23
Qai Tapitu sira qai Vaivagigalainia na Vavanau beto ira na Parese
(Maka 12.38-40; Luke 11.37-52; 20.45-47)
1 Ego beto sa paranga laoria i Jisu sira na minete tinoni beto ira na ona sepele, pira sauniria, 2 <<Ira qai vaivagigalainia na Vavanau beto ira na Parese sa qai toqoa na totoqona ti Mosese. 3 Ko muna kopunia beto mu tutia gu agou sisa vei qai vaivagigalainia ira tamugou, ba muke tutiria sira na roiti qai roroitiniria ira. Ura ira sa qaike tutiria sira na sakasava qai vaivagigalainiria. 4 Pana dia ruvata vavukele paranga sa qai vamakeleniria na pogoso mamata sira na tinoni, ba kai kakarusudi gu bi uli pa pogoso mamata ko bi iapeki vakopele vaniria na tinoni ba qaike nyorogua vei tugu.
5 Doru dia roiti sa qai roitiniria ira ko vei ko mai dogororia gu ira na tinoni qarigu. Qai vatogasaria pa readi beto pa limadi sa na bokese lalavata sa pugelia na paranga pa Kukuti Tabuna, beto qai piti vakakakasaria sira na uqudi na dia poko.Vavanau 6.8; Anye 15.38-39. 6 Qai nyonyorogua tavatoqo pa ia poreveveidi pa vavolo beto pa totoqo poreveveidi pa leo ruma vavaikamuna. 7 Qai nyoguania ko ira na tinoni mai gosoro qeqeraniria pa ia mamaketina beto mai gigigalaniria na <Rabi> mariguniria na tinoni qarigu.
8 Ba agou na qua tinoni sa munake tagigala na <Rabi> ura na tamatasi gu sagou, beto ko kai memekana gu sa na miu Tinoni vaivagigalai. 9 Muke gigalania na <tamamiu> sa kai tinoni pa peso, ura kai memekana gu sa na Tamamiu, isa na suverena pa noka. 10 Muke gigalania na tinoni mamata sa kai tinoni, ura na Karisito gu sa na miu tinoni mamata. 11 Isa na tinoni sa poreveveina jola agou sa mi nabulunigou sagou. 12 Isa sa valavata mulenia mekana sa kode mina tavaikete, beto isa sa vaikete mulenia mekana sa kode mina tavalavata.
13 Mu takulangagamiu tugu sagou qu vaivagigalainia na Vavanau beto na Parese! Na tinoni jola nyonyoravamiu! Ura qu patei suqutia agou pa moedi na tinoni sa na atakamanana na binangara pa noka. Ko mekamiu quke boka tome laoa tugu beto ko qu suquturia tugu sira qai korapa popodeke ko mai tome qarigu.
14 (Mu takulangagamiu tugu sagou qu vaivagigalainia na Vavanau beto na Parese! Na tinoni jola nyonyoravamiu! Qu iko toaria na ruma beto na sakasava tadira na nanaboko, beto qu jola vavara vakakasamiu pa moedi na tinoni! Inara qu vei ko mina lavata jola sa na vinakilasa muna gosoria.)*Na pikata 14 api sake kole pa soku kukuti kokoleidi.
15 Mu takulangagamiu tugu sagou qu vaivagigalainia na Vavanau beto na Parese! Na tinoni jola nyonyoravamiu! Qu karovoria na kolo ka kolo beto qu reregeria na ia ka ia, ko qu vagabalia kai tinoni ko sa tutia na Vavanau, beto totonai sa gabala poni sa sa ikere jolanigou mule agou ko sa padana na gana gu pa heli sa na tinoni isa.
16 Mu takulangagamiu tugu sagou na tinoni vaitoni leleqamiu! Ura pira qu vavanau vei sagou, <Bi maulu gagale pa nisongona na zelepade madina sa kai tinoni, sa vei minake roiti votunia sa nona maulu ba sake vei kamea. Ba vei tu mina maulu lao sisa pa qolo qai tavakole pa zelepade madina, poni sa minake beia goto mina roiti votunia tugu isa sa na maulu sa maulunia,> qugu sagou. 17 Qu duduvili na leqa sagou! Ai ira karu sa na poreveveina jola, na qolo ba na zelepade madina? Na zelepade madina gu sa sa poreveveina, ura ketakoi gu qai boka tavamadi sira na qolo qai tavaroiti pa vatarasaena na Tamasa. 18 Beto sa pira mule qu vavanau vei, <Bi maulu pa isongona na idi vavakukuvuna sa kai tinoni, sa vei minake roiti votunia nona maulu ba sake vei kamea. Ba vei tu mina maulu lao sisa pa vaivana sa makele pa idi vavakukuvuna, poni sa minake beia goto mina roiti votunia tugu sisa na maulu sa maulunia isa,> qugu sagou. 19 Sa iqogana tugu sa na leqa sa vaigou agou! Isa tu na idi patu vavakukuvuna sa vamadia na vaivana sa sa poreveveina jolania sa na vaivana sa tavamakele pa narena isa. 20 Sa vei inara sa, na tinoni sa maulu lao pa ia vavakukuvuna sa sa maulu lao tugu sa tadira doru vaivana qai tavakole pa narena. 21 Beto ko na tinoni sa maulu lao pa zelepade madina sa sa maulu tavitinia tugu sa na Tamasa sa suvere pa zelepade madina. 22 Beto ko na tinoni sa maulu sae pa noka, sa sa maulu lao tugu sa pa totoqona bangara, beto ko sa maulu tavitinia tugu sa na Tamasa sa toqo pa totoqona isa.
23 Mu takulangagamiu tugu sagou qu vaivagigalainia na Vavanau beto na Parese! Na tinoni jola nyonyoravamiu! Ura qu valao vania na Tamasa sa kame pa manoga pa miu umuma qai vavalilingia na tetekuna vevei na miniti, na dili beto na kiumini. Ba qu doro paleniria agou sira na uana poreveveidi tana Vavanau, na roiti vatuvisi lao tana na tinoni, na vairoroqu vaitokai, beto na tuti vatalea na Tamasa. Pira sira na uana sa pada ko muna kopuniria na roiti tutiniria beto ko vei tugu ira kaki tuti inara. 24 Na tinoni vaitoni leleqamiu sagou! Qu popodeke vivitigi ko qu teku pale sa na lango ikete sa lao pa gamiu kapa pie bukuna, ba beto qu ponyolo toaia sa na kameli tu naregogoto!
25 Mu takulangagamiu tugu sagou qu vaivagigalainia na Vavanau beto na Parese! Na tinoni jola nyonyoravamiu! Ura qu valiosoria na pegurudi na miu kapa beto na peleita, goto pa leodi sa sa pugeleria na sakasava ikikeredi qu tekuria agou pa miu soana ngangangulu beto na muino. 26 Na Parese leleqamu sao! Mu valioso momoea mai tu na leona na mua kapa, beto sa kode mina lioso mutugu sa na peguruna.
27 Mu takulangagamiu tugu sagou qu vaivagigalainia na Vavanau beto na Parese! Na tinoni jola nyonyoravamiu! Qu kale na bevi vavaigolomoni kokobu tinoni matedi, sa tapedi vakeka ko sa babata jonga na peguruna, ba pa leona sa sa pugelia na pupuda beto na nyabo tomate. 28 Ko inara qu vei puputa sagou. Pa pegurumiu sa qu doro vei na tinoni tuvisimiu pa dodogoro tana tinoni, goto pa bulomiu sa sa pugelia na nyonyorava beto doru roiti ikikeredi.
29 Mu takulangagamiu tugu sagou qu vaivagigalainia na Vavanau beto na Parese! Na tinoni jola nyonyoravamiu! Qu roiti vataleniria beto qu vasari vababata jongaria tugu vei sira na poudi ira na tinoni kokorotai beto na memerudi ira tinoni tuvisidi pa moa. 30 Qu paranga sagou, <Vei be korapa suveremei na totoso qai suvere ira na tamamei pa moa sagei, sa beke somana vamateria agei sira na tinoni kokorotai,> qugu. 31 Ko inara sa vei sa qu ule votunia gu pa miu uana sa agou sa na tinoni veveimiu gu ira qai vamateria na tinoni kokorotai pa moa! 32 Ko mu laomiu gu ko mu roiti vaokotonia tu sisa qai tei podalainia tu ira na tamamiu pa moa.
33 Boko dole! Boko tuni dole ikikeremiu! Ai vei, muna boka ukunia agou sa na vinakilasa pa heli? 34 Ko sa vei sa mu vaingorongo! Ara qa korapa garunu lameniria ara tamugou sira na tinoni kokorotai, na tinoni gigigalai, beto ira na tinoni vaivagigalai. Kaki ira sa kode muna vamateria tugu agou, kaki mule sa kode muna vamateria pa korosi, beto kaki sa kode muna mamajaria pa ruma vavaikamuna beto ko muna adu vatatagararia pa gugugusu. 35 Qu vamateria sira na tinoni tuvisidi ko na tinajutu sa muna gosoria agou. Ko ira muna gosoroni tinajutu agou sa sa podalai ti Ebolo na tinoni tuvisina ko sa lame kamu ti Zakarae na tuna marene i Barakia isa qu vai vamatea agou pa vaikorapaina na zelepade madina beto na ia vavakukuvuna.2 Roiti Bangara 24.20-21. 36 Ma poja sosotonigou ara sagou: na vinakilasa tadira dodoru qai vai tinoni aipira, sa mai gosoria tugu ira na sasae tinoni kopira,>> sau si Jisu.
I Jisu sa Roroqua na Gugusu Jerusalema
(Luke 13.34-35)
37 <<Kei, Jerusalema, Jerusalema! Ao sa qu vai vamateria na tinoni kokorotai, beto ko qu buti tariniria na patu sira na tinoni pogoso nongoro sa garunu laoniria na Tamasa tamu! Kubo totoso sa qa nyogua teku vaikamuniria sira na mua tinoni, ba veinigou na kokorako sa vaonguria na boko tuna pa kauru babanana ko ba kopunigou qau, ba quke vamalumu podekesiu tugu! 38 Vainongoro! Na miu ruma sa taloa pale, sa kokoba, beto mina ivulu gogoe sa na gugusu. 39 Ura ma poja vatalenigou ara sagou: podalai tugu kopira sa munake bati ligusiu ara sagou, tinganai tu mina kamua sa na totoso totonai kode pira muna paranga vei sagou, <Na tamanana sisa sa lame pa isongona na Bangara,>Kera Vinatarasae 118.26. munagu,>> sau si Jisu.