11
1Kor 4:16; Pilip̃ae 3:17Lelaga erau lala, sa nap̃a nesum̃a nekilali ke nap̃a neyaloro nelilu lana Kristo, popon akilali ayaloro alilu lelen lau.
P̃elaga wo kiena yeririna la pogos nap̃a ava e sum̃are
Erau lala, nemloge sane asum̃a asitom̃al ke yum̃aena la nap̃a nekila pan amiu na wa, a asum̃a atarar ruru ke p̃elaga lala na yum̃aena nene nap̃a nepian amiyunia. Ana e sur la nene, tai sike ga wa nap̃a sineun nesape monar akilia ruruia, nap̃a pisayu yerm̃ene amio sira, nap̃a lalua kiela yum̃aena pe maran taaga re poli. Sa nap̃a Ata Ntewa naga pe p̃arun Kristo, a Kristo naga pe p̃arun yaru, ana yerm̃ene naga pe p̃arun wona.
Ana taveve kieta p̃elaga, visae yar tai lotu, pona visi e marana li nalelagaena lala, naga monar ve yan re karo na p̃arina e p̃arina. Visae naga yania, tevisu naga sane wowe tai nap̃a mninue p̃elaga na vatanoena. Ana sira lala na pe tap̃ena. Visae sira tai lotu, pona visi e marana li nalelagaena lala, tepisu sane popon naga yenwo p̃arina e karo na p̃arina pona kulmrae tai. Visae ve yenwo re p̃arina sanene, naga m̃ena ga kila piowa, tepisu naga maran taaga visae akervan p̃arina ve p̃armu ga rui sum̃al se maran yaru lala. Visae sira tai ve p̃arm̃arera, yepen mavin kaloen p̃arina sanene, popon avisa vania avisave popon naga kervan vilp̃arina, ana yoko kilia sum̃al ga na wa su loyum̃a e sum̃are ana lotu. Ana yoko naga mawa vap̃isi nakilaen sur nene, komin pe pon re sira la aweroro vilp̃arila ve plalas manene poli, pona akervan p̃arila ve p̃armu. A visae ve sur na kilaen sira mawa sanene, popon sira la akekaran tararen kieta p̃elaga na vatanoena, monar ayenwo p̃arila la sanene pogos nap̃a aim alotu e sum̃are.
Ana komin ya ne yerm̃ene lala la monar ve ayenwo re p̃arila lala? Nanene komin Ntewa sike metava, a naga pe p̃ar pa rui, ana naga kila yerm̃ene sane naga, pisirlua yerm̃ene kila naga pe p̃arun sira. Nane sa ke nene narui, yerm̃ene tap̃atete kalo p̃arina, ana sira monar kalo p̃arina. Tekilia sane yerm̃ene naga monar ve p̃arin sira sanene, komin Ntewa sii p̃esan yerm̃ene, siraunia sii sira molue kome lepas nen yerm̃ene, ana pe sii re yerm̃ene molue kome sira poli, a naga sii sira vena iilaen yerm̃ene, pe sii re yerm̃ene poli vena iilaen sira. 10 Sanene, sira monar kalo p̃arina, vena kilaen sa nap̃a naga patanon ke wona. Ana pogos nap̃a naga kila sanene, navisi lala nae ma e peni apisuia, a kila nap̃a apisu kilale sa nap̃a sira kekaran vatanonen wona na yerm̃ene, a la m̃ena monar akekaran vatanonen kiela yerkawa keviu nap̃a Ntewa. 11 Lelaga nap̃a sira monar vatanon yerm̃ene sanene, ana nanene kana kinasa sane pe sa re nap̃a sane lalua pe atoroki re poli. Ita nap̃a tesike loyum̃a e p̃egas nen kieta Sup̃e, tekilia rui tesape sira na tap̃atete sum̃a naga taaga, a yerm̃ene tap̃atete sum̃a naga taaga, ana lalua monar asum̃a ayum̃ae lele taaga vena aiila la maran ve taaga. 12 Nanua sumo la e nasiiena, sira nasumo molue e tasnena yerm̃ene, ana siraun na nene, yeririna punu ga amolue akome tas nen sira tol nagane, ana tekilia tesape purp̃es kemua lelaga, nap̃a sur punu ga molue komea, naga Ntewa ga.
13 Pona lap̃asa pe akekaran re kiau visena poli yo, nap̃a nesape popon sira lotu monar kalo p̃arina, ana asitomyu rurulia. E kiamiu navisuena, apisu sane sira nap̃a ve kalo re p̃arina, mesmesun ga nap̃a sum̃alu lotu va Ntewa? Peraga, e kieta p̃elaga na pe mesmes re poli. 14 E kieta malena na yomarava nini, merarava ruru pan ita rui sane pogos nap̃a yerm̃ene ligan vilp̃arina kapuru vim ve piayavi manenea, piowa pan pap̃isi. 15 Ana pogos nap̃a sira tam̃an vilp̃arina ve piayavi ruruia, po pan pap̃isi, a viluna na piayavi ne, Ntewa mla pania sane sur tai nap̃a miyowauia ruru yepena.
16 Ana sa nap̃a nepisa, li nalelagaena lap̃as asum̃a apisliu, pe akekaran re sitomena nene poli, sane sira nap̃a sinenan sape lotu monar kalo p̃arina. Pogaga, kiau visena sanini, nesape imimi li nalologena lala, memlologon ga sanene, pe mekekaran re p̃elaga tap̃ena poli, a sum̃are kiena ne Ntewa tap̃ena la ne asike ne, la m̃ena ga asape ve sa nene.
Mrapa mesmesu nakilaen p̃ap̃agena wa
17 Sur si tai sike ga wa nap̃a sineun nela sitomena lap̃asa ea van amiu. A piowa ga, komin nap̃a naga pe pe sur re tai nap̃a nekilia nevisir plan amiun poli, ana naga pe sur tai nap̃a monar nevis van amiunia. Naga e lepas na pogos na sum̃are, nap̃a popon vena sur tai naiilaen kiamiu malena, ana akila sa nap̃a pimi pe purp̃es nen sur viowa si tai. 18 Nepisa sanene komin nap̃a nemloge rui sane pogos nap̃a amiu li nalelagaena lala apim lele taaga, pe ape taaga re poli, ana nalip̃ereena sum̃a pa ke metava likan amiu. Visae visena la nene navisokanena ana po, ana peraga, nepisu sane monar ve lelaga ga. 19 Ana pe nekilia re poli vanon ya ne sinemiun asape akila sanene? Pona yar tai sinenan sape yuve tai, tai sape yuve tai sanene yo? Pona sinom̃an osape otauluia vena yoko yar la avisave ko ke narui ope lelaga, pona ko ke narui nap̃a Ntewa sike amio ko?
20 Ana e lepas na p̃ap̃agena wa, nemloge sane naga m̃ena nene asum̃a akila ke piowa ga. Pogos nap̃a apim lele taaga vena kilaen p̃ap̃agena wa nene, pe akila re si sane nasitomwalena kieta Sup̃e poli, ana akila ke ga sa nap̃a kamiu kinanena tap̃ena lala. 21 Visae tai imi loge viso karia, yoko naga sum̃alu kian limana la kilaparavi ve keviu, pona tap̃ena mun kuruta na munena ve keviu, ana ve torokin re si lap̃asia! 22 Pona pe kamiu lelena viranen re kapi e poli yo, p̃isi na aim vena akinana loyum̃a e sum̃are? Pona asum̃a akila sanene komin nap̃a asum̃a asitom korenan ke ga sum̃are kiena ne Ntewa, pona asum̃a asitom korenan ke ga erau na lelagaena tap̃ena lala? Nemninue kare narui am̃a nevisa ya ne van amiu e sur nene, yoko nevisa ga nevisave pe nekekaran re nena poli.
23 Mrapa mesmesu na kilaen kinanena wa, Sup̃e ga pisa pan inu, ana siraunia in ke narui nap̃a nemla lein pan amiu. Pa sanini, sa nap̃a Sup̃e Yesu, kiena yemalo maro nene, nap̃a Sutas pielua naga ea, naga mla kilaparavi nene, 24 ana mlen pisa potenania, kawerorovia, ana pisape “Tasneu ke nini narui, nap̃a netam̃ania vanon amiu. Ana monar asum̃a ala luen ga kilaparavi sanini silaga, sa nap̃a sur na sitom̃alinena tai.”
25 Ana siraunia, pogos nap̃a akan pae, mla piala na kuruta, kila ke m̃ena sanene, pisa pan la, pisape “Piala nini, naga kau kuruta, nap̃a vena kilaen naviranarena viu nap̃a Ntewa kila amio yaru sum̃alu. A pogos punu ga nap̃a ala piala nene, awis, monar asitom̃al inu.”
26 Erau lala, nane visena kiena Sup̃e e lepas nene, ana kila sane pogos nap̃a tela kilaparavi a tela piala sanene, tesum̃a tepisawal ke nasitom̃alena na kiena marena, a monar tekila m̃a sanene vano tol pogos nap̃a naga imi m̃alivin ita sina.
27 A nalaen kilaparavi kana Sup̃e nene amio m̃ana piala, naga pe sur tai nap̃a pe wa pap̃isi. Visae yar tai la e p̃elaga tai nap̃a ve mesmesu re, yaru nene kila piowa ga, p̃arnena kare tasnena Sup̃e amio kana kuruta, sa ga nap̃a naga ga m̃emom̃aria. 28 Ana pogos nakilaen p̃ap̃agena wa sanene, monar ita make ga veve taaga tevisu ruru kieta malena lala, p̃isi na, tela kilaparavi amio kuruta nene. 29 A pogos nap̃a telavia, monar tevisu kilale sane sur nene kana pupia kinasa sum̃a ga, nap̃a pisayu kieta Sup̃e nap̃a naga tam̃an kiena malena vanon ita. Ana visae yar tai lavia, ve sitom re urmi sane ita make ga tepe tas taaga e Kristo, naga la korenan ga, ana yoko naga visu sa nap̃a viowa manene laa vania. 30 Sur nene sum̃a kila amiu ke rui, nap̃a amiu mokliu yepemiu la miaiai a amai, pano-o tol nap̃a kam lap̃asa amare. 31 Ana visae tevisu ruru kieta malena silaga, yoko Ntewa ve la re nakoaena sanene van ita. 32 Ana ita nap̃a Ntewa kila sanene pan ita, ve tela re sa nap̃a nakoaena tai, tela sa nap̃a navianena tai nap̃a Ntewa kila pan ita sape tekirava, vena la pulmas tai van ita e legiena maro, nap̃a yoko ve akoven ita re teva temio yar na yomarava tap̃ena la nap̃a yoko ava e lele naloge viowaena.
33 Erau wo lala, kiau visena ne na nene e lepas na kilaen p̃ap̃agena wa. Pogos nap̃a aimi lele taaga sanene, ana akila ga e p̃elaga napo. Ve yar tai kilali re nap̃a la p̃esania vena kan ve keviu, ana ava ruru amiu ga, pogos nap̃a amiu make ga asike lele taaga narui, ana akilia akila ga na wa. 34 Yaru nap̃a viso karia sitom manene laa kinanena, popon naga sum̃a ga um̃a, kinana ruru kana. A monar ataveve ruru kiau visena e lepas nene, visae peraga, pogos nap̃a aimi lele taaga, ana yoko tap̃atete suri tai wo van amiu.
Sur tap̃ena si lap̃asa sike e inu vena visawalen van amiu, ana yoko nevisayu la van amiu e pogos nap̃a neim nom̃alivin amiu.

11:1 1Kor 4:16; Pilip̃ae 3:17