ne Iesu ga xup puruk kodek, “Eli, Eli lema sabakatani?” Evasiun teren na exongkoxora xodek, “Moroa rak, Moroa rak, tinia u rebe silom ia?”*27:46 Sng 22:1
47 Exongkulau tiga tu rogok, tiga rongai ma tiga ukodek, “I kup ti ne Elaija.”
48 Ma soso mun era eradi ga sixit ma ga leke exontemon ma ga lok abibilui xonong ke evaen ga so misin ma ga lok livi re exonuna ma ga vuain ne Iesu min. 49 Mado exup pes tiga ukodek, “Tana vuxupe xusux i. Tana mik i loxo ne Elaija na vot ti lok aro i.”
50 Ma ne Iesu ga xup puruk, ma ga vuxupe eronaan teren, ma ga mere.
51 Soso mun ebantemon puruk ga tukbe tanak konong ke eunu lalavang ga rempagam ke monak pana su ukalapok, ma ga vee evu ban. Ma evua ga gigine ma eroparavat ga rempagam. 52 Eromaut ga remsuang ma emomono madakdak lamba tiga mere vom, ne Moroa ga lok axutu di ti roro. 53 Tiga vukupe eromaut tindi ma memu te exonaleng ne Moroa ga lok axutu ne Iesu ti eroro, tiga beles lanak konong kolonu xaala Jerusalem ma emomono lamba tiga mik di.
54 Se erutu mugaga te exongkup tadi esep me Rom eburu mi exulau esep peren tigara mik tautau ne Iesu, tiga suma eoskis ma eropanga axava ga vot teren mo exonaleng, tiga marat lexengepe ma tiga ukodek, “I tutuna, nini emadak ke ne Moroa.”
55 Lamba exoine bok mo tiga tu papaga lixiteng ma tiga mik mo eropanga ga vot. Nidi mo exoine tiga mumu ne Iesu monak Galili ma tigara kolok toro i. 56 Exup pindi ne Maria Magdalene eburu mi ne Maria nene ne Jems mi ne Josep, ma nene evumadak ke ne Sebedi.
Tiga Vinim Ne Iesu
(Mak 15:42-47, Luk 23:50-55, Jon 19:38-42)
57 Exangking gara sii ngan, era eradi kusuma monak Arimatia, easing keren ne Josep, ga vot. Nini era rindi exulau lekleke anasa te ne Iesu. 58 Nini ga vot parap ne Paelat ma ga sue i loxo na rebe i mi ebantuxu re ne Iesu. Ma ne Paelat ga rebe koxora exulau esep ma tiga rebe ne Josep mi ebantuxu re ne Iesu. 59 Ma ne Josep ga leke ebantuxu ren ma ga bom i mi ebantemon madakdak, 60 ma ga lok livin i tanak konong ke emaut maxat teren, tiga sep i xonong ke evatabong. Ma nini ga dele vie emanna re emaut mi evaravat ma ga pas. 61 Maria Magdalene eburu mi era Maria ves tuga kis se nava ves se emaut.
Exulau Tutu Mu Tiga Mik Tautau Emaut Te Ne Iesu
62 Eleng memu, nini eleng kaala, eropris puruk eburu mi ebung Parasi tiga vot parap ne Paelat. 63 Ma tiga xoran tin kodek, “Eradi vuruk, nima ba doxoma mumu exoxora ren mo eradi ella te eleng nini moe ga roro ma ga xora xodek, ‘Memu te eroleng putui ne Moroa nabo lok axutu ia re eminere.’ 64 Koren ma, ba vara loxo una xoran ti exulau tutu mu tina mik tautau emaut teren ise te eleng putui kusu exulau lekleke anasa ren ti noxo epovo ti pas ma tina xip sixim ke ebantuxu ren, ma tina xoran ti emomono loxo ne Moroa ga lok axutu i re eminere, ma na erokoxora babanam memu, na volo erokoxora babanam ga mugaga.”
65 Ma ne Paelat ga xoran tindi xodek, “Bina vanga ke exulau tutu mu ma bina pas ma bina lok pie vukat emaut langan bi kolox i xoren.” 66 Koren ma tiga pas ma tiga lok pie emaut mi ebibiut pana re evaravat tiga beng i ma tiga pas kasinge exulau tutu mu togok ti mik tautau emaut.

*27:10 27:10 Sek 11:12-13, Jer 32:6-9

*27:46 27:46 Sng 22:1