25
I Paula sa tepai na vaituti tana kuta bangara pa Romu
Ego ko sa jola gu kue rane toto vei sa kamu toga pa pikata gugusu isa si Pesitasi, poni sa sa taloa pa Sizaria ko sa sae pa Jerusalema. Ko ketakoi qai lao vavotua tana ira na kuta iama beto na mamata tadira na tinoni Jiu sa doru sakasava qai jutunia i Paula. Beto qai tepai ira si Pesitasi ko mi tokaniria ko mi vamule salea pa Jerusalema sisa qarigu, ura sa tei koleona tu sa na dia kukiti ko mai vamatea sisa totonai mina korapa sasaleona pa soana isa qarigu. Poni sa oeria i Pesitasi sira, <<I Paula sa korapa takopu pa Sizaria tu, ko ara ba nake sovaina beto mana taloa gore ketakoi. Ko ira na miu tinoni poreveveidi gu agou sa mai tuti goresiu sara, ko vei mina koleona kaki sela tana tinoni api poni sa ketakoi mai tutinia sisa,>> sauniria.
Ego ko ka vesu babi manogaputa rane tu sa sa suvere mai tadira si Pesitasi, beto sa sa mule gore pa Sizaria. Ko sa jola kai bongi ko na ranena gu poni sa sa toqo pa totoqona vaituti si Pesitasi beto sa vaigarunu ko qai toni kamunia si Paula. Ko totonai sa bola tome si Paula, poni sa qai turu vailivutainia ira na tinoni Jiu koko lageredi pa Jerusalema sisa. Ko na kubo sakasava ikikeredi sa qai jutunia isa, ba qaike boka ule pipikata vatalenia ira na sosotona sira na sakasava qai jutunia isa.
Ego beto sa paranga nanaqe mulenia mekana si Paula, pira sau, <<Kepore kai sela ba roitinia sara, ko ba majai na Vavanau tadira na Jiu, ba vapajia na kakabarena zelepade, babi ba vakeporea i Siza na kuta bangara pa Romu,>> sau si Paula.
Ba i Pesitasi sa nyorogua vaqeraria sira na Jiu, ko pira sa oe veinia si Paula, <<Ai vei, qu nyorogua sae pa Jerusalema, ko ketakoi ma pituria ara sira na sakasava qai jutunigo aipira?>> sau.
10 Poni sa paranga si Paula, <<Pa moena tugu na totoqona vaipitu ti bangara Siza ketakoi mana boka tapitu sa qa korapa turu sara. Kepore kai sela ba roitinia tadira na Jiu sara, ko ao ba qu gigila vataleamua tugu sisa. 11 Vei ba roitinia kai sela ko sa pada mana tavamatenia ara sisa, poni sa qake daiquania ara sa na mate. Ba vei mina kepore sa kai ginugua vei qai korapa mulongo jutu goboro veinisiu ira pira, poni sa kepore mutugu sa kai tinoni mina boka mulongo vakarovo laosiu tadira sara. Ara qa tepai ko i Siza tu mina pitusiu!>> sau si Paula.
12 Ego ko pa liguna sa vavakato tavitiria mai ira na ona tinoni vaitokai pa roroqu si Pesitasi, beto sa sa oe lao sa ti Paula, <<Pana ti Siza tu qu tepai ko muna tapitu sao, ko ti Siza tugu sa muna lao,>> saunia.
I Paula sa turu pa moedi ira Aquripa beto i Benike
13 Ego ko sa jola kaki rane poni sa qai kamu pa Sizaria sira Aquripa na bangara beto i Benike, ko mai kamu gogosoro vakamua si Pesitasi qarigu. 14 Ko qai toi dori suveredia tu ketakoi ka vivisa rane, poni sa sa vavakatonia i Pesitasi tana bangara sa na veveina i Paula. Pira sau sisa, <<Qokolo, koleona sa kai tinoni sa loa vasuvere jola pale pa ruma vaipiu lani i Pilikisi. 15 Ko totonai qa sae kamu pa Jerusalema sara poni sa qai ule vanisiu na veveina ira na kuta iama beto na tinoni mamata tadira na Jiu, beto ko qai tepai tugu ko ara ba pitu vaikeria sisa qarigu.
16 Ba qa pojaniria ara sa nake tuti tamigei na tinoni Romu sa mene loa valaoa tadira nona kana sa na tinoni sa tajutu totonai qai oqoro vaikamu ko bai vaigua mai sira na ona kana beto ko isa. Ko minake tavaloa lao sisa vei bi oqoro taleria isa sira na tinoni qai jutua beto ko totonai bi oqoro nanaqe mulenia mai mekana sisa pa tinajutu qai jutunia sisa qauniria. 17 Ko totonai qai kamu lani sira, poni sa qake vera mule sara goto sa jola gu kai rane poni sa qa toqo gu pa totoqona vaituti sara, ko qa vaigarunu ko sa tatoni tome gu sa na tinoni api. 18 Ko qai turu sira na tinoni qai jutua isa ko qai vavoturia sira na dia tinajutu, ba kepore sa kai dia tinajutu ba doro veinia kai roiti selana ara. 19 Goto kaki ginugua veveina gu na dia soana vinatarasae sa qai jutunia isa beto ko na veveina gu kai tinoni matena i Jisu, ba i Paula sa pojai sa sa korapa toaona sisa sau. 20 Ko ara ba qa rura talea sa na ginugua api, ko qa nanasia si Paula kita pu nyorogua sae pa Jerusalema ko ketakoi mi tapitunia isa sira na veveina na sakasava aipira qaunia. 21 Ba i Paula sa tepai ko mi takopu gu lani ko mi verania tu isa sa na vivile tana kuta bangara Romu sau. Ko qa garunuria ara sira na tinoni kopu ko mai kopunia gu tinganai mana garunu laonia ara ti Siza sisa qauniria,>> sau si Pesitasi.
22 Poni sa paranga lao ti Pesitasi si Aquripa, pira sau, <<Qokolo, qa nyorogua nongoria mekaqu ara sa na tinoni isa,>> sau.
Poni sa paranga si Pesitasi, <<Mu vera gu ao. Kode vuka gu muna nongoria ao sina,>> saunia.
23 Ego ko sa jola na bongi ko na ranena, poni sa qai kamu vababangarai sira Aquripa i Benike ko qai tome lao pa ia vavaikamuna tadira soku tinoni. Ko qai somana tome tavitiria tugu ira karu sira na kuta mamata tadira na tinoni vaipera beto ira na tinoni poreveveidi pa gugusu isa. Ko pa liguna isa sa vaigarunu si Pesitasi ko qai toni tomenia si Paula. 24 Beto sa paranga si Pesitasi, <<Bangara Aquripa, beto ko agou doru qu mekarai somana vaikamu lani, mu doria sa na tinoni api! Isa na tinoni ira na minete tinoni Jiu doruna qai tepa vivitiginisiu ara pa Jerusalema beto vei tugu pa Sizaria lani, ko qai kuku vevelania sa nake padana mina toa lalaona sisa qarigunia. 25 Ba ara qake batia kai sakasava selana sa roitinia ko bi pada tavamatenia isa, ba mekana sa tepai sa ti Siza tu mi lao tapitu sau ko tana tu mana garunu laonia. 26 Ba na kuta ginugua veveina na tinoni api mana kuti laonia ara tana kuta bangara sa qake gigilai, ko sa vei sa qa toni lamenia pa moemiu agou ara sa na tinoni api, ba na kuta nyorogua sa pa tao bangara Aquripa. Ko pa liguna mina taroiti sa na doro vilotona na tinoni api, poni sa mina pore manugu mana kutia sara. 27 Ura sake doro jonga taqu sa vei mana garunu riunia na tinoni tapiuna vei manake ule pipikataniria ara sira na sela sa tajutuniria isa,>> sau si Pesitasi.