12
Yesu naga pe sup̃en Legiena Wa
Mak 2:23-28; Luk 6:1-5
Ana e legiena tap̃ena si tai, nap̃a naga pe Legiena Wa, Yesu amio kiena nalogena lala amial apano, ana kiela mrapa pa ga likan lokove na wit lala. Amial ke sanene, ana kiena nalogena lala viso kar la, ana apeve plan mras nen wit lap̃asia vena akania. Asiar akila ke sanene, ana Varasi la p̃asia asike e yo nene, ana apisula m̃aga, ana la apisi pa Yesu, asape “!Ei, opisu ke ne! Kiom̃a nalogena lala la asum̃a ap̃ar ke kinanena e lokove sanene, la asum̃a amiyum̃ae ke e Legiena Wa ne, a visae ve sanene, la asu m̃a akilaro ke kieta navisaluaena ne.”
Ana Yesu pisatam̃e la, pisape “?Ana, sanene yo, pona amiu pe apuloli re Tusi Wa pogos tai poli yo, e suri la nap̃a P̃arin Sup̃e Tepet naga kila sumo? Naga amio kiena yeririna lala viso kar la pap̃isi, ana naga pa loyum̃a e silparpara wa m̃ana Ntewa, ana naga mla kilaparavi wa nene nap̃a Navisaluaena pisape yaru wa ga lala, la akilia akania, ana Tepet m̃ena ga la akania. ?Pona amiu na pe apulo re m̃ena Navisaluaena kiena ne Mosis poli yo, nap̃a e Legiena Wa punu ga, yaru wa lala, la monar ava loyum̃a e Yum̃a Wa m̃ana Ntewa vena akila kiela yum̃aena la ea? Sanene na, la akilaro ke Navisaluaena nap̃a pisalup̃ar ke sape yaru ve yum̃ae re e Legiena Wa ne, ana Ntewa naga pisu suri nene ana pe sitom re pisape suri viowa tai nene poli. Inu nevisa van amiu, nesape nasup̃enena viu tai sike nanagane, nap̃a naga to laa metava taulu navisaluaena na Yum̃a Wa m̃ana ne Ntewa, Mat 9:13ana naga sa nap̃a e Tusi Wa, Ntewa pisa pisape
‘Inu na pe sineun re kiamiu kup̃ap̃aena la poli, ana in na sineun ga p̃elaga na sineyeena.’ Ose 6:6
?Pona amiu na amninue ke kinas nen visena nene wa? Visae amiu akilia, a p̃isi na amiu tap̃atete asum̃a alip̃ere kare kiau nalogena la nene nap̃a pe akila re p̃elaga viowa tai poli. Narina ne Yeririna, naga ke nap̃a pe sup̃en Legiena Wa narui.”
Yesu miyum̃aen ruru limana yaru tai
Mak 3:1-6; Luk 6:6-11
Ana Yesu molue e yo nene, mial pano, ana pa loyum̃a e kiela yum̃a na lotuena tai. 10 E yo nene, yaru tai sike ea ana naga limana ve tokak, a pe lima mare, ana yaru m̃ena ga lap̃asia nap̃a asum̃a ga sinelan asape alual li suri lap̃asia nap̃a Yesu naga kila na pe mesmesu re poli yo. Ana yaru la nene apiun tan Yesu, asape “?Sanape, kieta navisaluaena pisalup̃ar yum̃aena na kilaruruen tas nen yaru e Legiena Wa, pona pe pisalup̃ar re poli? !Ovisali suri nene!”
11  Luk 14:5Ana Yesu pisatam̃ea, pisape “Visae yaru tai kiena sipsip ve taaga ga, ana e Legiena Wa tai, kiena sipsip nene va loru vitove e p̃ilip̃ili tai, amiu asitom asape p̃isi na yaru nene tap̃atete va werelua sina? !Ee, p̃isi na ita punu ga monar tekila sanene va kieta suri mali lala! 12 Ana visae mesmesu ga ve sanene e kieta navisaluaena vena teiila kieta sipsip tai sanene e Legiena Wa, ana sanene ita tekilia tekila m̃ena ga yum̃aena naiilaen yaru tap̃ena e Legiena Wa, komin yaru naga po taulu sipsip.”
13 Ana Yesu pisa pa yaru nap̃a limana mare, pisape “Okian mesmesun lumom̃a.” Ana yaru nap̃a kila sane Yesu pisa, kian mesmesun limana, ana limana pimi po sina, sa ke ga limana komp̃as. 14 Ana Varasi la nap̃a asike e pogos nene apielue, ana amolue apa vanua, vena avisayu sanape nap̃a akilia awem̃ar Yesu mare.
Yesu naga pe yaru nayum̃aena kiena ne Ntewa
15 Ana Yesu kilia m̃a nap̃a Varasi lala asape awe naga, ana naga molue e yo nene, amio yeririna la moki nap̃a atavevea. Ana naga sum̃a kila ruru ke namaiena lala, 16 ana naga pisi m̃arera pan la, naga pisalup̃ar la pisape la ve avisayu re naga va yaru tap̃ena lala. 17 Naga kila sanene vena visena kiena ne Ntewa tai vim ve lelaga, nap̃a Navisawalena Aisea pisawal sumo rui, a visena nene pisa sanini, pisape
18  “Nanene yaru nap̃a naga miyum̃ae kiau, nap̃a in na nemligan lua naga.
In na nesitom naga pap̃isi, a kiau sitomena kekaran naga pap̃isi.
P̃isi na inu neligan Ninuu van naga, vena naga visawal p̃elaga mesmesu lala va yolai lala na yomarava nini.
19  P̃isi na naga tap̃atete visin sinekar van yaru, pona visi molmolue va p̃isi, a naga tap̃atete koven visena ve moki e yo metava.
20  Ana naga tap̃atete telua kiai nap̃a poroli p̃isi rui,
a naga tap̃atete vilonm̃ar kapi vivaga nap̃a lavis mare rui.
Naga p̃isi na yum̃ae m̃a sanene vano vano-o, tol nap̃a p̃elaga mesmesu sum̃alu m̃arera taulu nena p̃elaga viowa.
21  Ana p̃isi na yolai lala na yomarava nini, la alelaga m̃arera e naga, avisave p̃isi na naga tamalia la.” Ais 42:1-4
Apisa apisape Yesu myum̃ae e nam̃areraena kiena ne Yermare
Mak 3:20-30; Luk 11:14-23, 12:10
22 Ana yaru lala asumon yaru tai nap̃a yermare pa e naga pimi puna Yesu. Yermare nene kila naga pe kilamara p̃ala, a pe puru m̃ena ga, ana Yesu kila ruru si kilamarana amio pulgona apimi apo sina. 23 Ana yeririna la nap̃a apisu suri nene amilania, a sinela kurkuru pap̃isi, ana apiun ke sina ga tan la, apisape “!E! ?Yaru nene naga narina ne Tepet nap̃a tesum̃ate ke yo, pona peraga?”
24  Mat 9:34, 10:25Ana pogos nap̃a Varasi lala amloge visena kiena ne yeririna la nene, ana apielue pap̃isi, nap̃a apisape “Yaru nene m̃ene plan yermare lala e ga e nam̃areraena kiena ne sup̃e kiena yermare lala, nap̃a Pielsipel, naga tam̃an pania.”
25 Ana Yesu mlogekilale m̃a kiela sitomena nene, ana naga pisa pan la, pisape “Visae sup̃e tai, kiena yeririna lala alip̃erela, nap̃a lap̃asia akawe si visena kiena ne lala komp̃asia, p̃isi na sup̃e nene kiena yum̃aena lala monar loloru ga vito sike na; a visae pulkumali tai pona mratava tai, kiela yeririna lala alip̃erela, nap̃a sane lap̃asia sinelan asape am̃ene plan si lap̃asia, p̃isi na yeririna la nene tap̃atete asu ruru pogos tai. 26 ?A sa m̃ena ga nini, visae yermare lala kiena ne Yermare Lego, lap̃asia am̃ene plan ke sina ga lala p̃asia, nanene na kana kinasia sane amlip̃ere la p̃isi narui, ana nasup̃enena kiena ne Yermare Lego naga yoko sum̃alu ve sanape ne? 27 !Ana amiu na apisa ke asape sanene narui, asape in na nesum̃a nem̃ene plan ke yermare tap̃ena lala e nam̃areraena kiena ne pupia yermare nap̃a Pelsepel, ana pe sa re nena nene poli! Ana visae ve sa nap̃a amiu apisa, sanape na amiu m̃ena lap̃asia nap̃a am̃ene plan ke yermare lala? ?Ane mla nam̃areraena nene pan la, pona Yermare Lego m̃ena yo? A popon visae kiamiu nalogena la nap̃a am̃ene plan ke yermare lala, la alogeveveruruli kiamiu visena la nene. 28 Ana peraga, amiu apisa suri nene na pe mesmesu re poli. Inu na nem̃ene plan ke ga yermare lala e nam̃areraena kiena ne Ninuna Ntewa, ana suri nene na sane nasup̃enena kiena ne Ntewa sike likan amiu p̃isi rui.
29 “!Amiu na apisu ke ne! Visae yaru tai sinenan ke pisape va loyum̃a m̃ana ne yaru m̃arera tai, vena vinaun kiena suria, naga monar war kilika viar ke ne yaru nene sumo wa, p̃isi na naga kilia va loyum̃a ana war plan make kiena suria. Ana in na nekila ke sanene pa yaru m̃arera nene nap̃a Yermare Lego.
30  Mak 9:40“Yaru nap̃a pe taveve inu re poli, naga suwo inu ke ne, a yaru nap̃a pe miyum̃ae re amio inu poli vena moure kiau yeririna lala aimi lele taaga, naga sane sum̃a m̃enetetain la ke ne. 31-32  Luk 12:10Ana sanene narui, in na nevisa van amiu, mlamulena viowa lala, a visena viowa lala, a visena nap̃a kila kare Narina ne Yeririna, Ntewa naga kilia viewo yaru vanonia, ana yaru nap̃a pisayu kare Ninuna Wa, nap̃a pisa pisape kiena yum̃aena naga Yermare Lego ga miyum̃aenia, yaru na sanene, Ntewa tap̃atete viewo naga pogos tai, e pogos na tesike e ne, a e pogos nap̃a pimi ke sirau.”
Purlaki amio kana mrasnena
Luk 6:43-45
33  Mat 7:20; Luk 6:44A Yesu pisa m̃ena ga, pisape “Ita tekilia tevisu kilale purlaki lala e mrasnela nap̃a ap̃aria. Purlaki nap̃a kapuru po, naga mrasa m̃ena ga po, ana purlaki nap̃a piowa ga, p̃ar m̃ena ga mrasa nap̃a piowa ga. 34  Mat 3:7, 23:33; Luk 3:7, Mat 15:18; Luk 6:45A malena kiena ne yeririna naga sa ke m̃ena ga nene, nap̃a e losinena naga sane pe purp̃es tai, a visena la nap̃a amolmolue e kiena malena, la sane mras la nap̃a amolmolue ke e purp̃es nene. ?A inu nepisu kiamiu purp̃esia menunu p̃isi rui, ana sanape nap̃a yoko mras wo lap̃asia kilia molue kome kiamiu visena lala? !Amiu na ape lus kiena ne lom̃ara kemua lelaga narui! 35 Yaru nap̃a po, p̃arpolo suri wo lala sike e losinena, ana silaga naga kiena sitomena wo tom̃a ga nap̃a kilia lalua va yaru. Ana yaru viowa, naga sum̃a p̃arpolo suri viowa lala sike e losinena, ana naga tap̃atete kilia lalua kiena sitomena wo tai pogos tai.
36 “Inu sineun nesape amiu akilia nap̃a e legiena na lip̃ereena, ana yaru la punu ga monar akila navisawalena tai vanon kiela visena viowa la veve taaga nap̃a apisa e kiela malena lala, 37 vanon nap̃a p̃isi na Ntewa naga lip̃ere kiom̃a malena e ga e kiom̃a visena lala. Nanene, vanon nap̃a kiom̃a visena lala akilia akila ko vena omal, pona akila ko vena owar nakoaena.”
Yerkawa lap̃asia la sinelan asape avisu kile
Mak 8:11-12; Luk 11:29-32
38  Mat 16:1; Mak 8:11; Luk 11:16Ana navianena na navisaluaena lap̃asia, amio Varasi lap̃asia, apisa pa Yesu, apisape “!Ei, ko nap̃a apio ko ke asape Navianena, imimi sinemimin mesape okila kile tai van imimi vena imimi mevisu kiom̃a nam̃areraena.”
39  Mat 16:4; Mak 8:12Ana Yesu pisatam̃e la, pisape “Yaru la nap̃a sinelan ga asape avisu kile la sanene, la ape yaru viowa la pap̃isi, akila ke wowe pa Ntewa sane la nap̃a akila ke kolau. Peraga, p̃isi na tap̃atete amiu avisu kile tai, ana kile nap̃a kiena ne Navisawalena Sona sumo, naga ga nene na akilia avisuia. 40 Sona nene m̃eke e lom̃ep̃en pupia ika lesumsum nene pano-o tol legiena telu a lemalo telu, ana p̃isi na ve sa ke m̃ena ga nene e Narina ne Yeririna, nap̃a p̃isi na naga m̃eke e los nen porotano vano-o tol legiena ve telu a lemalo ve telu. 41 Ana la nae Ninive nanua sumo amloge visena kiena ne Sona narui, ana apilopu la, a e legiena na lip̃ereena, p̃isi na la nene asum̃alu avisa lologia kiamiu naviowaena lala, komin nap̃a yaru tai nap̃a naga to laa metavan Sona naga sike amio amiu nanagane, ana amiu na pe apilopu amiu re nenaga.
42 “Nanua m̃ena ga sumo, ana sira kawa tai naga pe p̃arin sup̃e tai, nap̃a naga mligan kiena purvanua nap̃a sike koperina pap̃isi, ana pitomi tano vena loge visena namanmaruaena kiena ne P̃arin Sup̃e Solomon. Ana sira kawa m̃ena ga nene p̃isi na sum̃alu e legiena nalip̃ereena, naga visa lologia kiamiu naviowaena lala, komin nap̃a yaru tai naga pe manmarua to laa metavan Solomon sane, naga sike amio amiu nanagane, ana amiu na pe sinemiun re nenaga.”
Ninuna viowa naga kilia wasup̃e sina
Luk 11:24-26
43 Ana Yesu pisa m̃ena ga, pisapenua “Pogos tai, pogos nap̃a visae am̃enelua yermare e yaru tai, yermare nene kilia va yom̃arua vena kaleli yo tai nap̃a va se ea vena ve m̃ana um̃a. Ana visae ve lual re, 44 p̃isi na naga visavenua, ‘A, p̃isi na nevito li si e m̃au um̃a marua na sumo wa.’ Ana pogos nap̃a naga wasup̃e vitomi, p̃isi na naga vitomi wal yum̃a nap̃a mon korena ga, ana merarava po pap̃isi, a akila ruru make suri la e yum̃a nap̃a p̃isi rui. 45 Ana naga kilia wasup̃e sina va were si yermare tap̃ena lala ve olua, nap̃a la apiowa manene la taulu naga sane, atomi amio naga, ana akilia ava si asike e los nen yaru nene. Ana yaru nene, nanua sumo kiena malena piowa, ana siraunia kiena malena viowa la sane. A p̃isi na ve sa ke m̃ena ga nene e malena kiena ne yaru viowa nanagane lala.”
Yesu, anena amio wenla lala
Mak 3:31-35; Luk 8:19-21
46 Pogos nap̃a Yesu pisi ke amio yaru la nene wa, ana anena amio wenla lala apimi aporu e yo nene, asum̃alu asum̃a ga vanua, la sinelan asape avis amio Yesu. 47 Ana yaru la tai nene pisa pa Yesu, pisape “Ei, anom̃a amio womla lala asum̃alu asike vanua, la sinelan asape avis re amio ko wa.”
48 Ana Yesu pisatam̃ea, pisape “?Ana ane pe aneu, a ane pe wolai lala?” 49 Ana naga kiar kiena nalogena lala, pisapenua “?Apisu ke yaru la ne asike ne? Aneu a wolai lala, yaru ne la nane asike ne. 50 Komin visae yaru nap̃a kila ke ya nap̃a Ata nae ma e peni naga sinenania, yaru na sanene naga pe wolai, a pe vineu, a pe aneu.”

12:7 Mat 9:13

12:11 Luk 14:5

12:24 Mat 9:34, 10:25

12:30 Mak 9:40

12:31-32 Luk 12:10

12:33 Mat 7:20; Luk 6:44

12:34 Mat 3:7, 23:33; Luk 3:7, Mat 15:18; Luk 6:45

12:38 Mat 16:1; Mak 8:11; Luk 11:16

12:39 Mat 16:4; Mak 8:12