16
Ira Na Tinoni Lalavata Qai Nyorogua Batia Kai Roiti Vaivagabarana
(Maka 8.11-13; Luke 12.54-56)
Ego qai lame tai Jisu sira kaki Parese beto ko na Sadusisi ko mai vagonai sisa qarigu, ko qai garunia sisa ko mi roiti vavotu vaniria kai roiti vaivagabarana jola tana Tamasa, ko vei sa mai vasosotoa na koko lamena tugu tana Tamasa sisa qarigu.
Ba sa oeria i Jisu sira, pira sauniria, <<(Totonai sa gore na vevelu, sa pira qugu sagou, <Koi, kode mina bule sa neqa, ura sa maqarea na oka!> qugu. Goto na vuvugei sa pira qugu, <Koi, kode mina okoro sa pa ngeni, ura sa varodomo beto sa dudurumana sa na oka,> qugu. Qu boka doro gigilai agou sa ai mina vevei na vavagalo eqa tonai qu doria na oka, goto quke boka doro gigilai agou sira na vinagigila pa totoso kopira.)*Kaki kukuti kokoleidi sake koleria sa na kobuna pikata 2 beto na doruna na pikata 3. Ao na sasae tinoni ikikeremu beto na vavakeporea na Tamasa sa qu korapa nyoguania kai roiti vaivagabarana jola? E, ba kepore sa kai roiti vaivagabarana muna tavadogoronia, goto isa tugu na roiti vaivagabarana muna tavadogoronia agou sa mekana gu na roiti vaivagabarana sa taroiti ti Jona na tinoni kokorotai,>> sauniria. Beto sa sa loaria sira ko sa riuona.
Na Vavakovuruni Palava Tadira na Parese beto na Sadusisi
(Maka 8.14-21)
Totonai qai toka karovo lao pa kai kale karovona na ovuku sa qai roqu muma sira na sepele, ko qaike pogoso bereti besa. Poni sa pira sauniria i Jisu, <<Muna balaunia na vavakovuruni palava tadira na Parese beto na Sadusisi,>> sau sisa.
Totonai qai nongoria sau isa, sa qai kole vavaiparanga mule mekadi sira, pira qarigu, <<Taqeke pogoso bereti gita sa sa korapa paranga vei isa,>> qarigu.
Ba sa tei gigilaiona tu i Jisu sisa na manugu qai kole pojai ira, ko pira sauniria, <<Ai sa vei ko qu korapa vavaiparangania agou sa isa na veveina kepore gamiu bereti? Sa ikete jola na miu rarange sagou! Ai vei, qu oqoro tugu vakoinonoa agou? Quke roqu vakoititia tu agou sa totonai qa kikiparia ka lima bereti ara, ko qa ianiria ira ka lima tina tinoni? Ka visa totopa sa qu vapugeleniria na gagani kole joladi agou totonai? 10 Ko ai sa vei sa ka vitu bereti tonai qa ianiria ira ka made tina tinoni? Ka visa totopa sa qu vapugeleniria na gagani kole joladi agou totonai? 11 Ai sa vei ko quke boka vakoinonoa tu agou sa nake bereti sa qa korapa qaunia ara? Mu kopu mulenigou pa vavakovuruni palava tadira na Parese beto na Sadusisi,>> sau sisa.
12 Tonai sa qai gigila kamua ira na sepele sa nake veveina na vavakovuruni palava bereti sa sa korapa vabalau muleniria isa, goto na vaivagigalai tu tadira na Parese beto na Sadusisi sa saunia isa.
I Pita sa Ule Votunia na Karisito
(Maka 8.27-30; Luke 9.18-21)
13 Ego sa taloa riu si Jisu ko sa lao pa kai ia tata pa gugusu lavata pa Sizaria Pilipae. Ko ketakoi sa sa nanasaria i Jisu sira na ona sepele, <<I sei qaqarigunia ira na tinoni sa na Tuna na Tinoni?>> sau sisa.
14 Poni pira qarigu sira na sepele, <<Kaki qai paranga i Jone Paputaiso qarigu, kaki i Elaija qarigu, kaki i Jeremae ba palu kame ira kaki goto tinoni kokorotai qarigu,>> qarigu.
15 Poni pira sauniria, <<Goto agou sa i sei ququgunisiu sara?>> sau.
16 Poni sa oe i Saimone Pita, pira sau, <<Ao sa na Karisito, na Tuna na Tamasa toana,>> sau sisa.
17 Poni sa oea i Jisu, pira saunia, <<Na tamanamu sao Saimone na tuna i Jona! Na sosoto isa sa nake ira na tinoni qai ule vanigo ao, goto sa ianigo sosoto na Tamaqu tu ara pa noka. 18 Ma pojanigo ara sao: i Pita sao, na ginuana nisongomu sa na Patu, ko pa patu kokovana tugu api sa mana vaturua ara sa na qua ekelesia, ko na neqi tana mate minake boka vakilasia sa na ekelesia. 19 Mana vanigo ara sira na vidulu revangana na binangara pa noka, ko isa vei qu pukua ao pa peso sa mina tei tapuku tugu pa noka, beto ko isa vei qu ruvatia ao pa peso sa pa noka ba mina tei taruvata tugu,>> sau sisa.
20 Beto sa naquria i Jisu sira na ona sepele ko maike vavaqatania sa na veveina isa tugu sa na Karisito sauniria.
I Jisu sa Vavakatonia sa na ona Vitigi na Mate
(Maka 8.31-9.1; Luke 9.22-27)
21 Ego ko podalai tugu pana totoso isa sa sa podalai vavakato vakabere vatatalenia i Jisu tadira na ona sepele sa na veveina nona vitigi. Ko pira sauniria, <<Kode mana gore pa Jerusalema sara, ko mana gosoria na vitigi tadira na iviva mamata, na kuta iama, ira qai vaivagigalainia na Vavanau, beto ko mana tavamate. Ba pa vinaue rane mana turu mule pa mate,>> sau sisa.
22 Poni sa toni kalenia i Pita si Jisu ko sa tokea, pira saunia, <<Sake vamalumia na Tamasa sa vei isa, Bangara! Minake isongo taroiti tamu sa sa vei inara!>> sau si Pita.
23 Poni sa bata kekeria ko pira saunia si Pita, <<Rijo riu taqu, Setani! Ao sa na kokobu vaivatatupe pa moequ ara, ura ira na roroqu pira sa nake lame veidi tana Tamasa, goto tana tinoni gu,>> sau si Jisu.
24 Beto sa pira sauniria i Jisu sira na ona sepele, <<Na tinoni sa nyogua tutisiu ara, sa mi roqu muma palenia mekana, mi pogosia na ona korosi ko mi tutisiu sara. 25 Ura isa sa nyogua kopu vatalenia na ona toa mekana sa kode mina saivia tugu sa nona toa. Goto isa sa gona pale na ona toa pa ginuana sa tutisiu ara sa mina batia tugu na toa. 26 Na sa sa mina vagavoria na tinoni vei bi gona palea na ona toa ko bi isongia sa na kasia gusu doruna? Bi julingai tu! Ko na sa sa mina roitinia isa ko mina boka teku beia sa na ona toa? Bi mija tu! 27 Ura nake sovaina mina lame sa na Tuna na Tinoni beto ira na ona mateana. Kode mina lame pa neqi tana Tamana ko mina okoto vaniria na pinia padana na dia roiti sira doru tinoni. 28 Ma poja sosotonigou ara sagou: kaki agou qu korapa turu tavitisiu ara pira sa mai oqoro mate, sa mai batia sa na lamena na Tuna na Tinoni mina lame vei na Bangara,>> sau si Jisu.

*16:3 Kaki kukuti kokoleidi sake koleria sa na kobuna pikata 2 beto na doruna na pikata 3.