Pa Romu
1
Na popodalaina na leta
1 Ara Paula kai nabulu ti Jisu Karisito, beto ko na Tamasa tu sa kukusiu ko qa tinoni tagarunuqu beto sa vilesiu isa ko qa vaqatania sa na nongoro jongana sa koko lame vei tana Tamasa. 2 Na nongoro jongana api sa na Tamasa tu sa tei ule momoenia pa moa tu pana tadira na ona tinoni kokorotai isa vei sa pojai pa Kukuti Tabuna. 3 Ko na veveina na Tuna isa sa sa podo tinoni pana tutina i Devita na bangara sisa, 4 beto pana ona toa tinamasa sa sa taule votu pana neqi sa na Tuna na Tamasa sisa tonai sa turu mule pana mate: isa si Jisu Karisito na oda Bangara. 5 Pana roiti sa roitinia i Jisu Karisito isa sa qe tekua agei sa na vairoqu vaialona beto qe tavile ko qe tinoni tagarunumei tana Tamasa ko qe vaqatania agei sa na Karisito, ko doru tinoni karovodi mai vasosoto beto mai vatabe ko mi tavalavata sa nisongona isa. 6 Beto agou pa gugusu pa Romu ba qu somana taanye tavitiria tu ira sa kukuria na Tamasa, ko kopira na ona i Jisu Karisito sagou.
7 Ara sa qa kuti lao tamugou doru pa Romu, agou sa roroqugou na Tamasa beto sa kukunigou na ona tinoni isa.
Ara qa tepai ko na vairoqu vaialona beto na bule tana Tamasa na Tamada beto na Bangara i Jisu Karisito mi kole somana tamugou.
I Paula sa paranga jongana lao tana Tamasa
8 Momoe, pana roiti sa roitinia i Jisu Karisito qa boka paranga jongana laonia ara tana qua Tamasa sa na veveimiu agou doru, ura na miu rarange sa tei tavavakato tu pana vailivutaina na kasia gusu. 9 Na Tamasa, isa qa nabulunia pa doruna qua toa pana vareregena na nongoro jongana veveina na Tuna, sa gigilasiuona sa ara qake mumanigou sagou 10 doru totoso qa vavara. Qa tepa vivitigia ko kopira bi vamalumia na Tamasa sa bi boka vadogoronisiu kai soana ko ba lame dogorogou mai sagou qau. 11 Ura qa nyorogua vivitigi ovikigou ara sagou ko ma ianigou kaki vaivana tana Gagala, ko agou mu tavaneqi pana miu rangena na Bangara qau. 12 Ko tonai muna tavaneqi poni sa agou beto ara tana mekarai vaitokai lao lame; ara mana tatoka pana rarange tamugou beto agou ba muna tatoka pana rarange taqu qau.
13 Ka visa tavitiqu, ara qake nyoguanigou ko bu mumania agou sa vei tei kubo totoso tu qa uanania ko ba lame dogorogou qau, ba qa tasuqutu tinganai ko sa kamua tu na totoso api. Qa nyorogua vagabalaria tugu vei sira kaki tinoni ketakoi ko mai tutia i Jisu Karisito qau, kai muqisi podeke vei qa tei roitinia tu pana tadira goto tinoni karovodi. 14 Ura ara sa na qua roiti tadira na tinoni Qiriki beto nake Qiriki, tadira na tinoni gigigalaidi beto tadira na pupugudi tugu vei sa sa koleona. 15 Ko sa vei isa sa ara qa ngangali vanaqitinia ko mana kemarania sa na nongoro jongana tamugou pa Romu tugu vei.
Na nongoro jongana sa na neqi tana Tamasa
16 Ara qake keania sa na nongoro jongana na veveina na Karisito, ura isa tugu sa na neqi tana Tamasa qai taalonia ira doru tinoni qai vasosoto, momoe ira na tinoni Jiu beto ira na tinoni karovodi tugu vei. 17 Ura na nongoro jongana sa ulenia sa na tuvisi tana Tamasa, ko na tuvisi isa sa lame tonai sa rangea gu na Karisito sa na tinoni. Sa tei tapoja pikata tu pa Kukuti Tabuna sa pira sau, <<Na tinoni tuvisina mina toania na rarange,>> sau.Gabakuku 2.4.
Ira doru tinoni qai kilu palea na Tamasa
18 Na kokora tuvisina tana Tamasa sa sa koko lagere vei pa noka ko sa raja pana tadira doru tinoni qai vavakeporea na Tamasa beto qai roitiniria na roiti ikikeredi; ira sa na dia soana ikikeredi qai suqutia na sosotona veveina na Tamasa ko sake tabata. 19 Ira qai boka gigila vakabere vatataleadia sa na Tamasa, ura na Tamasa mekana sa vadogoro vakabereniria nona uana sira. 20 Ura ira nona uana paedi sa podalaina tu totonai sa roitinia na kasia gusu sa sa vatadogoroniria pana vinapodaka sa roitiniria. Ko doru sakasa qai ulenia na ona neqi kole jolana beto na ona toa tinamasa sa qai tei tabata vatatale tu, ko kepore sa kai tinoni mina boka paranga vei pira, <<Ara qake gigilai na Tamasa ko vei sa qake valavatia!>> minagu. 21 Qai gigilaidia ira sa na Tamasa ba qaike isongo vania na vinatarasae isa sa pada bi lao tana Tamasa, beto ko kepore tugu bai isongo paranga jongana lao sa pana tana. Goto na dia roroquna veveina na Tamasa sa sa gua goboro sosoto beto na bulodi sa pugelia na rodomo ko qaike boka batia na sosoto. 22 Qai neneronia sa qai gigilaidia sa na Tamasa qarigu, ba qai gagale tuturu duduvili gu sa. 23 Ko qai daidia vania na vinatarasae sa na Tamasa kole jolana, goto qai vatarasaeria tu sira na beku qai taroiti vei na tinoni maike kole jola, beto ko na bekudi na manugu tatava na manugu gavere made nenedi, beto ko ira na sakasava qai nyotolo.
24 Qai tuturu duduvili sira na tinoni ko sa vei sa sa loa laoniria na Tamasa pana dia nyorogua lululasadi pa bulodi, ko qai roitinia ira sa na roiti vaivakeadi tonai qai mekarai vaivori lao lame mekadi. 25 Qai dainiadia sa na sosoto tana Tamasa, goto na Tamasa sesekedi tu sa qai nyoroguaniria. Ko qai vatarasaeria beto qai valavataria sira na vinapodaka tana Tamasa. Ko qaike madinia sa na Tamasa isa sa vapodakaria doru sakasava, isa sa pada mina tavatarasae kamua na kamua. Agua.
26 Ko sa vei sa na Tamasa sa loa laoniria pana dia nyorogua vaivakeadi, ko ira na rereko qai vaivori lao lame tavitiria sira na rereko, isa nake uana kolena. 27 Ko ira na marene ba qai loa pale tugu sa na uana kolena, goto qai vainyogua gu mekadi. Ko qai roitinia ira sa na roiti vaivakeadi ko qai vaivori lao lame gu mekadi sira na marene. Ko sa vei sa qai gosoria tugu ira sa na vinakilasa na padana na dia sela.
28 Ko qaike doro vaporeveveinaia ira sa vei bai kopunia pana roqudi sa na Tamasa, ko sa loa lao paleniria na Tamasa pana dia roroqu gua goborodi sira ko qai roitiniria gu ira sira na uana qaike garo pana dodoro tana Tamasa. 29 Ko na dia toa sa pugeleria na doru sakasava qaike tuvisi, na ikeredi, na dodoro nyoroguaniria na dia sakasava goto tinoni, na vaivaikikerai lao lame, na kokono, na vaivamate tinoni, na vaikana, na vaipera, na nyonyorava, beto na roroqu vaikere paleria na goto tinoni. Qai pogoso valekogo seseke, 30 qai poja vivikereria na goto tinoni, qai kanai na Tamasa, qai vaivapaleka, qai valavata muleniria mekadi beto qai paranga valalavatai, qai vapodo soana korega pana roiti votudi na roiti ikikeredi, beto qaike vataberia na tinadi na tamadi. 31 Kepore na dia tavagigala, qaike tarange pana dia paranga, na bulodi sa kokobania na vairoqu, beto qaike tokaniria na goto tinoni. 32 Qai gigilaidia sa na uana tuvisina tana Tamasa sa pojai sa ira qai toaniria na toa ikikeredi vevei inara sa na padadi mai tavamate tugu, ba qaike roitiniria gu mekadi sa na roiti ikikeredi beto qai beto gu, goto qai vajonganaria tugu vei sira qai roitiniria na sakasava vevei inara.