14
Pol pisayu sina m̃areraena lala kiena Ninuna Wa, sa nap̃a avis kome visena tap̃ena lala
Ana komin sinesiena naga pe sur tai nap̃a keviu manene sanene, monar aligan naga su p̃esia e kiamiu malena. A amio naga nene, monar aligan kiamiu sitomena se nam̃areraena la nap̃a Ninuna Wa sum̃a kiania, akekaran nap̃a atolia. A e m̃areraena la nene, tai nap̃a po manenea, na nap̃a yar visawal visena kiena ne Ntewa.
Visae yar tai sum̃alu visawal visena kome visena tap̃ena nap̃a Ninuna Wa mla pania, pona wo van yo, ana sa nap̃a pis ke ga pa Ntewa, naga pe sum̃a pisa re visena nap̃a yar tap̃ena la akilia aloge kilale poli. Pona naga sum̃a pisawal ke pupia visena la nap̃a Ninuna Wa mla ke pan yo, ana visena la nene pe merarava re pan ita poli, tapolou ga, tap̃atete tetolia. Ana visae yar tai visawal visena lala kiena ne Ntewa van ita, vis van ita kome kieta visena, kiena visena wo la nene akilia akila ita tom̃arera, akilia avisir plan kieta sitomena, akilia akila lup̃elup̃e losineta. Sanene, yar nap̃a pis ke kome visena tap̃ena nap̃a Ninuna Wa mla pania, sum̃a pagan ke sina ga naga taaga, ana yar nap̃a pisawal ke visena kiena ne Ntewa nap̃a yar la amloge kilalea, naga sum̃a pagan ke sum̃are make ga.
Pogaga, nekekaran nap̃a visae avis kome visena tap̃ena la ne sanene, ana nepisu sane popon manene visae asum̃a avisawal ke visena kiena ne Ntewa van yar tap̃ena lala. Naga nap̃a sum̃a pisawal ke visena kiena ne Ntewa, kiena yum̃aena po manenea taulu yum̃aena kiena yar nap̃a sum̃a pis ke kome visena tap̃ena. Naga nene komin yar nap̃a sum̃a pis ke kome visena tap̃ena, kiena yum̃aena tap̃atete kilia war mrasa e malena kiena yar tap̃ena. Kiena yum̃aena tap̃atete vagan sum̃are visae yar re tai nap̃a sum̃a vilon kiena visena vena yar tap̃ena lala akilia alogekilalea.
Erau lala, asitomiyulia visae inu, pogos nap̃a nepim ke pun amiu nesum̃a nemlologo kome visena tap̃ena nap̃a Ninuna Wa mla pan inu. Ana yoko tap̃atete nena kiau visena la ne sanene kilia iila amiu. Ana pogos nap̃a nepis kome visena nap̃a akilia amloge kilalea, kila sane ya nap̃a nemla pan amiu, sane sur viu tai nap̃a Ntewa kipian inunia, pona kiliaena tai, pona navisawalena tai na visena kiena ne Ntewa, pona vianena tai, ana kilia iila ruru kiamiu malena.
Naga sane plap̃e amio kana laki naweena nap̃a am̃ea apolu, visae sur lua nene amenunu, ana pogos na wolena tap̃atete ologe yauena pona pialu yelu. Ana visae sup̃e tai sinenan visave we p̃e na kumali, ana p̃e nene menunu, tap̃atete yelu ruru ve keviu, yoko yeririna la tap̃atete akilia aloge kilale avisave sup̃e m̃e p̃e na ya. Ana sa ke m̃ena nene e kiamiu sum̃are gar e nam̃a. Visae yar tai sum̃a pisa ke visena lala kome visena tap̃ena nap̃a yeririna la akilia re poli, yoko tap̃atete nena atol narin sur tai e ya nap̃a naga sinenan sape visa van la. Kiena visena yoko va kovio ga e yepesinas na m̃eke ne.
10 Sa nap̃a tekilia, visena mokliu sike e yomarava, a kiela visena lala kala kinas la sum̃a ga. 11 Ana visae neva ko yo tai, neninue kiena visena, in na sane nepe wolawa ga e yo nena, a la m̃ena ga ave wolawa ga e inu. 12 Ana visena nene, kana kinasa e amiu nap̃a asum̃a ap̃ion ke asape m̃areraena lala kiena Ninuna Wa ayum̃ae likan amiu. A kana kinasa sanini, ve akila re nap̃a kam veve taaga asum̃a avisir plan amiu ga, ana monar awionlia vena amiu make ga asum̃a avisirlua sum̃are imi m̃arera ruruia. 13 Ana visae amiu yar tai kilia visi kome visena tap̃ena tai sanene nap̃a Ninuna Wa mla pania, popon naga lenin va Ntewa vena Ntewa la m̃areraena vania vena vilon kiena visena la nene ava e kiamiu visena. 14 Nepisa sanene komin nap̃a visae nelotu kome visena tap̃ena na sanene, nepisu sane nesum̃a nelotu ke ga e ninuu, ana loyum̃a e kiau sitomena nemninue ya nap̃a nesum̃a nepisa ke ne. 15 Visae ve sanene, yoko popon tekila ve sanape? E kiau navisuena, popon tekila e lepas ga luwoka veraga. Visae nesum̃a nelotu, pona nesum̃a neyau, ana popon nekila e visena nap̃a molue kome ninuu, a popon m̃ena nekila e visena nap̃a molue kome kiau sitomena. 16 Visae peraga, pona osum̃a olotu ga kome visena nap̃a molue kome ninum̃a, osum̃a ovisa potena va Ntewa komin sur lap̃asa, ana yar tap̃ena nap̃a loge p̃ele visena nene, yoko tap̃atete kilia, yoko tap̃atete visa “Sanene” e kiom̃a leniena. 17 Pona osum̃a omlotu ke sanene, opisa ke suri wo la moki yo, ana kiom̃a lotena nene tap̃atete kilia iila sitomena kiena kiom̃a erau p̃isa.
18 In na nekekara pap̃isi nap̃a Ntewa mla nam̃areraena nene pan inu vena nevisi kome visena tap̃ena nap̃a Ninuna Wa mlavia, nepisa potena pan pap̃isi, a nepisu sane inu na nekila keviu pap̃isi taulu amiu make ga. 19 Ana nesum̃a nekila ke e pogos nap̃a inu ga taaga nesiau, pe nekila re e maran yaru la poli e pogos na sum̃are. E kiau navisuena, visae nevisa visena tai ve tokak ga kome visena tai nap̃a yar la akilia, nap̃a kilia vian kiela malena, naga nene po manene laa taulu nap̃a visae nekila visena la ve moki kome visena tap̃ena tai nap̃a la pe amloge kilia re poli.
20 Erau lala, awis akilali nap̃a asitom ruru e sur la nene, kiamiu sitomena ve ve sa re ga ninis. Pe lelaga nap̃a e lepas na p̃elaga viowa lala, popon ave sa ga ninis, ve akilia make re sur ea. Ana e lepas na p̃elaga wo, kiamiu sitomena lala monar marua ruruia. 21 Visena tai sike e Siriena Marua, pisawal visena tai nap̃a Ntewa pisa sanini, sape
Yoko noure yar la nap̃a apimi e purvanua tap̃ena lala, nap̃a apisi kome visena tap̃ena lala, neligan plan la avano vena avisawal kiau visena van kiau yeririna lala.
Ana kiau yeririna lala ape p̃arm̃arera pap̃isi, yoko tap̃atete ayagogon kiau visena la nap̃a wolawa la nene avisawal van la. Ais 28:11-12
22 E visena nene, nepisu nap̃a Ntewa pisawalia pisape nam̃areraena na visinen visena tap̃ena lala nap̃a Ninuna Wa kiania, naga na ya? M̃areraena nene pe pe kieta re poli ita la nap̃a temlelaga pa p̃isi rui, ana naiilaen la nap̃a pe amlelaga re poli wa. Pogos nap̃a aloge, avisu kilalea sane lelaga. Ana nam̃areraena navisawalen visen kiena ne Ntewa, naga kilia iila manene ita nap̃a temlelaga rui, nap̃a tekilia teloge ruru merarava wo. Ana nam̃areraena nene tap̃atete iila manene la nap̃a pe amlelaga re poli, komin yepela mavin yagogonen visena lala kiena ne Ntewa.
23 Ana pogos nap̃a aimi lele taaga vena kilaen sum̃are sanene, pe pon re asum̃a avis manene kome visena la nap̃a Ninuna Wa mla ke pan amiu poli. Visae pogos tai, yar tai nap̃a pe kilia ruru re sur nene poli yo, pona pe mlelaga re poli, visae naga imi loyum̃a e kiamiu sum̃are, yoko naga visa ve sanape? Yoko naga monar sitom visave kam make ga ape wowe la. 24 Ana visae imi loyum̃a, visu nap̃a asum̃a apisawal ke visena kiena ne Ntewa kome visena nap̃a amiu punu ga akilia, yoko naga yagogon ruru kiamiu visena wo lala, ana kilia yur kiena malena, kilia kila naga visu kilale kiena mlamulena viowa. 25 A pogos nap̃a yagogon m̃a sanene vano-o, yoko naga loge visena kiena ne Ntewa tol kiena malena, va yupor e sur la nap̃a naga p̃arwan sike e kiena sitomena, a yoko kila naga sinena ye si naga, kinai tano lotun Ntewa, visawal visave lelaga, Ntewa sike likan amiu.
Monar teyum̃ae e nam̃areraena kiena Ninuna Wa e p̃elaga mesmesu
26 Taveve visena la nene e lepas na nam̃areraena lala nap̃a Ninuna Wa kiania, yoko akila ve sanape e pogos na kiamiu lotena lala? Pogos nap̃a aimi lele taaga, popon vena aliureure kana yum̃aena lala van amiu. Sanene, yar tai la yauena tai, yar tai la navianena tai, yar tai la sitomen viu tai nap̃a Ntewa pisawal pania, yaru tai la visena tai e visena tap̃ena tai nap̃a Ninuna Wa kian pania, a tap̃ena kilia vilon visena nene vena yeririna la make ga akilia kana kinasia, ana suri punu ga kilia vagan ruru malena kiena li nalelagaena la nap̃a asike ne.
27 Ana sa nap̃a nepisa, visae e pogos nene, yar tai sinenan vis kome visena tap̃ena nap̃a Ninuna Wa kian pania, nanene pogaga. Visae ve lua pona ve telu naga pogaga m̃ena ga, ana monar ve yuve re telu. A ve avis re veraga, ana ala pogos van la, tai sumo, siraunia tap̃ena sanene. A tai m̃ena ga, visae tai vis pae, yar tap̃ena monar vilon kiena visena, vena la make ga akilia. 28 A visae sinelan visen kome visena tap̃ena sanene, ana visae pe tai re sum̃a ga nap̃a tol nam̃areraena na visawalen kinas nen visena la nene poli, yoko la ve avivis re si kome visena tap̃ena la ne sanene e maran yaru lala. Yaru na sanene, yoko topur ga, a kilia vivis ga kome visena tap̃ena e ga e ninuna, nap̃a naga ga amio Ntewa lalua akilia aloge.
29 E lepas kien la nap̃a apisawal ke visena kiena Ntewa, popon sane la ve lua pona ve telu ga avis. A pogos nap̃a avis pae, popon li nalelagaena tap̃ena lala avisawal kiela sitomena ea. 30 Visae tai sum̃a mlologo m̃aga, ana Ntewa kila sitomena viu tai imi van nalelagaena tap̃ena nap̃a totano teke ne, naga nap̃a sum̃a pis ke ne monar p̃isi kone wa vena la pulmas van tap̃ena nene. 31 Sanene, amiu punu ga akilia atol pulmas na visawalen visena kiena ne Ntewa, nap̃a tai visawal tai, p̃isi tap̃ena visawal tai, sanene. Ana visena la nene yoko kilia visirlua sitomena kien yaru make ga, a la make ga akilia atol sur wo ea.
32 Visena wo tai sike ne, nap̃a torokin la nap̃a ap̃ar ke nam̃areraena nap̃a Ninuna Wa kian pan la. Visena nena pisa sanini, sape Ninuna nap̃a mla visena pan yaru naga pe m̃areran re yaru poli, ana naga monar logear ga manmaruaena kiena yaru nene nap̃a pisawal ke visena nene. 33 Visena nene kana kinasa asape monar teyum̃ae e p̃elaga wo sa nap̃a Ntewa naga sinenania, komin naga pe sum̃a miyum̃ae kar re poli amio kiena nam̃areraena, ana sum̃a miyum̃aen ke sur punu ga torokin p̃elaga na sum̃arena.
A popon akila ve sa nap̃a p̃egas nen li nalelagaena wa tap̃ena lala asum̃a akila, 34 nap̃a pogos na lotena, akila nap̃a sira lala apa ruru la ga asum̃a ga. Pe atam̃an re sira la asum̃alu poli vena avis e marana yerm̃ene lala, komin sa nap̃a navisaluaena marua pisa, sira lala monar ve asu re metava taulu yerm̃ene lala. 35 Visae sira la sinelan kiliaen suria, pe pon re aviun manene naviunena poli pona avisawal manene kiela sitomena loyum̃a e sum̃are, ana visae ava um̃a narui, akilia aviun ga va wola la na wa.
36 Nanene kiau visena lap̃asa nap̃a pan amiu, ana pe pon re kam lap̃asa asitom asape nepisa sur nene pe mesmes re poli. Pe kamiu re nap̃a Visena Wa kiena ne Ntewa pimi p̃es pan amiu poli, a pe kam re ga nap̃a atol poli. 37 Visae kam yar tai sitom visave naga yar na visawalen visena kiena ne Ntewa, pona naga pe yar nap̃a sitom ke sape naga taveve ke mrapa nap̃a Ninuna Wa kila pe merarava pania, naga ke narui naga po, ana visae ve sa kemua nene, yoko naga monar visu kilia visave sur la nap̃a nesum̃a nesiriyu ke pan amiu, ape visena kiena Sup̃e kemua lelaga. 38 Ana visae naga ve visu kilale re sane kiau siriena la nene ape visena lelaga kiena Sup̃e, yoko monar ve atam̃an re si naga yum̃ae amio amiu.
39 Pogaga, monar asitom ruru kiau visena lala, nesape am̃areran nap̃a vena atol nam̃areraena na visawalen visena kiena Sup̃e, ana visae la p̃asa atol nam̃areraena na visena kome visena tap̃ena nap̃a Ninuna Wa kian pan la, monar ve avisalup̃ar la re avisave kilaen toko. 40 Ana visae akila nene, pona ya sina, ana monar akila sur make ga taveve kana mrapa nap̃a mesmes ruru po.