11
?Naviawaena naga ya ne?
Kieta viawaena nena, yoko tevisave naga sur ya na sanene? Tekilia tevisave naga pe p̃elaga na wasine ruruen Ntewa m̃arera, nap̃a kilia kila kieta sitomena kapuru ruru wo e ga e naga, a kilia kila kieta lelagaena m̃arera, tesape sur la nap̃a pe tepisu re poli, ana pe lelaga nap̃a asum̃a ga. Viawaena naga pe pupia sur tai pap̃isi e navisuena kiena ne Ntewa. Siar e repita nasumo lala pimi, mrapa taaga nena nanene nap̃a Ntewa kila sane kilia kekaran yaru. Yoan 1:3P̃elaga naviawaena ne nanene narui kila ita tepisu kilale sane pe lelaga kemua, visena kiena ne Ntewa ga sii make suria, kila kieta yomarava nini pimi m̃alivi. Kiena m̃areraena ne nane mla sur la nap̃a yar tap̃atete visuia, miyum̃aen make sur la nap̃a tepisu sike ea. Popon tesitomyu si repita na sumo lap̃asa, sanape nap̃a la m̃ena apiawa e Ntewa nakonua.
Ta nap̃a naga yermarua Epol. E kiena naviawaena e Ntewa, naga mlotun e nalaena ta nap̃a mesmes pap̃isi, ana Ntewa kekarania, naga pisu po manenea taulu nalaena nap̃a wenla nap̃a Ken sinenan sape lavia. Ana Ken sinen mimi, m̃em̃ar wenla nena, ana p̃elaga wo naviawaena kiena ne Epol e Ntewa kila Ntewa pisu sane naga pe yar mesmes tai, a suri nene kilia iila ita ke vim tol nagane na wa.
Tap̃ena sina, nane yermarua Inok. E kiena naviawaena e Ntewa, naga pe tol re marena poli. Naga pe yermarua, ana Ntewa ga pitomi p̃erelua naga, kovio e yomarava nini pa metava, ana akale pano-o pe am̃al re poli. Ntewa kila sanene pania komin pogos nap̃a sike e yomarava nini, naga pe yar tanea tai nap̃a Ntewa kekaran pap̃isi.
Lelaga pap̃isi, visae naviawaen e Ntewa ve su re e ita, tap̃atete tekila nap̃a yoko Ntewa kekaran ita. Yar a nap̃a sinenan sape kilia Ntewa e kiena malena, sinenan sape imi lavisinia, naga monar viawa manene sanini. Naga monar lelaga sane pe lelaga kemua pap̃isi, Ntewa sum̃a ga, a monar wasinea sane yoko Ntewa kila wo vap̃isi va la nap̃a akale ke naga.
Yermarua si tai naga Noa. E kiena naviawaena e Ntewa, naga kila ya nap̃a pisa pania. Ntewa pisawal pupia womie nene pania, ana pogos nap̃a Noa pe pisu re nena kana kile ta poli wa, ana kila ga ya nap̃a Ntewa pisa pania, kila kiela pupia waa nena vena namratava puna lala akilia amal ea.
Naviawaena kiena ne Noa nene e Ntewa tamalia la nene, kila m̃ena pupia nakoaena pimi m̃alivin make yar tap̃ena lala e yomarava, komin nap̃a pe amlelaga re poli. Ana Noa naga pe na p̃egas kiena ne nalelagaena lala tai e Ntewa, ana Ntewa kila amesmes e marana.
Tap̃ena si tai, naga yermarua Epraam. E kiena viawaena e Ntewa, naga mlogear ruru pap̃isi, molue petan yo nap̃a sike ea, pa e yo tap̃ena tai, nap̃a Ntewa pisaar sape tam̃an vania. Naga mialin ke sape va ea, mninue kare sape am̃a kope ke na wa, ana komin nap̃a Ntewa pio, naga pa ga narui. Naga mial m̃a pano-o, pogos nap̃a pa m̃alivi ea, sa ga wolawa ga tai, ana purvanua ke nap̃a Ntewa pisaar pan narui. Ana p̃ere yum̃a tapolen m̃ene yo nena, sike e nene amio na mratava puna lala, sa nap̃a narina lala, nap̃a Aisak lala amio mapina lala nap̃a Sekop lala, nap̃a la m̃ena akus porotano nene nap̃a Ntewa tam̃an pan la ve kiela lue. 10 Ana Epraam tol yo nene, sike ea, ana pe kila re pupia m̃ana yum̃a ta poli, m̃eke ga e yum̃a tapolen la nap̃ane. Naga nene komin naga kiliar ruru po pap̃isi sape pe m̃ana um̃a re napo nene poli wa, ana naga sukoko ga e nene na wa, vena yoko va e pupia pulkumali kiena ne Ntewa, nap̃a Ntewa pisirlua a miyum̃aen amio kana p̃eren m̃arera nap̃a tap̃atete si wororowa pogos tai.
11 Ta sina, naga sira marua Sera. E kiena naviawaena e Ntewa, naga m̃ep̃enan p̃esan narina nap̃a Aisak. Nakonua nena, pe p̃arli re sisi poli wa pano-o pimi pe sira marua, ana sum̃al m̃arera sike e nap̃a sape yoko navisaarena kiena ne Ntewa ve lelaga vania amio wona yermarua Epraam, sape yoko lalua awar narila. 12 Yermarua Epraam m̃ena ga sa nap̃a mrae pito tano rui, ana narina nap̃a p̃aria kila namratava puna la apim ape mok pap̃isi. Ana siraunia ap̃arliluen la apitom sanene, pano-o kiena lus lala apim ape mok sane verue la metava ma e sinapane, tap̃atete si aulola, asaga mras nen none la garo losi narui.
13 Ana yermarua make la nap̃a amlelaga e Ntewa sanene, Ntewa pisaar kiela sur wo lala pan la, ana ap̃ar ga kana narin kinakinas komp̃asa, ana amar tan yomarava nini. Ana akilia asape Ntewa p̃ar ligan ga lap̃asa sike ga wa, yoko warpo nakeviu sirau, ana kila apisu kilale asape ape wolawa ga e yo nena. 14 Yomarava nini naga pe kiela yo re nena poli, ana kiela sitomena sike e m̃ala um̃a tap̃ena nap̃a napo. 15 Ana visae yo nap̃a asitom manenea naga purvanua ke nap̃a amligan apim, visae la sinelania, akilia avilopu la awasup̃e si ava e wo ga. 16 Ana peraga, pe kiela sitomena p̃asup̃e re si pa e nanene poli, la asitom ke asape atol yo tap̃ena nap̃a po manene la sane, sinelan ga um̃a nae ma e peni. Ntewa kila ruru make kiela pulkumali wo nene rui, ana naga sinenan pap̃isi sape popon loge avisave naga pe kiela Ntewa kemua lelaga, a nap̃a avisave m̃ana um̃a, naga ve m̃ala um̃a lue narui.
17 Ana e lepas kiena ne yermarua ke la nene na wa, tevisayu si yermarua Epraam, nap̃a e kiena nakilaliena m̃arera nap̃a naga pisuia. E kiena naviawaena e Ntewa, naga tam̃an nena narina taaga nap̃a Aisak pania, tam̃an sape kup̃ap̃ain ke sina ga vania. Aisak ke nap̃a nanua ne Ntewa pisaar m̃arera pa arimana, sape
18  “E narum̃a nene, yoko kiom̃a
lus la aim ave moki.” Jen 21:12
19 Ana pogos nap̃a Aisak lavis mare, Epraam pe kiena sitomena re poli e navisaarena kiena ne Ntewa nene, ana naga mlelaga ke nap̃a sape visae monar wem̃ar narina nene mare, Ntewa kilia tamalia si wo ga ne. Ana Ntewa pisu nap̃a kiena naviawaena pe lelaga sanene, ana Aisak pe mare re si poli, ana ariman pisu ga nap̃a Ntewa mla maran si malena kiena ne narina nene pania mligan e limana.
20 Ana yermarua tap̃ena si tai, naga narina ne Epraam nap̃a Aisak. E kiena naviawaena e Ntewa, mla kiena visena maro pan narina lua nene Sekop amio Esau, mlelaga m̃arera sane yoko sirau navisa ruruena imi van lalua sa ga nap̃a pisaar pan la.
21 Ana Sekop m̃ena nene sanini, e kiena naviawaena e Ntewa, p̃asine ga naga sane yoko kila wo van kiena lus lelein la nap̃a avim sirau. Naga p̃ar narina nap̃a Yosop, ana Yosop p̃ar narina la lua. Ana pogos tai, lavis repila marua nap̃a Yosop kovio, sum̃alun kiena plasgai telan p̃arina pito tano vena lotun Ntewa, p̃isi na pisawal navisaarena navisa ruruena pan mapina la punu ga.
22 Arimala marua nene Yosop, naga m̃ena popon sa tesitom̃alia. E kiena naviawaena e Ntewa, naga mlelaga m̃arera sape Ntewa ve ligan re yeririna nae Israel la asulue Isip, ana yoko wereplan la awasup̃e si e kiela purvanua wawa. Naga pisawal sanene, ana pogos nap̃a kiena malena lavis p̃isi, pisa m̃ena sape visae naga mare, ve asin re mon Isip, monar akus vano-o asin m̃ene kiela yo.
23 Tap̃ena sina naga yermarua Mosis, kiena yermarua lua. E kiela naviawaena e Ntewa, pe amaraun re navisaluaena m̃arera kiena ne P̃arin Sup̃e Pero poli, pogos nap̃a narila nane Mosis paeme, apinaia naga pap̃isi, pe atam̃an re am̃em̃ar poli, ana akuswan naga mon mom̃a ga, pano-o tol kupario telu.
24 Ana Mosis nene, naga m̃ena, pogos nap̃a kapuru pa keviu pae na, naga m̃ena pe yar na lelagaena. E kiena naviawaena e Ntewa, pe sitom manene re e kia wo nap̃a amla pania, sa nap̃a P̃arin Sup̃e Pero narina nap̃a sira, narina, 25 ana naga sitom manene la kiena lus tap̃ena lala, yeririna na mratava kiena ne Ntewa. Naga mligan um̃a m̃ana yar keviu, amio p̃elaga la na yomarava nini, nap̃a sane kana kekarena pe na p̃ane ga ne, p̃isi na pa miakol amio kiena yeririna lala e malena na pog m̃arera la nap̃a le Isip la akila ke pan la. 26 E pogos nene, naga sum̃a sitom veve ke ga navisaruruena la nap̃a kilia imi m̃alivin naga e pogos la nap̃a pimi sirau. Naga mnunun sape visae kus ke naloge viowaena amio la vanon yum̃aena kiena ne Navisaarena, naga po manene la taulu nap̃a naga kus ke sur wo lala na malena memee ga e um̃a m̃ana ne yar keviu nae Isip. 27 E kiena naviawaena e Ntewa, pe maraun re sur ya nap̃a P̃arin Sup̃e Pero kilia kila vania, ana naga mligan ga Isip sa nap̃a Ntewa pisa pania. Naga pe pisu re marana ne Ntewa poli, ana p̃ar yon ga nap̃a logearia sa ga nap̃a pisu nena e kilamarana.
28 Naga ke sina ga, e kiena naviawaena e Ntewa, naga p̃uarar ruru mrapa natamaliaena nap̃a Ntewa pisa pania, a naga kila kiena yeririna lala aplan ke kuruta na sipsip e m̃ala pulutava lala, ana pogos nap̃a Ntewa mligan kiena navisi na marena pitomi vena la nakoaena va Pero, war ro ga kom metavan m̃ala um̃a lala, pa m̃emar m̃earu na um̃a punu ga nae Isip. 29 Ana siraun nanene, yeririna nae Israel la nene ap̃ure matan Pero, amial apa atol Sive nap̃a Pivaga. E kiela naviawaena e Ntewa, akusro pupia sive nene apa lepas p̃asia, amial ke apano-o sa ga amial ke ga e porotano. Ana la nae Isip asirau apimin la, ana la m̃ena amial asape akusro sa ke ga, ana pupia sive nene pimi pranwo la sina, kila talilun make la ga amarmare. 30 Ana pogos nap̃a yeririna nae Israel lala amial apa la sane apa atol pupia kumali nap̃a Seriko, amio kiena li na mara la nap̃a asike loyum̃a e kana pupia kove nap̃a amiyum̃aen e kilavaru telivi piora. E kiela naviawaena e Ntewa, la nae Israel amial atalivi e kumali nene pano tol legiena orai, pano-o tol legiena na olua, apisu nap̃a Ntewa kila kove la nene amloloru veraga.
31 Ana loyum̃a e kumali nene, sira tai sum̃a ga, nap̃a nanua sumo pe sira na mrapa, kiena kia Reap. Sumon, yar la lua navisu veveen yo kiena ne le Israel lala, la apa atapolou loyum̃a Seriko, ana pogos nap̃a asike ea, sira nene p̃erewan la e m̃ana yum̃a, miila la keviu pap̃isi. Yaru tap̃ena la nae kiena yo, pe sinelan re avatanon Ntewa poli, ana e pogos na mara, amarmare, ana e kiena naviawaena e Ntewa, Reap pe mare re poli, atamalia kiena malena.
32 Nane repita marua la p̃asia nap̃a ape purp̃es nen yar naviawaena nakonua. Ana tekilia teva laa sane, vanon kia moki sike ga wa, sane yermarua la nene Kition, P̃arak, Samsen, Septa, amio P̃arin Sup̃e Tepet, amio m̃ena Samiuel amio navisawalena tap̃ena lala, ana nepisu sane torok ga wa, pe aora torokin re poli nap̃a nekilia nesiri plan kiela suniena la veve taaga e la punu ga. 33 Pe lelaga kemua, visae teloge ga sunena la nene na, apo na apo. E kiela naviawaena e Ntewa, kieta yermarua lala akila pupia sur la moki. Yoko tevisu nap̃a akila mara ataulu purvanua m̃arera tap̃ena lala, ana akila nap̃a yeririna na yo viowa lala monar ayum̃ae ataveve navisaluaena na po, ana am̃areran na tolen ya nap̃a akilia asape Ntewa pisaar pan la. Yeririna tap̃ena lala akuwanla apito e p̃ilip̃ili na laion vena akan la, ana pe akan la re poli. 34 Akuan la e pupia kapi, ana tap̃atete nena kekan la. Pogos lap̃asia apane playu na mara, ana ap̃ure matan poga ga, a pogos lap̃asia li na mara la akila kare la m̃a pano-o pe puriula m̃arera re si poli, lavis ga p̃isi. Ana siraunia, apisu ga nap̃a apa sina metava, am̃arera manene pap̃isi, akila mara amio kiela li na mara na purvanua tap̃ena la nene, pano-o ataulu la, am̃ene plan la ap̃asup̃e sina.
35 Lala p̃as amarmare e pog m̃arera la nene, ana ola la atagin la, ana amilan ga Ntewa mla si ninula pan la sina, pisir plan la amal sina.
La sina p̃asia, nasinekar la akila yepe lalae moki pan la, a akilali la visae la avisave la pe amlelaga re si e Ntewa poli, yoko aligan la awasup̃e la sina. A visae avisave asum̃a amlelaga ke ga e Yesu wa, yoko akila m̃arera la sane van la na wa.
Ana e pogos nene, yeririna lala kiena ne Ntewa asape visae akila m̃arera la ve sanene van la, poga ga, ana tap̃atete aligan kiela Sup̃e. Asitom̃al ga asape e pogos nap̃a visae naga visirplan la sina, la sinelan sum̃alen se marana nap̃a akekara, a ve amawan re sina.
36 Lala p̃asia apiar la, ap̃ure la apa am̃e la e yometava e maran yar la nap̃a apisa kare la ke pap̃isi. La p̃asia, pogos nap̃a apiar la, nane e sen urmi lala, akuan la p̃araria e yum̃a na koaena. 37 Lala p̃as sina ga, akove mom̃ar la, la p̃as apiliro la komp̃as lua e sowa, p̃asia atem̃ar la e playu na mara lala. La nap̃a visae ve amare re, la m̃ena ga sur m̃arera van la pa p̃isi. Pe kiela sur re poli, limala plas pap̃isi, p̃isi na asi plan ga kulus nen nane pona sipsip vena ayenia nakilaen yepela visusun. Sur la punu ga piowa lue ga pan la, a yar tap̃ena lala pe apisuar la re nena ga, akila kare la keviu p̃isa. 38 Pe m̃ala um̃a re poli, a pe kiela yo re nap̃a ava e poli, p̃isi na asum̃a amialialoro kar ga e yo mema a metava e tavie lala, asu kar ga e pulp̃e lala.
Nane yar na viawaena lala na sa nene. Yomarava nini na piowa manene la pan la, sa nap̃a tekilia tevisa tesape yomarava nini pe torokin re si yeririna wo la na sanene ase poli, yar la na sanene popon asum̃a ga m̃ala um̃a metava ma e peni. 39 Tepisu sane la punu ga nap̃a tepisayu la pa rui, apane pog m̃arera la mok pap̃isi, ana pe amlor re poli, asum̃al m̃arera ga, kila temnunu kilale kiela naviawaena e Ntewa keviu, a pe lelaga. Ana la ape na pog nane naviranarena marua nanua sumo, ana asum̃a amloge navisaarena wo lala kiena ne Ntewa, sane yoko naga kila mrapa nap̃a akilia atol malena nap̃a ve uro re, ana pe apisu re mras navisaarena nene molue pula poli. 40 Ana Ntewa pisuveve sape popon kila mrapa viu tai van ita. Ana pitetalia Yesu pitom kila pae kiena yum̃aena, kila sane la nanua sumo ne, amio ita, ita punu ga towar mras na visaarena kiena ne Ntewa nene e mrapa ve taaga ga, a e pogos taaga ga.

11:3 Yoan 1:3